U svibnju i lipnju 2022. godine proveden je projekt Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata „Tribine i edukativne radionice“, u okviru kojeg su održana predavanja „Uloga i značaj MUP-a RH i specijalnih snaga policije u obrani Republike Hrvatske 1990. i 1991. godine“. Nositelj i organizator projekta je Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata RH, krovna udruge veterana specijalne policije, koja obuhvaća 25 udruga diljem Hrvatske.
Projekt financira Ministarstvo hrvatskih branitelja RH. Provedba predavanja započela je 2021. godine, tijekom koje su održana predavanja za studente povijesti na Fakultetu hrvatskih studija i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Projekt je nastavljen 2022. godine, kada su održana predavanja na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Zadru i Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, a nakon ljetne stanke i početkom studentske godine, planira se održati i predavanje na Fakultetu hrvatskih studija. Tijekom 2021. godine, zbog epidemioloških mjera predavanja su održana online (manji broj studenata, sukladno mjerama, prisustvovao je predavanjima koja su održana u prostorijama Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata), a 2022. godine u prostorijama sveučilišta. Potporu projektu, kroz pomoć u pripremi i održavanju predavanja, pružili su i Fakultet hrvatskih studija, Hrvatsko katoličko sveučilište i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru.
Predavanje „Uloga i značaj MUP-a RH i specijalnih snaga policije u obrani Republike Hrvatske 1990. i 1991. godine“ pripremila je i održala dr. sc. Janja Sekula Gibač iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, a voditelj projekta u Udruzi Specijalne policije iz Domovinskog rata RH je Martina Martić.
Cilj predavanja je prikazati ulogu snaga MUP-a i specijalnih snaga policije u ključnom i politički najosjetljivijem razdoblju stvaranja suvremene hrvatske države 1990. i 1991. godine. Razvoj i djelovanje snaga MUP-a i specijalnih snaga policije prikazan je usporedno s kronološkim prikazom najvažnijih događaja i procesa u navedenom razdoblju, kako si bi se u povijesnom kontekstu objasnilo i shvatilo značenje snaga, koje su de facto činile prvu i tada jedinu obrambenu silu na koju su hrvatske vlasti tijekom 1990. i prve polovine 1991. mogle računati.
Proces demokratizacije i stvaranja suverene hrvatske države od samih je početaka pratila pobuna dijela srpskog stanovništva. Naoružanje Teritorijalne obrane RH oduzeto je neposredno nakon višestranačkih izbora, a Hrvatska je još uvijek bila dijelom SFRJ i nije imala mogućnosti ustrojavanja vlastite vojne sile. Policijske snage stoga su bile jedina oružana sila na koju su se hrvatske vlasti mogle osloniti, i stoga se ubrzo krenulo u njihovu reorganizaciju. Prema tadašnjem zakonu o unutrašnjim poslovima, republike su samostalno mogle donositi, u slučaju potrebe, odluku o povećanju broja jedinica za posebne namjene. Hrvatska je iskoristila ovu zakonsku mogućnost i početkom kolovoza 1990. u Policijskoj akademiji u Zagrebu započeo je „Tečaj za obuku policijskih službenika“ („Prvi hrvatski redarstvenik“). Brigada formirana od 1.700 polaznika tečaja predstavljala je prvu legalnu naoružanu postrojbu na koju su hrvatske vlasti mogle u potpunosti računati, te je ubrzo nakon osnivanja sudjelovala u prvoj akciji – smirivanju srpske pobune na kninskom području sredinom kolovoza 1990. godine. Ova postrojba predstavljala je bazu iz koju su se uskoro razvile druge specijalne policijske postrojbe te popunjavale policijske postaje diljem Hrvatske. Zapošljavanjem novih djelatnika policije mijenjao se i njezin nacionalni sastav. Naslijeđenu iz komunističkog sustava, nacionalnu struktura djelatnika MUP-a RH obilježavao je nerazmjerno velik postotak Srba u odnosu na njihovu zastupljenost u nacionalnoj strukturi stanovništva Hrvatske. Otkazivanje poslušnosti dijela policijskog sastava srpske nacionalnosti, pa i čitavih policijskih postaja (tadašnjih stanica javne sigurnosti) na području zahvaćenom nemirima, i njihovo uključivanje u pobunu srpskog stanovništva u ljeto 1990. godine (i kasnije), ukazivalo je hrvatskom vodstvu na to da ne može u potpunosti računati na cjelokupni sastav policije, te da je nužna njezina reorganizacija.
Jugoslavenske su vlasti pokušale onemogućiti stvaranje hrvatske obrambene sile kroz jačanje policijskih snaga. U siječnju 1991. prosrpski članovi Predsjedništva SFRJ i JNA odlučili su spriječiti jačanje hrvatskih policijskih snaga, iako je ono provođeno u skladu s jugoslavenskim zakonima. Predsjedništvo SFRJ zapovjedilo je 9. siječnja 1991. rasformiranje svih neregularnih sastava „koji nisu u sastavu jedinstvenih oružanih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova i čija organizacija nije utvrđena u skladu sa saveznim propisima“. Iako su u stvarnosti ilegalno naoružane paravojne formacije bile srpske snage prvenstveno na širem kninskom području i u pojedinim općinama Like, ali i u drugom dijelovima Hrvatske, ovim se manevrom pokušalo osujetiti hrvatske pripreme za obranu od srpske agresije, koje su se u početnom razdoblju prvenstveno zasnivale na jačanju policijskih snaga.
Snage MUP-a i specijalne postrojbe policije odigrale su presudnu ulogu u zaštiti Hrvatske od terorističkih akcija pobunjenih Srba i očuvanju njezina teritorijalnog integriteta u razdoblju do stvaranja Hrvatske vojske 1991. godine. Njihova uloga značajna je i u kasnijem razdoblju otvorenog rata te zatim oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija u kasnijim godinama. Predavanje stoga ukazuje na presudnu ulogu snaga MUP-a RH i specijalne policije u početnom razdoblju stvaranja suverene hrvatske države i u obrani od srpske pobune te zatim i agresije Srbije i Crne Gore, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih snaga na njezin teritorij.
Posebnu vrijednost predavanjima dala su i sudjelovanja nekadašnjih pripadnika specijalne policije, primjerice u održanim predavanjima sudjelovali su tadašnji predsjednik Udruge Zoran Maras, aktualni predsjednik Stevo Stiv Culej i član Udruge Ivan Šimić, koji su studentima odgovarali na pitanja i podijelili s njima svoja sjećanja na pojedine događaje te iznijeli niz zanimljivih detalja iz svojih ratnih dana. Stevo Stiv Culej održao je studentima Sveučilišta u Zadru izlaganje o sukobu u Borovu Selu i dokumentima i spoznajama koje je o tom događaju godinama prikupljao, i na temelju kojih je nedavno objavljena knjiga „Sjeme zla“.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
