Zbor narodne garde Otočac

Prvi dani travnja 1991. godine dali su naslutiti da grad Otočac u ratu koji se spremao neće imati mira. Podoficir JNA Ivan Medvedović, koji je bio na službi u Otočcu, za HTV je izjavio kako se priprema agresija na taj kraj. Zbog otkrivanja njezinih zločinačkih planova uskoro je pritvoren u Istražnom centru Vojnog suda u Zagrebu s optužbom da je širio lažne i netočne vijesti.

Hrvati u bivšoj općini Otočac počeli su se organizirati u dragovoljačke naoružane odrede. U svibnju i lipnju 1991. zaredali su nemiri na području između Vrhovina i Otočca. Između hrvatske policije i pobunjenih Srba redovito je intervenirala JNA. Time sprječavaju policiju da razoruža pobunjenike te se sve više stavljaju na njihovu stranu. U takvoj situaciji ratno predsjedništvo općine Otočac sa zapovjedništvom Zbora narodne garde dogovara formiranje postrojbe ZNG-a u Otočcu, jačine bataljuna koji bi imao 536 ljudi. Ideja o formiranju bataljuna je podržana, ali ponajviše zbog nedostatka naoružanja ona se nije mogla odmah realizirati.

Dana 11. srpnja, na poziv Dražena Bobinca, budućeg gradonačelnika Otočca, u prostorije osnovne škole u Prozoru dolazi veća skupina domoljuba, uglavnom članova Hrvatske demokratske zajednice. Na tom se sastanku razgovaralo o ugrozi nastaloj proglašenjem mobilizacije Srba na području Dalmacije, Gacke, Like, Korduna i Banije.

Napokon, 12. srpnja 1991. godine osnovan je Zbor narodne garde Otočac. Zbog već spomenutog nedostatka naoružanja u početku je formiran kao protudiverzantski vod na čijem se čelu nalazio Petar Kostelac. Noću 12. srpnja, u vremenu od 22 do 24 sata, svi pozvani došli su u odorama bivše Teritorijalne obrane u Policijsku postaju u Otočcu. Istog dana, 12. srpnja, sedamdesetak dragovoljaca organiziralo se i u obližnjem Brinju. Oni su sa sobom donijeli uglavnom lovačko naoružanje koje su do tada sami nabavili. Nakon što je u Otočac uskoro pristigao novi kontigent naoružanja, u skladu s već postavljenom organizacijskom strukturom, vod prerasta u bataljun ZNG-a na čelu s Milanom Jurkovićem.

Zapovjednici postrojbi od 17. srpnja 1991. godine

– Zapovjedništvo – Milan Jurković – 8 ljudi

– PDV – Tomislav Dujmović – 30 ljudi

– 1. četa ZNG-a Otočac – Željko Marić – 75 ljudi

–  vod ZNG-a L. Lešće – Tomica Marić – 45 ljudi

– 3. četa ZNG-a Brinje – Mirko Radotić – 60 ljudi

– Minerska grupa – Ivica Rupčić – 10 ljudi

– Logistika – Zdravko Bogdanić – 20 ljudi

– Vod za specijalne namjene – Dražen Bobinac – 30 ljudi

Zapovjedništvo ZNG-a Otočac 19. srpnja 1991. godine:

– Milan Jurković – zapovjednik

– Melanija Bunjevčević – tajnica

– Nikola Dasović – org. – mob. i personalni poslovi

– Mate Bunjevčević – operativac

– Tihomir Šimunić – sigurnosno-obavještajni poslovi

– Pave Alešković – inženjerija

– Stjepan Dujmović – propagandna djelatnost

– Drago Bilović – zamjenik zapovjednika i topništvo.

Ovaj samostalni bataljun ZNG-a brojao je ukupno 306 pripadnika na području Otočca i Brinja i okolice. Samo trećina ih je bila naoružana automatskim oružjem, dok je ostatak bio naoružan puškama M 48 i lovačkim naoružanjem uz dva puškomitraljeza M 53 i dva ručna bacača M 57. U to vrijeme počinje niz terorističkih akcija pobunjenih Srba na području Starog Sela, Drenova klanca, Glavaca i Poduma. Tako je 19. srpnja 1991. u zasjedi pala i prva žrtva na području bivše općine Otočac. Na raskrižju putova „kod Srđe“ u Brlogu smrtno je stradao hrvatski policajac Slavko Cetinjanin. Uskoro se dolina Gacke našla u vrtlogu rata, a iz samostalnog bataljuna ZNG-a razvila se 133. otočka brigada Hrvatske vojske.

NASLOVNA FOTO – Autor Srđan Vrančić (izvor: Monografija Rijeka u Domovinskom ratu)

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.