Domovinski rat u nastavi Izdvojeno

Priprema za nastavni sat- Djeca žrtve Domovinskog rata (prvi dio)

Pripremu izradila studentica povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Rone Bušljeta Kradum u sklopu kolegija Praktične vježbe predmetne metodike (Povijest)

Škola: Osnovna škola

Razredni odjel: 8. razred

Školska godina: 2021./2022.

Dan izvedbe i broj nastavnih sati: 17. siječnja 2022., jedan školski sat

Tema: Stradanja stanovništva i ratna razaranja tijekom Domovinskoga rata.

Domena: A. Društvo

Ishod na razini nastavnog predmeta: POV OŠ A.8.1. Učenik analizira međusobne odnose i dinamiku u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća.

Predviđeni broj sati za realizaciju teme: 3 školska sata

Povezanost s nastavnim predmetima:

  • Hrvatski jezik

OŠ HJ A.8.1. Učenik govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i sudjeluje u planiranoj raspravi.

OŠ HJ A.8.3. Učenik čita tekst, prosuđuje značenje teksta i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.

OŠ HJ B.8.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

  • Katolički vjeronauk

OŠ KV C.8.1. Učenik prepoznaje i analizira današnje predrasude prema ljudima te u svjetlu Isusova odnosa prema drugima prosuđuje vlastite stavove i ponašanja u svom okruženju.

Povezanost s međupredmetnim temama:

  • Učiti kako učiti

uku A.3.1. 1.Upravljanje informacijama. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

uku A.3.3. 3. Kreativno mišljenje. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.

uku A.3.4. 4. Kritičko mišljenje. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.

uku D.3.2. 2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

  • Građanski odgoj i obrazovanje

goo A.3.3. Promiče ljudska prava.

I. CILJEVI I ISHODI UČENJA NASTAVNOGA SATA (znanja, vještine i stavovi)

Odgojno-obrazovni cilj nastavnoga sata:

Upoznati učenike s okolnostima u kojima su bila djeca, njihovi vršnjaci tijekom Domovinskoga rata. Objasniti učenicima na koji način djecu smatramo žrtvama, što su oni proživjeli, s čime su se svakodnevno susretali i zašto kažemo da im je prekinuto djetinjstvo. Također, potaknuti učenike da, uspoređujući svoje djetinjstvo s djetinjstvom te djece, promisle koja su im temeljna dječja prava propisana Konvencijom o pravima djeteta iz 1989. godine, prekršena.

Ishodi učenja:

Učenik će:

izdvojiti djecu kao najugroženije civile tijekom Domovinskoga rata

objasniti zašto je teško odrediti točan broj djece stradale u Domovinskom ratu

opisati zašto dolazi do velikog broja poginule djece u Slavonskom Brodu tijekom 1992. godine

usporediti svoje djetinjstvo s djetinjsvom djece sudionika Domovinskoga rata (na temelju domaće zadaće)

opisati dječje ponašanje tijekom rata koje se tumači kao ratna trauma (na temelju pisanih povijesnih izvora).

prepoznati kršenje dječjih prava određenih Konvencijom o pravima djeteta iz 1989. godine (na temelju pisanih povijesnih izvora).

navesti koja su to dječja prava prekršena djeci tijekom Domovinskoga rata (na temelju pisanih povijesnih izvora)

II. KLJUČNE ČINJENICE I KONCEPTI

a) Ključne činjenice: dječja prava, djeca kao žrtve Domovinskoga rata, stradanje djece, dječja ratna trauma, poginula djeca u Slavonskom Brodu, djetinjstvo

b) Koncepti:

