Još uvijek nije kasno za postupnu laganu deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika vodi se iz štale!
Povjerenstvo za medije HSP-a dostavilo nam je osvrt svoga predsjednika Povjerenstva za gospodarstvo i financije, dr. Tihomira Janjičeka, na gostovanje guvernera HNB-a Borisa Vujčića u emisiji „Druga strana“ HTV-a. Naime, dr. Janjiček tvrdi da teze i stavove koje je guverner zastupao ne bi odobrio ni njegov student dodiplomskih studija.
Osvrt prenosimo u cijelosti:
Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić. Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB-a pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba izgovori puno rečenica, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.
Upravo takva objašnjenja pružio je gospodin Vujčić, stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.
Prva je činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema razloga za nevjericu, niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime, tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je to HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.
Nažalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže visoke kamatne stope, što njemu „nije jasno“!
Štoviše, usporedio je komercijalne banke s konjima koji ne piju vodu do koje ih je doveo konjovodac u obliku HNB-a! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike dosad nisam čuo ni od jednog mog studenta s dodiplomskih studija, ali je, eto, došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!
Guverner nažalost jednostavno ne zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu nestručnosti!
Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema euru. Ta valutna klauzula jamčila je svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kojem trenutku iz kune u euro! Time su komercijalne banke poslovale bez ikakvog poslovnog rizika, a sav rizik snosila je država Hrvatska preko HNB-a kao jamca valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski visokorizična zemlja, a to se očituje upravo time što su nam državne vrijednosnice ocijenjene kao višestruko smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost nenaplativog kreditnog plasmana novca.
Znači da je država Hrvatska financijski loš jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više nije dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato na tržištu su se bili pojavili krediti s valutnom klauzulom prema švicarskom franku.
Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tom pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem očekivanih tečajnih razlika između švicarskog franka i eura. Kada se odobravaju krediti s relativno brzim i visokim profitima, takvi se krediti u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!
Vrući, jer je visok rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom došli su praktično u fazu poništenja. Znači, takav oblik kreditiranja za banke više ne postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka i danas vrše pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita s klauzule prema franku na klauzulu prema euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i zbog toga svi s nestrpljenjem očekuju kako će se ova „tekma“ završiti!
Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavno nemaju nikakav financijski interes odobravati kredite s klauzulom prema euru jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila ozbiljan jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj, neka svatko dokuči sam!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene s valutnom klauzulom prema euru. Moram odmah reći unaprijed, takve se izjave nikad, ali baš nikad ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju paniku na financijskom i novčarskom tržištu!
Taj „tajanstveni“ Euribor kratkoročna je razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005.“ Dvije su stvari ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005. i događanja iz 2014. imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze besmislene! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! sve, ali baš sve može se promijeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu doista nikakve „stručnosti“ ili, kako bi narod rekao, „pameti“!
No, odmah ću reći, tako nešto nije moguće iz jednostavnog razloga – EU upravo je uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!
Samo u slučaju iznenadne „eksplozije“ inflacije u EU može se dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenarij su minimalne!
Konačno, „devalvacija“ kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema s tečajem dinara i kune je u tome što je u oba slučaja vođena politika nepromjenjivog tečaja, odnosno, kako se stručno to kaže, „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno precijenjena, promjena tečaja postaje sve nužnija i obično je nalaže država. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa za gospodarstvo.
Tečajna politika kune morala je biti daleko elastičnija i doživljavati postupne promjene, odnosno deprecijaciju. Novčana masa u Hrvatskoj neprekidno je uvećavana od uvođenja kune zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!
Još uvijek nije kasno za postupnu laganu deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika vodi se iz štale!
