Domovinski rat Zdravlje

Srčani udar (akutni infarkt miokarda)

S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti jedne od vodećih uzroka smrtnosti, kako u svijetu, tako i u braniteljskoj populaciji, nakon moždanog udara, donosimo vam informacije i o srčanom udaru.

Srčani udar (akutni infarkt miokarda) pripada ishemijskim bolestima srca, koje uzrokuju 1/3 smrti muškaraca te 1/4 smrti žena u svijetu, kao i 1/2 iznenadnih smrti.

ŠTO DOPRINOSI VEĆEM RIZIKU NASTANKA SRČANOG UDARA?

Kao kod svih kardiovaskularnih oboljenja, tako se i kod srčanog udara razlikuju čimbenici koji povećavaju njegov rizik nastanka.

Čimbenici na koje se ne može djelovati su:

dob – veći rizik je kod muškaraca starijih od 45 godina i žena starijih od 55 godina

spol – muškarci su skloniji razvoju kardiovaskularnih bolesti, dok se kod žena taj rizik povećava ulaskom u menopauzu

rasa – pripadnici crne rase skloniji su razvoju kardiovaskularnih bolesti

genetski faktori – osobe čiji su roditelji umrli od kardiovaskularnih bolesti imaju 30% veći rizik oboljenja do 60. godine.

Čimbenici na koje možemo utjecati ili ih kontrolirati su:

– stres i psihofizičko stanje osobe

fizička aktivnost, prehrana i životni stil

visok krvni tlak, visok kolesterol, pretilost

– konzumacija duhanskih proizvoda

dijabetes (diabetes mellitus) – osobe koje boluju od dijabetesa pod većim su rizikom.

KAKO NASTAJE SRČANI UDAR?

Srčani udar najčešće nastaje zbog ateroskleroze koronarnih arterija. Koronarne arterije opskrbljuju srce krvlju, hranjivim tvarima i kisikom (postoje lijeva i desna), a kod ateroskleroze dolazi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.

Stoga, kada se pojavi poremećaj ravnoteže između potreba srca za kisikom i mogućnosti koronarnih arterija da taj kisik dostave, dolazi do ishemijske bolesti srca. Srce ostaje bez dovoljne količine kisika te dolazi do njegovog oštećenja.

Kao posljedica toga, može doći do razvoja angine pektoris, akutnog infarkta miokarda, poremećaja srčanog ritma, zatajivanja srca ili iznenadne smrti.

KAKO PREPOZNATI SRČANI UDAR I ŠTO NA NJEGA MOŽE UPOZORAVATI?

Angina pektoris obilježena je jakim bolovima u području srca koji se događaju zbog toga što srce prolazno (kraći period) ostaje bez kisika. Bol se najčešće pojavljuje u naporu ili kod stresa, a odmah nestaje u mirovanju ili uzimanjem nitroglicerina. Simptomi angine pektoris vrlo su slični kao kod akutnog infarkta miokarda (srčanog udara), ali traju od 1 do 30 minuta, NIKAD ne traju dulje.

Kod srčanog (kao i kod moždanog) udara iznimno je važno rano prepoznavanje simptoma te omogućavanje prikladne zdravstvene skrbi (unutar 6 sati od nastanka udara). Stoga navodimo simptome po kojima se može prepoznati:

bol traje DULJE od 30 minuta – opisuje se kao najjača bol koja se ikad doživi; kao pritisak, rezanje, pečenje. NE prestaje mirovanjem niti uzimanjem nitroglicerina, a počinje iza prsne kosti, šireći se u vrat, (najčešće) lijevo rame i lijevu ruku. Bol također može biti smještena u čeljusti, leđima ili stomaku (češće kod žena).

– osoba ima dispneju (nedostatak zraka), osjećaj slabosti

– osoba može imati mučninu, povraćanje, proljev

– osoba je oznojena (hladan znoj), blijeda i najčešće uplašena ili uzbuđena.

Važno je znati da ne moraju svi simptomi biti prisutni.

Najčešći simptomi prikazani su na slici  (1-bol i nelagoda u području prsišta; 2-vrtoglavica, mučnina, povraćanje; 3-bol u čeljusti, vratu i/ili leđima; 4-nelagoda i bol u ruci i ramenu; 5-nedostatak zraka). Te je simptome važno zapamtiti i što ranije prepoznati jer je smrtnost od akutnog infarkta miokarda 30%, a čak 50% smrti dogodi se prije dolaska u bolnicu.

ŠTO UČINITI KADA PREPOZNATE DA OSOBA IMA AKUTNI INFARKT MIOKARDA?

Ako kod osobe prepoznate akutni infarkt miokarda, učinite sljedeće:

  • Osoba mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite hodanje niti bilo kakvo naprezanje.
  • Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
  • Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite bolesnika u bolnicu što prije.
  • Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.

FOTO: American Heart Association

REFERENCE:

  1. Morović-Vergles, J. i sur. Odabrana poglavlja iz interne medicine. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2008.
  2. American Heart Association. Dostupno na: http://www.heart.org/HEARTORG/Conditions/HeartAttack/Heart-Attack_UCM_001092_SubHomePage.jsp.
  3. Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba. Dostupno na: http://www.hitnazg.hr/prva-pomoc/srcani-udar-infarkt.
  4. Ozimec, Š. Zdravstvena njega internističkih bolesnika. Zagreb: Visoka zdravstvena škola; 2000.

O autoru

Ines Herceg