Koncept usporedbe

Koncept rada s povijesnim izvorima

IV. DIDAKTIČKO-METODIČKI PODACI O NASTAVNOME SATU

Etape nastavne jedinice (trajanje u minutama):Uvod (motivacija – prepoznavanje dječjih prava) – 5 minutaSredišnji dio (obrada teme, rad s povijesnim izvorima) – 30 minutaZavršni dio (zaključak, rješavanje radnog listića i domaća zadaća) – 10 minuta
Oblici rada:Frontalna nastava Grupni rad Individualni rad
Metode učenja i poučavanja:   Verbalne i dijaloške metode (nastavnikovo izlaganje, evociranje prethodnog znanja, odgovaranje na pitanja nastavnika, objašnjavanje svojim riječima, izvođenje zaključka)   Praktične metode (metoda čitanja, metoda pisanja, rad s povijesnim izvorima, stvaralačko izražavanje tijekom domaće zadaće, izdvajanje glavnih ideja, suradničko učenje)    Vizualne (zorne) metode (rad sa zemljovidnom kartom, prepoznavanje glavnih ideja pomoću fotografija – dedukcija)
Mediji (nastavna sredstva i pomagala):Power Point prezentacija, računalo, projektor, radni listići s pisanim povijesnim izvorima i radni listić „ponovimo“    
Načini vrednovanja:  Vrednovanje za učenje, vrednovanje naučenoga
Popis priloga:                Pisani povijesni izvor: Ivana Babić (Dobra voda)Pisani povijesni izvor: Ivana Lučić (Jasenice)Pisani povijesni izvor: Tihana Biuk Magaš (Osijek) Pisani povijesni izvor: Ivan Ivandić (Pristeg) Pisani povijesni izvor: Ivica Bukvić (Zadar)Radni listić – Ponovimo

V. KORELACIJA (veze s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama)

  Hrvatski jezik
OŠ HJ A.8.1. Učenik govori i razgovara u skladu sa svrhom govorenja i sudjeluje u planiranoj raspravi.
OŠ HJ A.8.3. Učenik čita tekst, prosuđuje značenje teksta i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom.
Učiti kako učiti
uku A.3.1. 1.Upravljanje informacijama. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.3.3. 3. Kreativno mišljenje. Učenik samostalno oblikuje svoje ideje i kreativno pristupa rješavanju problema.
uku A.3.4. 4. Kritičko mišljenje. Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje uz podršku učitelja.
uku D.3.2. 2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.    
Građanski odgoj i obrazovanje
goo A.3.3. Promiče ljudska prava.  

VI. LITERATURA

  a) Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja):   Nazor, A., Barić, N., Brigović, I., Kačić Alesić, Z., Racić, M., Racić, Z. (2021). Povijest 8. Udžbenik poviijesti za osmi razred osnovne škole. Zagreb: Alfa.   Pisani povijesni izvori iz: Haberle, I., Uskok, G., Jurčević, V. (2015). Krhotine djetinjstva/ koracima nade u istinu. Zadar: Udruga „Žene u Domovinskom ratu – Zadar“.  
  b) Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka):   Pranjić, M. (2013). Nastavna metodika u riječi i slici. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.   Konvencija o pravima djeteta, UNICEF, https://www.unicef.org/croatia/konvencija-o-pravima-djeteta (pristupljeno: 12. 1. 2022.)   Puljizević, L. (2020). „Djetinjstvo na bojišnici“ u Hrvatski vojnik. Prvi hrvatski vojnostručni magazin. https://hrvatski-vojnik.hr/djetinjstvo-na-bojisnici/ (pristupljeno: 12. 1. 2022).   Haberle, I., Uskok, G., Jurčević, V. (2015). Krhotine djetinjstva/ koracima nade u istinu. Zadar: Udruga „Žene u Domovinskom ratu – Zadar“.   Fagač, B. (1994). Spasite naše duše: djeca u Domovinskom ratu 1991.-1994. Zagreb: Birotisak.   Kuterovac, G. (1994). „Žalovanje zbog gubitka u ratu“ u Stradanja djece u Domovinskom ratu. Zagreb: Naklada Slap, Klinika za dječje bolesti Zagreb, str. 110-122.   Kušec, M. (1991). Ubili su mi kuću. Zagreb: Mladost.   Galović, A. (2020). Mama, ne vidim nebo. Prekinuta vukovarska djetinjstva 1991. – 1992. Bizovac: Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu.   Vukelić, V. (2019). Sažetak i zaključci znanstvenog simpozija Otvaranje imenika – ubijena i ranjena djeca u Domovinskom ratu, travanj 2019. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, https://vlatkavukelic.com/2019/05/10/sazetak-i-zakljucci-znanstvenog-simpozija-otvaranje-imenika-ubijena-i-ranjena-djeca-u-domovinskom-ratu-travanj-2019/ (pristupljeno: 12. 1. 2022.

VII. PLAN PLOČE

Dječja prava

  • Konvencija o pravima djeteta – 1989. godine – temeljna prava i slobode djece (SFRJ potpisala 18. prosinca 1990., Hrvatska 8. listopada 1991.)
  • prvi pravni dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima (ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu)

Obrazovanje, Igra, Život u obitelji, Ljubav i zaštita, Djetinjstvo bez zlostavljanja, Zdrava prehrana, Zdravstvena skrb

Kako je izgledalo vaše djetinjstvo?

Jesu li vam bila omogućena prava koja smo sada naveli?

Djeca – žrtve Domovinskoga rata

            Domovinski rat (1991. – 1995.)

  • obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga i JNA
  • rat – katastrofa koju namjerno proizvodi čovjek – „planirana i strukturirana situacija sustavnog uništavanja i ubijanja” (Kuterovac, 1994: 110)
  • civilne žrtve – sredstvo ucjenjivanja, zastrašivanja, maltretiranja i demoraliziranja neprijatelja
  • najugroženija DJECA

Stradanje djece – Statistički podaci prema znanstvenom simpoziju Otvaranje imenika – ubijena i ranjena djeca u Domovinskom ratu (travanj, 2019)

  • poginulo 402 djece
  • oko 1200 ranjeno
  • 4285 djece bez jednog roditelja
  • 54 bez oba roditelja
  • oko 1 000 000 djece izloženo ratu – 600 000 izravno pogođeno ratom
  • preko 35 000 djece u progonstvu
  • 11 do 17 godina

Dječja ratna trauma

  • nezaštićena
  • direktne žrtve, svjedoci agresije
  • zračni i topnički napadi, vatreno oružje i eksplozivne naprave – strah za vlastiti život, dom i obitelj
  • uznemirujuće misli i fantazije
  • poteškoće koncentracije i pažnje
  • žalovanje, depresija, povučenost, osjećaj krivnje
  • pretjerana agresivnost
  • poremećaji spavanja

Kobno dječje igralište – Slavonski Brod

  • ožujak 1992. – izbijanje rata u BiH – svakodnevni artiljerijski i zračni napadi s teritorija Bosanske Posavine
  • Slavonski brod – tisuće izbjeglica – gađanje i razaranje civilnih objekata
  • od ožujka do listopada 1992. stalni napadi na Slavonski Brod

– 3. svibnja 1992. na naselje Jelas izbačena 12 aviobombi krmača – pogođena kuća u čijem su podrumu bili djeca, 5 poginulo – najmlađe nije imalo ni 2 godine

– istog dana nedaleko pogiba još 2 djece

– 27. svibnja topnička granata pogađa dječje igralište gdje smrtno stradava 3 djece, 4 teško ranjeno

  • svibanj 1992. u Slavonskom Brodu poginulo 14 djece
  • lipanj – rujanj – dvorišta svojih kuća, skloništa, ulice – još 10
  • listopad – posljedice rata – zaostalo oružje, minska i eksplozivna sredstva
  • ukupan broj poginule djece u Slavonskom Brodu – 28 (Hrvatski vojnik, 2020.)

Spomenici u Slavonskom Brodu: Prekinuto djetinjstvo i Spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu

„Rat se najokrutnije poigrao s djecom. Umjesto haljinica, lutkica, nogometa na omiljenoj livadi ili igara u pijesku zapao ih je smotuljak najnužnijih stvari s kojima se silazilo u skloništa, umjesto nastave u svojim školama slušali su zvuk sirene za uzbunu, a umjesto svečanog nedjeljnog objeda s roditeljima gledali su kako majka ispraća oca na frontu.“ Branimir Fagač, Spasite naše duše (1994.)

Rad na povijesnim izvorima:

  • Koje su ratne traume doživjela djeca prema njihovim svjedočanstvima?
  • Koja su temeljna dječja prava prema njihovim svjedočanstvima prekršena?

Zaključak

  • Domovinski rat kao povijesna tema relativno dobro zastupljen u hrvatskoj historiografiji – problem kvaliteta i kvantiteta tema posvećenih djeci!
  • djeca uključena u ratna zbivanja fizički, psihički i emocionalno
  • problem neujednačenosti informacija – više udruga i ustanova
  • ubijena, nestala, ranjena i zatočena djecu u RH nisu ozakonjena kao žrtve rata
  • počinitelji zločina nad djecom mahom nisu podvrgnuti sudu

           „Nema jasnijeg prikaza duše jednog društva od načina na koji tretira svoju djecu.”

                                                                                                                               Nelson Mandela

Domaća zadaća

1.) Usporediti svoje djetinjstvo s djetinjstvom osobe čije ste iskustvo pročitali na radnom listiću.

            – posebno naglasiti koja su dječja prava prekršena

            – istaknuti što vas u je njegovu/njezinu iskustvu najviše dojmilo ili rastužilo

2.) Napisati pismo podrške toj osobi.

IX. RAZRADA NASTAVNOGA SATA ( „SCENARIJ“)

Drugi dio pripreme za nastavni sat dostupan je na poveznici.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Naslovna fotografija: autor Željko Gašparović

O autoru

Tatjana Sarajlija