Domovinski rat Izdvojeno Povijest

Uoči „Oluje“ – dokumenti o stanju na okupiranom teritoriju uoči početka operacije oslobađanja

Operacija „Oluja“ jedna je od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj povijesti. O njezinom je uspjehu ili neuspjehu ovisila budućnost novostvorene suvremene hrvatske države, te se može zaključiti da je provedba „Oluje“ bila ključan moment za Republiku Hrvatsku. Posljedice njezina neuspjeha Hrvatska bi osjećala dugi niz godina, i pitanje je bi li ikada više imala mogućnost osloboditi okupirana područja i vratiti ih u svoj teritorijalni sastav i ustavno-pravni poredak. To je svakako jedan od razloga zašto se „Oluja“ i danas, 27 godina kasnije, u narodu slavi i doživljava s toliko snažnim emocijama.

Čitav je niz razlog zbog kojih je Hrvatska u ljeto 1995. godine odlučila krenuti u vojno oslobađanje okupiranog teritorija. Vezano za dokumente koje u ovom tekstu donosimo, važno je napomenuti da je, osim oslobađanja okupiranog područja Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, operacijom „Oluja“ spašeno i stanovništvo bihaćke regije, kojem je prijetila sudbina koju je netom prije doživjela Srebrenica. Grad Bihać imao je velik geopolitički i strateški značaj, stoga je njegovo osvajanje hrvatskim i bosanskim Srbima predstavljalo vrlo važan cilj. Također, u ljeto 1995. pobunjeni Srbi bili su svjesni opasnosti mogućeg spajanja hrvatskih i bošnjačkih snaga. Dokumenti svjedoče da je napredovanje hrvatskih snaga s livanjske bojišnice prema Bosanskom Grahovu i Glamoču, odnosno prodor hrvatskih snaga na planinama Dinara, Šator i Staretina u lipnju 1995. krajinskom vodstvu i SVK predstavljao veliki problem. Naime, osim spašavanja Bihaća, hrvatske su snage time stvorile preduvjete za oslobađanje Knina.

I sami pobunjeni Srbi u jednom od dokumenata koje donosimo u prilogu konstatiraju da je operacijom “Ljeto ‘95” Hrvatska “po drugi put ‘spasila’ od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvrši pregrupisavanje snaga sa bihaćkog ratišta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na već pomenutom pravcu napada”. Otprilike u isto vrijeme, kako se može vidjeti iz drugog dokumenta, vojni vrh RSK donio je odluku o proglašenju ratnog stanja.

 Isti dokument svjedoči da su pobunjeni Srbi svjesni kako je „zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno je ugrožen i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Ličkog korpusa.“ Sukladno tome izvršene su pripreme za sprječavanje eventualnog napredovanja hrvatskih snaga u Lici uz upozorenje „Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojske prevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlučnosti da se ognjišta brane do krvi.“ Stoga je 29. srpnja 1995. Vrhovni savet odbrane RSK poslao „Saopštenje za javnost“ u kojem je ocijenjeno “da su linije odbrane Srpske vojske Krajine stabilne i da se preduzimaju sve potrebne mjere radi suzbijanja eventualne hrvatske agresije na Republiku Srpsku Krajinu, kao i na obezbjeđivanju uslova za normalan život stanovništva”. U nastavku donosimo prijepis nekoliko dokumenata objavljenih u zbirci dokumenata Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti vojne provenijencije “Republike  Srpske  Krajine”(svibanj – listopad 1995.) – Tijek operacija “Bljesak” i “Oluja”knj. 17 (ur.  Ivan Brigović, dr. sc. Natko Martinić Jerčić, Ivan Radoš),Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb 2015.


KOMANDA 24. Pbr VOJNA TAJNA

Str. pov. broj: 32-88STROGO POVERLJIVO

Glina, 29. 07. 1995.Primerak broj 1

Informacija potčinjenim jedinicama, dostavlja.-a/a

Hrvatski režim i dalje pokazuje svoje namjere da silom pokuša nastaviti sa otimanjem dijelova teritorije RSK sa krajnjim ciljem okupacije RSK. Posebno su pretnje iskazane u slučaju pada Bihaća, što pokazuje ovih dana održani sastanak vrhovnika Tudjmana i Alije Izetbegovića. Jedinice HV izvode provokativna dejstva duž linije fronta, a posebno žestoko su ustaške snage atakovale na Baranju (pravcem Tvrdjavica – Darda, Tvrdjavica – Bilje). Nakon žestokog odgovora naših snaga HV se primirila. Cijenimo da hrvatska strana nastoji držati tenziju u istočnom dijelu RSK, kako bi vezivala naše snage s procjenom da neće biti ofanzivnih dejstava naše strane, tako da hrvatska strana može osloboditi dio svojih snaga za akcije na drugim područjima.

