Lika je na vrhuncu naseljenosti 1900. godine imala 196.388 stanovnika. Prema posljednjem popisu, u Lici živi 36.494 stanovnika. To je dvostruko manje stanovnika nego što živi u Sesvetama, naselju koje ni nema status grada. Jedna lička općina ima manju gustoću naseljenosti od Sibira i brazilske Amazone, dvije manju od Islanda, a tri manju od Kanade.
Promatramo li Liku kao geografsku regiju, ona se prostire kroz tri županije. Daleko najveći dio je u Ličko-senjskoj županiji. Današnje područje koje obuhvaća Lika, veće je od povijesnih pokrajina Like, Gacke i Krbave. U broj stanovnika Like ne ubrajam primorske gradove i općine Ličko-senjske županije (Novalja, Senj, Karlobag), uz iznimku izumrlih naselja u ličkim bespućima Velebita i naselja s ličke strane prijevoja Vratnika i Oštarijskih vrata. To su Baške Oštarije, Crni Dabar, Došen Dabar, Ravni Dabar (Karlobag) i Crni Kal, Krasno, Melnice, Vratnik, Vrzići (Senj). Broju stanovnika Like nadodajem dvije tradicionalno, zavičajno i geografski ličke općine u susjednim županijama. Prva je Gračac u Zadarskoj županiji, ujedno prostorno najveća općina u Hrvatskoj. Njena najveća naselja su Gračac i Srb, dok Tiškovac Lički ima samo jednog stanovnika. Druga općina je Saborsko na krajnjem jugu Karlovačke županije, djelomično u sastavu NP Plitvička jezera, s najvećim naseljima Saborskim i Ličkom Jesenicom. U broj stanovnika Like ne ubrajam gradove i općine koji se geografski ne nalaze u Lici, ali su ponekad u cijelosti ili djelomično nazivani dijelom Like u širem smislu (Ogulin, Josipdol, Plaški, Rakovica, Slunj).
Tablica 1. Broj stanovnika Like 1900., 1991. i 2021. godine
1900. | 1991. | 2021. | |
Gospić | 38.103 | 22.026 | 11.502 |
Otočac | 27.177 | 16.113 | 8.332 |
Senj (dio) | 2.445 | 1.041 | 549 |
Brinje | 17.747 | 6.035 | 2.563 |
Donji Lapac | 11.691 | 4.603 | 1.366 |
Gračac | 24.607 | 11.167 | 3.136 |
Karlobag (dio) | 695 | 48 | 28 |
Lovinac | 11.019 | 3.054 | 943 |
Perušić | 15.507 | 5.648 | 1.973 |
Plitvička Jezera | 17.436 | 7.156 | 3.649 |
Saborsko | 3.769 | 1.501 | 466 |
Udbina | 20.755 | 4.628 | 1.334 |
Vrhovine | 5.437 | 2.453 | 653 |
Ukupno: | 196.388 | 85.473 | 36.494 |
Ukupna demografska situacija Like je iznimno nepovoljna. Lika je na vrhuncu naseljenosti do popisa 1900. godine imala 196.388 stanovnika. Prema posljednjem popisu, u Lici živi 36.494 stanovnika. To je pad broja stanovnika za 81,4%. U Lici živi tek 18,6% od ukupnog broja stanovnika 1900. godine. Ličana u Lici danas ima gotovo 5,5 puta manje nego prije 122 godine. Pad broja stanovnika iznosi 538%, a apsolutni pad gotovo 160.000 ljudi. Od 1991. do 2021. godine broj žitelja je pao za 57,3%, čime se Lika po broju stanovnika više nego prepolovila u odnosu na razdoblje uoči Domovinskog rata.
Broj od 36.494 stanovnika Like možemo bolje shvatiti usporedbama. Ličko-senjska županija je prostorno najveća, ali i s najmanje stanovnika, njih 42.748, što je naravno više nego u Lici. U svakoj od sljedećih 12 zagrebačkih gradskih četvrti živi više stanovnika nego u čitavoj Lici: Črnomerec, Gornja Dubrava, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad, Peščenica – Žitnjak, Podsused – Vrapče, Sesvete, Stenjevec, Trešnjevka – jug, Trešnjevka – sjever, Trnje. U Sesvetama živi dvostruko više ljudi (70.800) nego u Lici, a u Novom Zagrebu (119.815) više nego trostruko, kao i u Trešnjevki – jug i sjever (118.298). Gledajući administrativna područja gradova, gotovo dvije Like stanu u Zadar, tri u Rijeku, više od četiri u Split te dvadeset i jedna u Zagreb. Na popisu gradova s većom populacijom od Like nalaze se i Pula, S. Brod i Karlovac. Dakle, ima više Sesvećana, Karlovčana ili Brođana nego Ličana u Lici.
