Domovinski rat Izdvojeno Novosti

Održan treći „Hod za Gavrana“ – u čast slavnom Damiru Tomljanoviću Gavranu

Povodom obljetnice pogibije Damira Tomljanovića Gavrana, 18. veljače 2023., u  organizaciji Hrvatskog planinarskog društva Gora i Udruge Specijalne jedinice policije „Grom“ PU Karlovac, održan je treći po redu „Hod za Gavrana“. Sudionici pohoda okupili su se u jutarnjim satima u sv. Roku, otkuda je bilo planirano autima do Malog Alana te zatim pješice do Tulovih greda i kapelice ispod samih Tulovih greda koja je podignuta na mjestu Gavranove pogibije.

Međutim, zbog loših vremenskih prilika, odnosno zbog zaleđenog kolnika, nije bilo moguće proći starom Majstorskom cestom do Malog Alana te je hod organiziran do mjesta Egeljac i spomenika poginulim žiteljima Sv. Roka, Ličkog Cerja, Ričica. Tim je putem u rujnu 1991. godine vodio i Lovinački zbjeg, odnosno egzodus stanovnika Lovinca, Svetog Roka i okolnih sela koja su se našla u gotovo potpunom srpskom okruženju. Jedini slobodni pravac vodio je preko Velebita te je više od tisuću ljudi, većinom starijih civila, djece i malobrojnih branitelja  lovinačkog kraja krenulo u zbjeg pred srpskim snagama koje su ih napale. Uz cestu do Egeljca nalaze se i spomen ploče poginulim pripadnicima specijalne policije „Ris“ i „Alfe“, kojima su sudionici pohoda odali počast.

U Hodu za Gavrana sudjelovalo je nekoliko udruga specijalne policije iz Domovinskog rata – Udruga Specijalne jedinice policije „Grom“ PU Karlovac, Udruga Specijalne policije „Omege“ iz Bjelovara, Udruga veterana specijalne policije “BATT” Split, Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata „Orao“ Osijek te pripadnici planinarskih društava. Sudionici hoda pristigli su iz cijele Hrvatske, od Osijeka do Dubrovnika.

Damir Tomljanović Gavran, pripadnik 1. gardijske brigade HV-a Tigrovi poginuo je 17. veljače 1994. godine prilikom izviđanja položaja na Velebitu, u blizini Tulovih greda.U trenutku pogibije imao je čin pukovnika – najmlađeg u Hrvatskoj vojsci i zapovijedao je svim hrvatskim postrojbama na Velebitu i u podvelebitskom području.  Nakon pogibije Hrvatska mu se odužila promaknućem najprije u čin brigadira, kasnije i u stožernog brigadira.

Damir Tomljanović Gavran postao je legendom u Hrvatskoj vojsci već za svoga života. Od samih početaka Domovinskog rata prošao je najteža bojišta i mnoge opasne situacije, a kod svojih suboraca stekao veliki ugled i poštovanje.

„Tijekom obrane domovine, Gavran je milijun puta prošao i gore situacije od ove. Nije bilo položaja koji nije obišao prije svojih ljudi. Uvijek je išao prvi i ljudi su ga slijedili. Taj je čovjek bio sve ono što ga je dovelo do vrha. Sve je stvorio svojim radom. Bio je časnik, jedan od najvećih, čovjek legenda. Kad imate takvog zapovjednika koji ne kalkulira, koji ide, vi idete za njim. On je bio Tigar koji je svuda išao prvi i svojoj vojsci ulijevao sigurnost“, rekao je o Gavranu njegov suborac iz Tigrova Darko Katuša.

U trećem Hodu za Gavrana sudjelovalo je stotinjak ljudi, a prema izjavama organizatora njegovo održanje planira se i sljedećih godina.

O autoru

dr. sc. Janja Sekula

Povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik. Zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Primarno se bavi proučavanjem razdoblja Domovinskog rata, posebice problematikom srpske pobune te ustroja i djelovanja srpske paradržave na okupiranom području Hrvatske. Objavila je knjigu “Pobuna. Okupacija. Poraz. Zapadna Slavonija 1990. i 1991. godine” te niz znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i publikacijama, te sudjelovala na većem broju znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova. Uglavnom radi na gradivu pobunjenih Srba koje je zarobljeno u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, koje najprije arhivistički sređuje, a zatim znanstveno analizira i kontekstualizira te objavljuje u formi znanstvenih radova. Povremeno objavljuje i publicističke članke i zanimljivosti o manje poznatim momentima srpske pobune i okupacije (posebice u zapadnoj Slavoniji) na portalu braniteljski.hr te pojedinim časopisima.