U okviru projekta „Stručna predavanja o povijesti Domovinskog rata“ u Boki kotorskoj su održana znanstveno-stručna predavanja za nastavnike povijesti, učitelje hrvatske nastave u inozemstvu te širu javnost na temu Domovinskoga rata.
Voditeljica projekta je dr. sc. Janja Sekula Gibač iz Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra, a suradnica izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a predavanja su održana 1. lipnja 2023. godine, u Domu kulture „Josip Marković“, u Donjoj Lastvi u suorganizaciji s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore.
Dr. sc. Janja Sekula Gibač održala je predavanje pod nazivom „Stvaranje samostalne hrvatske države i srpska pobuna i agresija na Hrvatsku 1990. i 1991. godine“ kojim je dala prikaz najvažnijih događaja i procesa koji su pratili osamostaljivanje i demokratizaciju RH te oružanu pobunu dijela srpskog stanovništva, a zatim agresiju Srbije i Crne Gore, odnosno JNA i srpsko-crnogorskih snaga na Hrvatsku u razdoblju od 1990. – 1991. godine. Izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum je svojim predavanjem naziva „Strategije za aktivno poučavanje i učenje o Domovinskom ratu“ ponudila primjere različitih didaktičko-metodičkih strategija koje se mogu primijeniti u procesu poučavanja i učenja o Domovinskom ratu.
Predavanjima su nazočili predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović te zainteresirani građani Boke kotorske koji su pokazali veliko zanimanje za predavanje. Predavanja su imala i značajan odjek u crnogorskom, ali i hrvatskom medijskom prostoru.
Predavanje je popraćeno i prosvjedom manjeg broja građana srpske nacionalnosti predvođenih pravoslavnim svećenikom ispred prostorija Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. Razlog prosvjeda, kako je navedeno na portalu Vijesti.me, bila je “Informacija da HNV organizuje predavanja na ove teme koje su za dio ovdašnje javnosti još veoma osjetljive, s obzirom na činjenicu da u Tivtu i danas živi veliki broj Srba izbjeglih iz Hrvatske, ali istovremeno i najbrojnija zajednica Hrvata u Crnoj Gori“.
Kako navodi isti portal „Govornike na predavanju, čelnike HGI-ja Vuksanovića i Dekovića, te ostale posjetioce ovog događaja, pred ulazom u Dom kulture dočekalo je dvadestak okupljenih građana koji su u ćutnji stajali i držali velike fotografije sa motivima egzodusa Srba iz Hrvatske nakon vojnih operacija “Bljesak” i “Oluja” sredinom devedesetih godina prošlog vijeka. Nakon što su organizatori i posjetioci predavanja neometano ušli u zgradu, okupljenim građanima obratio se Miajlo Backović. On je, iako je bio u mantiji, naglasio da govori kao građanin Tivta, a ne sveštenik Mitropolije-crnogorsko primorske i osoba čiji je ujak stradao tokom ratnih dešavanja u Hrvatskoj, kao i da među okupljenima takođe ima dosta onih koji su izgubili najbliže tokom tog rata.
Nakon što su na stepeništu Doma kulture zapalili svijeće za sve stradale u Domovinskom ratu, okupljeni građani su se mirno razišli. Protestni skup u Donjoj Lastvi je obezbjeđivala tivatska policija, ali nije bilo potrebe za njenom intervencijom.“
Otac Miajlo Backović je, kako navodi Barski portal, bivši pripadnik elitne 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije, “koji je, kao svršeni bogoslov sa Cetinja 1997. godine, opijen rodoljubljem i zavjetom predaka, stupio u časni vojnički poziv i stao na branik Otadžbine”.
O održanom predavanju je istoga dana izvijestio lokalni portal Radio Tivat koji je ustvrdio da u izlaganjima nema ničega spornog. Kako navodi Radio Tivat, „Samom predavanju prisustvao je određeni broj građana, stručna i druga zainteresovana javnost, kao i članovi misije OEBS-a koje je zainteresovala ova kompletna situacija. Predavačice, izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum i dr. sc. Janja Sekula Gibač, kazale su da Crnu Goru gledaju kao prijateljsku i da namjera predavanja nije bila dizanje tenzija već isključivo stručni skup namijenjen profesorima istorije i učiteljima hrvatske nastave van granica Hrvatske. One su u svom izlaganju govorile o startegijama za aktivno podučavanje i učenje istorije, koje se, kako su istakle može primjenjivati na bilo koji uzrast i predmet jer se radi o načinima kako djecu privoljeti da se bave nekom temom, u ovom slučaju osvrćući se na rat u Hrvatskoj, upoređujući njihov obrazovni sistem sa ostalim sistemima.“
Portal hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori www.radiodux.me izvijestio je da je dr. sc. Janja Sekula Gibač istakla kako predavanja nemaju veze s izborima te da namjera nije bila podudaranje s njima, već su predavanja zakazana, kada se nije ni znao datum održavanja predstojećih izbora. Dr. sc. Janja Sekula Gibač, kazala je da je cilj predavanja ujediniti znanje i pomoći učiteljima izvan RH te dodatna edukacija. „Radi se o stručnom predavanju i nadam se da je shvaćeno tako, bez ikakvih pretenzija za nešto negativno“- istakla je Sekula Gibač.“
Predsjednik HNV-a rekao je na početku predavanja „Kao što ste svjedoci, imamo jednu vrlo neobičnu situaciju po prvi put, jednu vrlo ružnu poruku prema hrvatskoj zajednici. Dakle, danas nam je pokazano gdje se mi trebamo pozicionirati u ovom gradu ili možda malo šire. Naravno hrvatska zajednica to neće prihvatiti, kao što nismo prihvatili nikada do sada. Nastavit ćemo da se borimo za multietnički Tivat, za multietničku Boku i za multietničku Crnu Goru“.
Reakcije općinskih vlasti i prosvjed zbog predavanja o Domovinskom ratu Hrvatima u Tivatu imali su odjeka i u Hrvatskoj. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH oštro je osudilo potez čelnika općine Tivat u Crnoj Gori koji je pozvao na bojkot predavanja o Domovinskom ratu. Hrvatska vlada očekuje od crnogorske vlade da zaštiti svoje građane od svih manipulacija i neutemeljenih napada, a hrvatskoj manjinskoj zajednici osigura dostojanstven i miran život, navedeno je u priopćenju.
Vezano uz događaje u Tivtu oglasio se povjesničar dr. sc. Domagoj Knežević koji je naglasio “„Republika Hrvatska stoji iza Hrvata Crne Gore, a spomenuto predavanje bilo je sukladno istini o Domovinskom ratu i naravi velikosrpske agresije. Kao povjesničar smatram da je ovaj prosvjed bio u organizaciji onih političkih crnogorskih snaga koje se ne žele suočiti s nedavnom prošlošću. Međutim, još jednom, svi oni koji se zalažu za Crnu Goru kao buduću članicu EU morat će se suočiti s ulogom Crne Gore u Domovinskom ratu”.
