Knjiga Mate Kovačevića Stoljeće borbe za hrvatsku državu predstavljena je u subotu u prostorima crkve Svete Matere Slobode na Jarunu u Zagrebu. Predstavljanje knjige organizirala je Zajednica Hrvata istočne Hercegovine nakon svete mise koju je služio salezijanski provincijal don Tihomir Šutalo za pokojnoga stolačkog župnika don Ljubu Planinića i prof. Peru Marijanovića.
O knjizi su govorili književnici Stjepan Šešelj i Damir Pešorda, domaćin predstavljanja Branko Mustapić i autor knjige Mate Kovačević.
Mustapić je istaknuo kako ova sažeta knjiga donosi presjek hrvatske
povijesti 20. stoljeća, u kojemu je hrvatski narod protiv svoje volje dvaput
bio nasilno uguran u državne tvorbe koje nisu odgovarale hrvatskomu mentalitetu, identitetu i kulturi. Štoviše, one su bile negacija svega onog što hrvatski narod jest, napomenuo je Mustapić i dodao kako iz knjige probija autorov pogled na filozofiju hrvatske povijesti.
Književnik Stjepan Šešelj podsjetio je na Kovačevićevu suradnju u sad
već ugasnulom jedinom hrvatskom tjedniku za kulturu Hrvatskom slovu.
Po riječima Damira Pešorde ideja hrvatske državnosti Mate Kovačevića i ono što se s njom događalo tijekom povijesti u središtu su većine njegovih knjiga.
Ova je knjiga, naglasio je, skromna opsegom, ima samo šezdesetak stranica,
ali je prodorna povijesnim i filozofsko-političkim uvidima, koncizna, jasna i
tečna, djeluje istodobno kao podsjetnik i priručnik, koji je zgodno imati pri ruci i na umu kod nekih aktualnih, ali i budućih dvoumica u hrvatskoj državnoj politici. Podsjetio je kako knjiga počinje analizom programatskoga članka Nikole Stojanovića Hrvati i Srbi, poznatijega pod naslovom Do istrage naše ili vaše, a završava Bljeskom i Olujom te zaustavljanjem hrvatskih snaga pred Banjom Lukom. Posebnu čar autorovu djelu, smatra Pešorda, daju oštroumne usputne opaske, podsjećanja ne neke činjenice iz povijesti ne baš previše istaknute u hrvatskoj historiografiji, npr. na to da je papa Grgur XIII. Hrvate zbog srčanosti u obrani kršćanstva nazvao uskrslim Makabejcima, te anegdote poput one o okrutnome policajcu Janku Bedekoviću koju je, kako navodi autor, partizanski general Ivan Šibl 80-ih pričao po zagrebačkim kavanama. Napomenuo je kako stranicama ove knjižice defilira niz zatočnika zatornika ideje hrvatske državnosti. Poseban akcent autor stavlja na neke prijelomne točke hrvatske povijesti XX. stoljeća: hrvatsko-srpsku koaliciju s početka stoljeća i infiltraciju srpske obavještajne mreže u Hrvatsku još tada, događanja tijekom prvih dana uspostave NDH, borbu za granice u toj državi i Rimske ugovore, poratni genocid nad hrvatskim narodom koji su počinili Titovi partizani, hrvatsko proljeće, djelovanje hrvatske emigracije, osnivanje HDZ-a i drugih političkih stranaka te Domovinski rat, rekao je Pešorda. Ocijenio je kako je Kovačevićeva knjiga biser hrvatske tekuće publicističke produkcije, sa svim odlikama probranoga pregleda i znanstvene sinteze u naslovu naznačene teme te je stoga sa zadovoljstvom preporučuje
kao zanimljivo publicističko štivo koje se ne ispušta iz ruke do posljednje stranice, a i kad je odloži na policu, čitatelj će za njom često posegnuti kako bi provjerio neku činjenicu, pronašao ljekovit kontrapunkt bezobraznim krivotvorinama i iskrivljavanjima hrvatske povijesti režimskih povjesničara Jakovine, Markovine i sličnih ili jednostavno uživao u ponovnome čitanju.
Mate Kovačević istaknuo je kako je knjigu sažeto pisao usredotočivši se posebno na krivotvorine i prešućivanja unutar novije hrvatske povijesti, čiji su protagonisti uglavnom sljedbenici bivše jugokomunističke historiografije. Naglasio je kako za njihovim krivotvorinama vrlo često posežu svi protivnici hrvatske državne neovisnosti, kako bi ne samo unutar države, nego ponajprije na vanjskopolitičkome polju nanijeli što veću štetu hrvatskoj slobodi izvojštenoj veličanstvenim vojnoredarstvenim i diplomatskim pothvatima tijekom devedesetih godina XX. stoljeća.