Ustaše dovlače nove snage na pojedinim pravcima (reon Zadra) i ubacuju ID grupe na naš teritorij i u zone razgraničenja, radi čega treba jačati borbeno obezbedjenje, izvidjanje i osmatranje.

Stanje morala u SVK je dobro. Treba nastaviti sa mjerama jačanja discipline i odgovornosti. Po izvještajima sa terena dosta ljudstva nam stradava zbog alkoholizma, često i tuča, samovoljnog kretanja po prednjem kraju odbrane, neopreznog rukovanja naoružanjem i sl., što izuzetno negativno utiče na stanje odnosa i morala u jedinicama.

Preduzimajte i dalje mere u cilju smanjivanja i uklanjanja takvih dogadjaja i ponašanja u jedinicama i na terenu.

U Republici Zapadna Bosna nastavljaju se žestoki sukobi izmedju snaga NO i Fikreta Abdića i snaga 5. korpusa vernih Aliji Izetbegoviću. Snage 5. K tzv. Armije BiH očajnički se brane, ali trpe velike gubitke i povlače se prema Cazinu i Bužimu. Sve je više pripadnika 5. K koji prelaze na stranu NO AP ZB. Naša strana operacije na tom području medijski prezentira kao medjumuslimanske sukobe i negira učešće SVK u tim operacijama, pri čemu ostajemo i dalje. Uspjesi VRS u Srebrenici i Žepi izazvali su veliku radost kod pripadnika SVK i cjelokupnog stanovništva RSK, i snažno ojačali moral naših boraca.

Neodržana Skupština u Mirkovcima, još uvijek neformirana Vlada RSK, negativno se odražavaju na funkcionisanje države, pa i na stanje morala u SVK.

Od stanovništva i pojedinih opštinskih struktura stiže otvorena podrška komandantu SVK generalu Mrkšiću i vojnom vrhu na preduzetim mjerama i namjerama u cilju jačanja odbrane RSK.

U cilju boljeg informisanja pripadnika SVK i stanovništva ovih dana ponovo izlazi iz štampe list “Vojska Krajine”, koji će biti doturen svim jedinicama SVK.

Posebno značajna aktivnost je bila predaja ratne zastave plaščanskoj brigadi u Plaškom, koju je predao izaslanik predsjednika republike puk. Kosta Novaković, pomoćnik komandanta za informisanje i moral. Juče je u jedinicama SVK otpočela ljetna obuka studenata, odaziv je odličan, a moral studentske omladine i spremnost da se priprema za učešće u odbrani otadžbine na visini.

Pk MV

M. P.    Kljaić Jovo, [v. r.]


KOMANDA 50. pbr PREPIS

Pov. broj: 50-21-55/95.

Vrhovine, 31. 07. 1995.

K-diru     3. pč

 Glavace

INFORMACIJA POTČINJENIM JEDINICAMA

Na osnovu informacije K-de 15. K pov. br. 240-43 informišemo o: najnovijom agresijom HV i HVO na RS i delove RSK, političko-bez. situacija u RSK je postala izuzetno složena. Ista je uslovila preduzimanjem niza radikalnih mera koje je državno i vojno rukovodstvo RSK moralo poduzeti kako bi se blagovremeno osujetilo opšti napad HV a svi ljudski i materijalni potencijali stavili u funkciju odbrane.

Kao što je već poznato predsjednik RSK M. Martić doneo je Odluku o proglašenju ratnog stanja. Ovakvu istu Odluku doneo je i predsjednik RS za čitavo područje RS. Najnovijom agresijom regularnih jedinica HV okupirano je Grahovo i Glamoč. Sve stanovništvo iz navedenih gradova kao i okolnih naselja izbeglo je u Drvar, Petrovac i Banja Luku. HV osokoljena veoma brzim napredovanjem nastavlja sa daljnjim napredovanjem u pravcu Strmice, kao i duž Grahovskog polja prema Resanovcima sa verovatnom namerom blokiranja svih komunikacija koje iz Knina izvode ka RS. Na ovim pravcima jedinice VRS i SVK izvršile su stabilizaciju linije odbrane i zaustavile daljnje napredovanje agresora. Na drugim područjima duž granice RSK sa Hrvatskom privodi se kraju mobilizacija i dovodjenje jedinica HV na moguće pravce napada. Učestalim manevrom snaga duž komunikacija i pojačanim izvidjačkim aktivnostima nije teško zaključiti da Hrvatska sprema na RSK napad širih razmera iz više pravaca. Najava pomoći snagama 5. K za koju Hrvatska je verovatno dobila suglasnost, samo je maska za ofanzivu velikih razmera koju Hrvatska priprema i koju je već poduzela prema RS, sa krajnjim ciljem zauzimanja što povoljnije operativne osnovice za napad na RSK, kao i pomoć HV i snagama “Armije BiH” za dejstva u drugoj fazi ka Jajcu, Mrkonjić Gradu, Srbobranu, a zatim preko Petrovca ka Bihaću. Zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno je ugrožen i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Ličkog korpusa. K-dant korpusa je u najkraćem vremenu angažujući raspoloživu rezervu iz sastava 103. pbr, vojne policije, pripadnika MUP-a stavio pod kontrolu sve prilazne puteve koji izvode iz ugrožene zone ka prostorima Dugopolja i Kaldrme kao i na pravcu Lički Tiškovac – Drenovac Osredački, kako bi se blagovremeno osujetilo event. napredovanje agresora na ovim pravcima.

