Povodom Europskog tjedna sporta, u utorak 29. rujna, na zagrebačkom Jarunu održan je Košarkaški turnir „kako si?”. Događaj su organizirali Sportska udruga Filozofskog fakulteta, Udruga mladih i za mlade Forum za održivi razvoj Zeleni prozor te Udruga studenata psihologije kako si?, uz podršku Ministarstva turizma i sporta. Ovom manifestacijom ukazala se važnost aktivnog očuvanja psihofizičkog zdravlja svakog pojedinca, pogotovo u izazovnim vremenima poput pandemije.
Tijekom povijesti čovječanstva bilo je prisutno više oblika epidemija (kuga, španjolska gripa, SARS…), a kada se epidemija proširi na više država ili kontinenata, nazivamo ju pandemijom. Trenutno se suočavamo s pandemijom uzrokovanoj pojavom virusa COVID-19 (u nastavku: koronavirus), na koju ni jedan pojedinac, niti narod, nije bio spreman. Sve nas je uhvatila nespremne te, kako još uvijek nemamo kompletna saznanja o samom virusu, daljnje suočavanje s pandemijom ostaje neizvjesno.
Ono što je poznato jest da je pandemija svima promijenila svakodnevicu, a uz nju i naša razmišljanja te navike. U cilju prevencije širenja virusa među populacijom, društvo se počelo zatvarati, kako u svoje domove tako i unutar država. Prolaskom vremena počinju se primjećivati posljedice koronavirusa. Profesor na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Denis Bratko, izjavio je:
U ovoj neuobičajenoj situaciji koja se događa na razini cijele populacije, ona prvotna, prirodna reakcija društva bilo je jedno zatvaranje i prvenstveno briga o medicinskim, zdravstvenim aspektima te krize. Druga reakcija na društvenoj razini bila je prepoznavanje ekonomskih problema do kojih nas apsolutno zatvaranje dovodi, a sada svi polako počinjemo prepoznavati i psihosocijalne probleme s kojima se susrećemo, kao što su kvaliteta života ili dobrobit na razini populacije. Ono što je na nama jest suočiti se sa zdravstvenom krizom tako da ne zanemarujemo ni jedan od aspekata kvalitetnog života jer, u suprotnom, nećemo moći održati niti ono od čega smo krenuli, a to je odgovarajuće pridržavanje epidemioloških mjera.
Na primjerima prethodnih epidemija, stručnjaci su istražili koje su posljedice zatvaranja, odnosno karantene, na psihičko zdravlje. Naime, osobe s već prisutnim psihičkim smetnjama pokazale su stres i nekoliko mjeseci nakon izlaska iz izolacije, a njihove reakcije bile su popraćene osjećajima ljutnje i nestrpljenja, što bi dovelo do agresije i depresije, ponekad i suicida. Psihologinja Dubravka Svilar Blažinić navodi sljedećih pet glavnih stresora:
- Trajanje karantene – izolacija koja traje više od deset dana, izaziva i više stresa
- Strah od infekcije – ljudi podjednako teško prihvaćaju mogućnost vlastite zaraze kao i mogućnost da zaraze druge, pogotovo članove obitelji
- Frustracija i dosada – vrlo uznemirujućim se smatra zatvorenost, gubitak uobičajene rutine te smanjeni socijalni i fizički kontakt, što uzrokuje frustraciju, dosadu i osjećaj izoliranosti od ostatka svijeta
- Nedovoljne zalihe – izgleda da ljudi imaju urođeni strah od gladi te im se svaka potrepština koja je i u karanteni dostupna čini nedostatnom za preživljavanje
- Nedovoljna informiranost – osuđeni na vijesti i informacije koje dobivaju iz vanjskih izvora, ljudi često stvaraju svoju paralelnu sliku svijeta koja može biti neutemeljena, paranoidna i puna predrasuda.
Naime, jedan od načina očuvanja psihičke stabilnosti jest briga o fizičkom zdravlju koje je postalo otežano s obzirom na mjere prevencije širenja zaraze koronavirusom. Zatvorene su dvorane i teretane te je onemogućeno igranje timskih sportova čime su se pojedinci našli pred izazovom u održavanju svog psihofizičkog zdravlje, time i cjelokupne kvalitete života. Psihologinja Nataša Jokić-Begić, predsjednica udruge kako si? objašnjava:
Sve što nam se događalo od početka pandemije nas je snažno upozorilo koliko je zdravlje važno. Zdravlje je i tjelesno i psihičko i socijalno blagostanje i sve tri sastavnice su jednako važne i u stalnoj međuigri. Zato je važno brinuti o svim aspektima zdravlja: biti aktivan, njegovati zdrav životni stil, pravilno se hraniti, dovoljno spavati, imati skladne odnose s ljudima, tražiti i nuditi socijalnu podršku, suočavati se s problemima, a ne bježati od njih, prihvatiti stres kao dio života, ali ne dozvoliti preplavljivanje, biti zainteresiran za dobrobit drugih ljudi… Biti odgovoran za svoje zdravlje ne znači samo nositi masku i prati ruke, već voditi računa i o svojim tjelesnim i psihičkim stanjima.
Upravo zbog posljedica pandemije na čovjekovo zdravlje, organiziran je Košarkaški turnir „kako si?”, s namjerom ukazivanja javnosti o važnosti očuvanja psihofizičkog zdravlja u ovim izazovnim vremenima te s ciljem destigmatizacije psihičkih oboljenja, pogotovo među muškom populacijom. Shodno tome, na događaju su održane sljedeće sportske aktivnosti: košarkaški turnir 3×3, natjecanje u košarkaškim vještinama i natjecanje u tricama. Sveukupno se natjecalo njih više od 60, a najneizvjesnije je bilo tijekom finala košarkaškog turnira 3×3, na kojem je pobjedu odnijela zadarska momčad Pe-Te. Drugo mjesto je osvojio Hakl na Taksi te treće SKK Šibenik, od ukupno 13 prijavljenih momčadi. Osim sportskih aktivnosti, posjetitelji su imali priliku prisustvovati i na psihoedukativnim radionicama udruge kako si?. Interaktivna radionica Prva pomoć za psihičko zdravlje sudionike je naučila kako prepoznati i definirati kada i kako im se pojavljuju smetnje u svakodnevnom funkcioniranju, ponudila im je jedinstvene metode prevencije tih smetnji te pomogla u istraživanju osobnih faktora koji bi mogli pomoći u stvaranju lakšeg i jednostavnijeg svakodnevnog života. Kaja Pavlinić, predsjednica udruge mladih i za mlade Forum za održivi razvoj Zeleni prozor, poručila je:
Kraj svih ekonomskih, zdravstvenih i drugih problema s kojima se suočavamo tijekom pandemije koronavirusa, zaboravili smo na mentalno zdravlje svih građana, a posebice mladih. Mentalno zdravlje mora postati tema o kojoj se ne bojimo svakodnevno pričati, a jednako tako svi mi imamo odgovornost osvrnuti se oko sebe i pomoći osobama koje se bore s teškim situacijama i mislima.
Manifestacija se održala u spomen i čast Emila Šćukaneca, prerano preminulog studenta i košarkaša Filozofskog fakulteta.
