Domovinski rat Izdvojeno Kultura

Tri muzejska postava o Domovinskom ratu u Bjelovaru

Grad Bjelovar nema jedan nego čak tri muzejska postava posvećena Domovinskom ratu. Iako površinom mali, muzejski postavi su disperzirani na više lokacija u Bjelovaru i svaki od njih skriva vrlo vrijedne svjedoke vremena Domovinskog rata. O sva tri postava skrbi Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije, koje je svoju ideju o muzeju započelo u podrumu jednog Caffe bara. Svjestan da će se iz ideje izroditi veća priča, gradonačelnik Grada Bjelovara dao je Društvu na korištenje novi prostor u gradskom središtu, koji je vrlo brzo dobio naziv „Stalni muzejski postav Domovinskog rata“, pod kojim djeluje i danas. Dvije godine nakon cjelovitog uređenja muzejskog postava, Društvo je dobilo na korištenje i prostor Spomen doma na Spomen području „Barutana 1991.“ koji je do tad bio nedovoljno iskorišten. Paralelno s uređenjem Spomen područja, uređen je i novi muzejski postav nazvan „Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar“, koji je uređenjem postava na otvorenom postao dijelom sveobuhvatnog Informativno edukacijskog centra Domovinskog rata. Rješenjem Ministarstva kulture i medija Republike hrvatske iz 2022. godine muzejski postavi postali su djelom Galerije „Barutana 1991.“, kako glasi današnji naziv muzejskog koncepta, koja je i službeno uvedena u Registar muzeja i galerija u Republici Hrvatskoj. Galerija „Barutana 1991.“ za posjetitelje je otvorena četvrtkom, petkom i subotom od 16 do 20 sati, a postav na otvorenom moguće je razgledati tijekom čitavog tjedna. S obzirom na značajnu zbirku koja se ondje čuva, ovom prilikom pozivamo sve koji posjeduju ratne predmete da ih ustupe Galeriji kako bi se ondje stručno obradili i sačuvali za buduće naraštaje u jednom od rijetkih postava u Hrvatskoj koji se bave isključivo Domovinskim ratom. Za više informacija slobodno se obratite na: info@dohvt-muzejdomovinskograta.hr.

Stalni muzejski postav Domovinskog rata

Stalni postav Domovinskog rata muzejski je koncept smješten u gradskom središtu, a s radom je započeo 2018. godine. Postav je osmišljen u tri tematske cjeline. Prva tematska cjelina prikazuje službene odore i oznake Ministarstva unutarnjih poslova i Oružanih snaga Republike Hrvatske, drugi tematski dio uključuje radne i ratne odore, opremu i oznake, a treći tematski dio obuhvaća domicilno područje u čijem su fokusu branitelja Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije u Domovinskom ratu.

Spomenute tematske cjeline izravni su svjedok ratnih događanja, a značajno je izdvojiti rijetke primjerke prikrivnih odora, oznake gardijskih brigada i postrojbi za posebne namjere, zbirku beretki s iznimno rijetkim primjercima znakovlja postrojbi te zbirku oznaka pripadnosti koja sadrži više od 200 različitih predmeta.

Domicilno područje karakterno je najemotivniji dio postava, sadrži znakovlje, opremu i odore postrojbi koje su proizašle iz Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, a posebnost postava su predmeti vezani uz 29. rujna 1991. godine kada su branitelji Bjelovara oslobodili grad od snaga 32. korpusa Jugoslavenske narodne armije, kao i zbirka odora istaknutih djelatnih vojnih osoba tijekom Domovinskog rata poput pobočnika predsjednika Republike Hrvatske generala Velibora Kikereca, Mile Ćuka i Krešimira Kašpara te odore načelnika Glavnog stožera OSRH generala Antona Tusa, Zvonimira Červenka i Petra Stipetića.

Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar

Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar dio je Informativno-edukacijskog centra „Barutana 1991.“ sastoji se od muzejskog postava, Galerije Muzeja, Staze bjelovarsko-bilogorskih branitelja i Postava na otvorenom.

Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar sastoji se od muzejskog interaktivnog koncepta koji sadrži uprizorenja značajnih lokalnih i nacionalnih događaja koji su obilježili Domovinski rat, od intervencije hrvatske policije u ožujku 1991. u Pakracu,  prosvjeda pokreta „Bedem ljubavi“, razvoja hrvatskih policijskih i oružanih formacija do završnih vojno-redarstvenih operacija. Predmeti izloženi u postavu preventivno su zaštićeni rješenjem Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i medija Bjelovar 2020. godine.

Uz muzejski postav, u Muzeju se nalazi i spomen soba – interaktivni prostor spomena na hrvatske branitelje poginule na Barutani, ali i spomen na sve poginule branitelje šireg bjelovarskog područja čija su imena i fotografije uprizorene na digitalnim totemima. Hodnik upravne zgrade sadrži povijesnu lentu dugu 25 metara na kojoj se nalazi povjesnica Domovinskog rata, kao i događaji koji su prethodili borbi hrvatskog naroda za samostalnost i neovisnost.

Galerija Muzeja OZ i ZP Bjelovar smještena je u potkrovlju upravne zgrade, sastoji se od multimedijske dvorane prilagođene galerijskoj djelatnosti. U fundusu Galerije nalaze se likovna djela istaknutih slikara šireg bjelovarskog područja, najčešće s temom Domovinskog rata ili lokalnim motivima. U Galeriji se održavaju predavanja i privremene gostujuće izložbe.

Postav na otvorenom i Staza bjelovarsko-bilogorskih branitelja

Informativno-edukacijski centar „Barutana 1991.“, uz Muzej OZ i ZP Bjelovar, sadrži i postav na otvorenom te informativno-edukacijsku stazu bjelovarsko-bilogorskih branitelja.

Postav na otvorenom, dijelom financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda, sadrži poligon s operativnom tehnikom – povijesnim eksponatima koji su obilježili Domovinski rat. Prvi „stanovnici“ postava na otvorenom su Tenk T55 i Borbeno vozilo pješaštva M80, a vrlo brzo „stanovnicima“ su se pridružili i dva Land Rovera iz sastava hrvatske policije te Borbeno oklopno vozilo M83 iz sastava Policijske uprave Osječko-baranjske. Od 2022. postav je nadopunjen samohodnim topom Praga M53/59, artiljerijskim traktorom ATS 59, haubicom 203 mm i protuzračnim topovima 20/3 i KPVT 14,5/4.

Staza bjelovarsko-bilogorskih branitelja sadrži četrnaest informativnih ploča s kronikom događaja koji su obilježili ratnu svakodnevicu Bjelovara i njegove okolice, kao i povjesnicu sudjelovanja bjelovarskih branitelja na bojištima diljem Republike Hrvatske. Uz kroniku, na stazi se nalaze i informacije vezane uz događaje na Spomen područje „Barutana 1991.“, kao i opis događaja 29. rujna 1991. kada je na Barutani ugašeno 11 mladih života hrvatskih branitelja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

O autoru

Marin Sabolović