Broj Ličana izvan Like uvelike premašuje broj žitelja same Like. Gospić je po području u svom sastavu, prostorno najveći hrvatski grad. No, poznato je da Zagreb, kraj ostalih epiteta, nosi i naziv najvećeg ličkog grada, s mnogo većim brojem stanovnika rođenih u Lici nego što ih živi u Gospiću, a vjerojatno i u čitavoj Lici. Također, veliki broj Ličana i njihovih potomaka živi i u Slavoniji, Primorju i ostalim regijama Hrvatske, kao i u inozemstvu (Njemačka i ostale zemlje EU) i prekomorskim zemljama (SAD, Kanada, Australija). Stoga ne čudi da velik broj poznatih ljudi ima porijeklo iz Like, a najpoznatiji lički iseljenik bio je Nikola Tesla. U kontekstu uspjeha hrvatskih sportaša u zemlji sa samo 3,87 milijuna stanovnika, Lika kao slabo naseljena regija pravi je fenomen u broju svjetski uspješnih hrvača, obarača ruke i boksača. O stopi iseljavanja iz Like svjedoči što četiri hrvatska premijera imaju ličko porijeklo (uključujući i kasnijeg predsjednika Stipu Mesića), a od njih je u Lici rođen samo Nikica Valentić.
Demografska slika nije bolja ako broju stanovnika Like pridodamo rubna područja koja s njom graniče, u kojima se ponekad miješa ličko-kordunski, ličko-goranski ili ličko-primorsko-bunjevački identitet. To su ostala planinska sela u Ličko-senjskoj županiji (Krivi Put, Mrzli Dol itd.), Drežnica i općine Plaški, Rakovica i Josipdol. Na tom prostoru zajedno s Likom, 1900. godine živjelo je 232.628 stanovnika, a prema posljednjem popisu 44.266. Ondje živi 81% ljudi manje nego prije 122 godine. Apsolutni pad iznosi preko 188.000 ljudi.
Tablica 2. Gustoća naseljenosti Like 1900., 1991. i 2021. godine
1900. | 1991. | 2021. | |
Gustoća naseljenosti st./km² | 35,54 | 15,52 | 6,6 |
Posebno je porazno činjenično stanje gustoće naseljenosti gradova i općina Like (bez Senja i Karlobaga). Na 5436,85 km², uključujući i površinom najveći grad i općinu u Hrvatskoj (Gospić i Gračac), gustoća naseljenosti je 1900. godine iznosila 35,54 stanovnika na km². Usporedbe radi, to je približno jednako gustoći naseljenosti SAD-a danas. Uoči Domovinskog rata je u Lici živjelo 15,52 stanovnika po km². To odgovara današnjoj gustoći naseljenosti S. Arabije, Finske i Norveške. Prema posljednjem popisu, u Lici živi svega 6,6 stanovnika na km². To je znatno manje od hrvatskog prosjeka od 68,4 km². Lika ima slabiju gustoću naseljenosti od Rusije i Kazahstana.
U općini Udbina živi samo 1,95 stanovnika na km², kao u Mongoliji. To je slabija naseljenost čak i od Sibira, Zapadne Sahare i brazilske Amazone. U općini Lovinac, koja je od 1900. do danas spala s peteroznamenkastog na troznamenkasti broj stanovnika, gustoća naseljenosti je 2,76 st./km², što odgovara gustoći naseljenosti Sibira. Općina Gračac ima 3,28 st./km², poput Australije, a općina Saborsko 3,52 st./km², kao i Island. Vrhovine imaju naseljenost od 4,2 st./km², poput Kanade. Ispod ličkog prosjeka još je Perušić s 5,18 st./km². Najgušću naseljenost od 14,7 st./km², ima Grad Otočac, daleko ispod hrvatskog prosjeka i ispod prosjeka Like 1991. godine. Na razini naselja, najveća su dva jedina lička grada, Gospić sa 6362 stanovnika i Otočac s 3852.
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Literatura i izvori:
– Akrap, Anđelko; Gelo, Jakov. „Depopulacija Ličko-senjske županije tijekom 20. stoljeća s posebnim osvrtom na ekonomsko-socijalnu strukturu 1971.-2001.“ U: Identitet Like: korijeni i razvitak, knjiga II, ur. Željko Holjevac, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2009.
– Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
– Popis stanovništva 2011.; Popis stanovništva 2021., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
– Turk, Ivo. „Suvremene demografske promjene na kontaktnom prostoru Karlovačke i Ličko-senjske županije: analiza slučaja.“ U: Identitet Like: korijeni i razvitak, knjiga II, ur. Željko Holjevac, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2009.
– Turk, I., Šimunić, N., Jovanić, M. „Promjene u sastavu stanovništva prema narodnosti u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji od 1991. do 2011.” Migracijske i etničke teme 31, br. 2 (2015)
– Živić, Dražen. „Demografski gubici Ličko-senjske županije u Domovinskom ratu.“ U: Identitet Like: korijeni i razvitak, knjiga II, ur. Željko Holjevac, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2009.
Fotografija preuzeta s: www.saborsko.net