Iz prošlosti Domovine Izdvojeno Povijest

XI. hodočašće u Gvozdansko – mjesto spomenik hrvatske povijesti i junaštva

Malo mjesto i utvrda na Banovini, Gvozdansko, spomenik su jedne istinite epizode hrvatske povijesti i hrvatske obrane. Nije ovdje riječ o Domovinskom ratu, nego o ratu protiv Turaka, ali ne mogu se izbjeći poveznice između ta dva povijesna trenutka u kojima je hrvatska obrana pokazala hrabrost naspram mnogo brojnijeg neprijatelja. Poznata su mnoga mjesta hrvatskog junaštva u borbi s Osmanlijama, ali ono u Gvozdanskom nije dijelilo pozornost koju su neki drugi lokaliteti i priče iz hrvatske povijesti pravedno zadobili. Povijesnu vjerodostojnost ovoga hrvatskog stradanja potvrdili su dokumenti iz istanbulskih arhiva.

Spomen hodočašće u Gvozdansko ove se godine odvilo XI. put. Dakle, što se dogodilo u Gvozdanskom? U tom mjestu u kojemu danas živi desetak stanovnika, fortifikacijsku utvrdu Gvozdansko kneževa Zrinskih, koja je bila poznata kao kovnica novca, branila je 1578. godine družina od tristotinjak hrvatskih banskih vojnika, rudara i seljaka. Prema osmanlijskom zapisu vodili su ih kapetani  Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović i Andrija Stipšić.

Hrvatski branitelji odolijevali su dugo i bez pomisli na predaju. Zima je bila vrlo hladna i zapravo je u tome bio uzrok tragičnog ishoda ovoga povijesnog sukoba. Turci su napali Gvozdansko 4 puta, opsjedali su ga gotovo tri mjeseca. Hrane i vode je nestajalo, nestajalo je ogrjeva, baruta, bilo je sve više ranjenih, ali se branitelji Gvozdanskog nisu htjeli predati ni pod cijenu ponuđene poštede života i puštanja na slobodni hrvatski prostor. Time su hrvatski vojnici odredili svoju sudbinu – smrzli su se. Kada su Turci ušli u utvrdu našli su samo smrznuta tijela s oružjem u rukama. Da ih je impresioniralo držanje hrvatskih vojnika govori činjenica da su Turci potražili katoličkog svećenika i tražili da ih pokopaju po katoličkom obredu što je znak velike počasti.

U novijoj povijesti Hrvatske Gvozdansko je bilo zapostavljeno, ali se onda od 2010. počinju organizirati hodočašća sa sve više sudionika. Posjetitelji Gvozdanskog u sklopu tradicionalnog spomen hodočašća pokazuju kako takav čin iz obrambene povijesti Hrvatske zaslužuje poštovanje. Prema dosadašnjem iskustvu, očituje se da su važnost Gvozdanskog prepoznali i sve više prepoznaju hrvatski branitelji,  veterani Domovinskog rata, generali iz Hrvatskog generalskog zbora koji dolaze u svojim vojnim uniformama, visoki politički dužnosnici političkog i vjerskog života u Hrvatskoj te generalno sve veći broj njenih građana. Hodočasnika je već previše da bi se skupili u Crkvi sv. Filipa i Jakova  gdje se odvija bogoslužje, ali je zato ispred Crkve dovoljno prostora i svježeg zraka.

Program obilježavanja stradanja i junaštva u Gvozdanskom ove godine je imao svoj dio i u Zagrebu gdje  se u petak, 10. siječnja,  održao koncert Puhačkog orkestra oružanih snaga Republike Hrvatske sa sopranisticom Arijanom Gigliani-Philipp u Zagrebačkoj katedrali. Repertoar je obuhvatio klasična djela europske glazbe, ali i hrvatske božićne pjesme. U nedjelju, 12. siječnja,  u župnoj crkvi Filipa i Jakova u 11 sati održano je misno slavlje, a zatim mimohod i komemoracija žrtvama. Među nazočnima su i ove godine bili predstavnici više braniteljskih udruga, povijesnih udruga i općenito hrvatskih časnika.

FOTO: Wiki

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

  1. Portal Hrvatskog kulturnog vijeća
  2. Informativna katolička agencija
  3. HTV 1; Emisija Dobar dan; 09.01.2019.

O autoru

Marijana Dangubic

Magistra politologije, radno iskustvo stjecala je kao volonter portala Studentski.hr, zatim u TV produkcijskoj kući, te kao zaposlenik Udruge Rast na različitim projektima usmjerenima na podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. Trenutno radi kao voditelj EU projekta „Neurotrening i biomehanika pokreta“ koji provodi Udruga Rast, a od 2018. godine piše za portal Braniteljski.hr na kojem je bila i glavna urednica.