Novosti

Predstavljena knjiga “Nikad više Jugoslavija: Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje 1929.-1945.

U sklopu manifestacije Kliofest, kojom se želi popularizirati povijesna znanost i srodne struke, predstavljena je knjiga “Nikad više Jugoslavija: Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje 1929.-1945.” autora dr. sc. Stipe Kljaića.

Knjigu su, uz autora, predstavili i dr. Stjepan Ćosić s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Splitu te jedan od recenzenata knjige, dr. Mario Jareb.

Knjiga je nastala kao rezultat doktorske disertacije autora te ukupno sedam godina istraživačkog rada, a smatra se vrijednim djelom hrvatske historiografije u kojem se temi hrvatskog nacionalnog pitanja pristupa na nov i neopterećen način.

IZ RECENZIJA O KNJIZI:

Knjiga Stipe Kljaića “Nikada više Jugoslavija: Intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)” prvi je pokušaj u hrvatskoj historiografiji sveobuhvatnog istraživanja i raščlambe djelovanja hrvatskih intelektualaca u razdoblju od kraja dvadesetih godina 20. stoljeća do sloma Nezavisne Države Hrvatske godine 1945. Rukopis se temelji na rezultatima autorove doktorske disertacije, koja je znatno dopunjena i proširena te preoblikovana u znanstvenu monografiju. Autor je stavio naglasak na odnos intelektualaca i hrvatskog nacionalizma kao izdvojenog povijesnog fenomena u tome razdoblju, odnosno na intelektualno javno i društveno djelovanje onih intelektualaca koji su sami sebe svrstavali u hrvatske nacionalističke redove. Temeljna poveznica među raznorodnim strujama hrvatskih nacionalista bilo je zalaganje za samostalnu hrvatsku državu nasuprot uključenosti hrvatskih zemalja u Jugoslaviju. Raščlambom djelovanja pojedinaca i skupina autor je nastojao izdvojiti zajedničke crte i ideje, ali i razlike te ukazati na svojevrsnu pluralnost pogleda među hrvatskim nacionalističkim intelektualcima. Pritom je bilo potrebno razgrnuti naslage višedesetljetnog izjednačavanja fenomena hrvatskoga nacionalizma s ustaštvom i Nezavisnom Državom Hrvatskom, što je autoru umnogome uspjelo. Nije neobično što je zbog toga jedan od važnih aspekata koje je obradio bio odnos hrvatskih nacionalističkih intelektualaca prema ustaštvu u međuraću, a posebice tijekom Drugoga svjetskoga rata, kada je kao vladajući pokret u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ono sebi prisvojilo monopol na vrednovanje hrvatskih nacionalnih interesa i na vodstvo hrvatske nacije.

  • dr. sc. Mario Jareb

Dr. Kljaić je u ovom iznimno važnom djelu ponudio posve originalnu interpretaciju bitnih promjena što je u hrvatskoj nacionalnoj ideologiji izazvala Šestosiječanjska diktatura, posebno u redovima hrvatske inteligencije. Diktatura je stubokom promijenila razmišljanja intelektualne klase, bez obzira na politička polazišta te potakla razmišljanja o hrvatskoj neovisnosti – kulturnoj, jezičnoj i političkoj kod dominantne skupine intelektualaca raznih izvorišta, ali duboko razočaranih u jugoslavenstvo i perspektive sporazumnog rješenja hrvatskog nacionalnog pitanja. Kljaić ukazuje na pomake prema independističkim perspektivama u katoličkoj inteligenciji, ali i onoj liberalnih i sekularnih korijena, te u nizu neformalnih organizacija (MH), uredništava i koterija. Paradigmatični su narativi prestrojavanja utjecajnih generacijskih predvodnika poput Filipa Lukasa, Tijasa Mortigjije, Julija Makanca, itd. Kljaić ukazuje zašto su trendovi u drugoj polovini 1930-ih pogodovali ustaškom pokretu, posebno nakon što su ga oktroirale okupatorske sile, ali i na činjenicu da je unutar dominantne strukture novog nacionalizma itekako postojao pluralizam razmišljanja o raznim povijesnim, društvenim i idejnim pitanjima. Ciljana komunistička likvidacija nacionalističke inteligencije, kao i egzodus jednog njenog dijela, po Kljaiću predstavlja pravi aristocid, od kojega se Hrvatska do danas nije oporavila.

  • prof. dr. Ivo Banac

FOTO: narod.hr

O autoru

Ines Herceg