Ostvaren je kontakt sa jedinicama VRS, a K-da 103. pbr formirala je na ovom pravcu IKM, na kome se stalno nalazi deo K-de brigade. Stoji činjenica da je ovakvom akcijom Hrvatska po drugi put “spasila” od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvrši pregrupisavanje snaga sa bihaćkog ratišta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na već pomenutom pravcu napada. Medjutim, u ovoj informaciji treba spomenuti još neke druge činjenice, a jedna od njih je veoma brzo prepuštanje ovolike teritorije agresoru. Dosadašnja iskustva potvrdjuju nam da tamo gde je srpski vojnik bio dobro utvrdjen i rešen da brani i odbrani, tu agresor nije uzeo ni jednog metra teritorija, ali nije ni izgubio ni pedlja teritorije tamo gde nije bilo spremnosti da se ide napred bez obzira na izuzetnu nadmoćnost materijalno-tehničkog faktora. Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojske prevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlučnosti da se ognjišta brane do krvi. Proglašenje ratnog stanja i uvodjenje policijskog časa ima za cilj da se u funkciju odbrane stavi svo za borbu ili druge aktivnosti sposobno stanovništvo bez izuzetaka i da se u jedinicama i na teritoriji uspostavi neophodan nivo reda i discipline.

U toku dana očekujemo da će Odluka o proglašenju ratnog stanja u pismenoj formi stići u Komandu brigade, te ćemo vas sa istom upoznati naknadno.

U razgovoru sa borcima i stanovništvom razbijati svaki strah i sprečavati paniku. Nosioce defetizma, prenosioce glasina koje kod naroda i vojske doprinose stvaranju straha i panike otkrivati i najstrožije sankcionisati.

Kod boraca i naroda stvarati uverenje o spremnosti za odbranu i mogućnost odbrane, pogotovu što agresor ipak ne raspolaže sa tolikim snagama da jednako udari na sve moguće  očekujućim pravcima.

PREPIS OVERAVA:

Za K-dant 1. pb,

poručnik Popović Djordje,

 [……….., v. r.]


REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA

  PREDSJEDNIK REPUBLIKE

Na osnovu člana 78. stav 1. tačka 5. i člana 102. stav 5. Ustava Republike Srpske Krajine (“Službeni glasnik RSK”, br. 1/95.), Vrhovni savjet odbrane Republike Srpske Krajine, na sjednici održanoj 28. jula 1995. godine u Kninu, d o n o s i

O D L U K U

O PROGLAŠENJU RATNOG STANJA

Član 1.

Proglašava se ratno stanje na cijeloj teritoriji Republike Srpske Krajine.

Član 2.

Ova Odluka stupa na snagu o d m a h i objaviće se u “Službenom glasniku Republike Srpske Krajine”.

Broj: 020/1-846/95.

Knin, 28. jul 1995. g.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvor: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti vojne provenijencije “Republike  Srpske  Krajine”(svibanj – listopad 1995.) – Tijek operacija “Bljesak” i “Oluja” knj. 17 (ur.  Ivan Brigović, dr. sc. Natko Martinić Jerčić, Ivan Radoš), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb 2015.

O autoru

dr. sc. Janja Sekula

dr. sc. Janja Sekula

Povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik. Zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Primarno se bavi proučavanjem razdoblja Domovinskog rata, posebice problematikom srpske pobune te ustroja i djelovanja srpske paradržave na okupiranom području Hrvatske. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i publikacijama, te sudjelovala na većem broju znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova. Uglavnom radi na gradivu pobunjenih Srba koje je zarobljeno u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, koje najprije arhivistički sređuje, a zatim znanstveno analizira i kontekstualizira te objavljuje u formi znanstvenih radova. Povremeno objavljuje i publicističke članke i zanimljivosti o manje poznatim momentima srpske pobune i okupacije (posebice u zapadnoj Slavoniji) na portalu braniteljski.hr te pojedinim časopisima.