Hrvatsko-češko društvo organiziralo je u ponedjeljak 21. listopada predavanje o hrvatskom generalu Franji Filipoviću koji je od 1874. do 1877. bio vojni zapovjednik Moravske i Šleske sa sjedištem u Brnu. Predavanje je održano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova u sklopu ciklusa Iz zajedničke hrvatsko-češke vojne povijesti kojim Hrvatsko-češko društvo želi podsjetiti na značajne, ali zanemarene osobe i događaje s područja vojne povijesti koji povezuju Hrvate i Čehe, a time ujedno obilježiti 15. godišnjicu članstva Hrvatske i 25. godišnjicu članstva Češke u NATO-u. Predavanje o Franji Filipoviću održao je Boris Trnski, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske i član HČD-a, koji se godinama bavi hrvatskom vojnom poviješću, a najviše Hrvatima koji su bili najviši časnici u vojskama Habsburške monarhije, ali i drugih država, posebno onih u čijem sklopu su nekad bile hrvatske zemlje. U uvodu predavanja iznio je rezultate svojih istraživanja prema kojima je u razdoblju od 1804. do 1918. čak 395 osoba s područja Hrvatske dobilo generalski ili admiralski čin, od čega 379 u vojsci Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske, pri čemu je Svetozar Borojević dobio najviši vojni čin feldmaršala. Osam generala ili admirala iz Hrvatske bilo je u vojsci Ruskog carstva, dva u Napoleonovoj francuskoj vojsci, dva u vojsci revolucionarne Mađarske 1848. i 1849. te po jedan u vojskama Osmanskog carstva, Venecije, Srbije i Portugala. Oko 70 posto njih bili su Hrvati i katolici, a ostali Srbi, Česi, Austrijanci i Talijani. Trnski je ustanovio i da su do 1804. djelovala 42 hrvatska generala.
Franjo Filipović rodio se 12. listopada 1820. u Ličkom Novom. Završio je vojnu školu u Tullnu i 1836. stupio kao kadet u vojnu službu. Godine 1839. postao je potporučnik, 1844. poručnik, 1848. natporučnik, 1854. potpukovnik, 1856. pukovnik, 1862. general bojnik, 1865. podmaršal, a 1874. general topništva. Tijekom 1848. sudjelovao je u borbama u Italiji i Ugarskoj te se istaknuo pri zauzimanju Temišvara i bio odlikovan s dva austrijska i jednim ruskim odlikovanjem. Nakon toga služio je u Beču na raznim dužnostima u vojnom zapovjedništvu, a 1859. sudjelovao je u bitci kod Solferina. Iduće godine potvrdio je titulu baruna s pridjevom „von Philipsberg“ koju je dobio još njegov pradjed Ilija. Franjo Filipović je 1862. imenovan zapovjednikom brigade i tvrđave u Dubrovniku, a 1865. carskim namjesnikom za Dalmaciju. Kao namjesnik branio je interese Hrvata i suprotstavljao se austrijskoj politici oslonca na autonomaše, zbog čega je 1868. opozvan i premješten za vojnog zapovjednika u Košice. Od 1874. do 1877. bio je vojni zapovjednik Moravske i Šleske sa sjedištem u Brnu, a tu je dužnost preuzeo od svog brata Josipa koji je bio premješten u Prag na mjesto vojnog zapovjednika Češke. Kako je istaknuo Boris Trnski, bio je to jedinstven slučaj da brat bratu predaje tako visoku vojnu dužnost. Jedinstven je slučaj bilo i to da dva rođena brata, i to Hrvata, istodobno obnašaju dužnost vojnih zapovjednika čeških zemalja.
Od 1877. Franjo Filipović bio je upravitelj Vojne Krajine sa sjedištem u Zagrebu gdje je naslijedio hrvatskog generala Antuna Molinarija koji je pak preuzeo njegovo mjesto u Brnu. Franjo Filipović je 1878. s hrvatskim vojnicima sudjelovao u zaposjedanju Bosne i Hercegovine koje je predvodio njegov brat Josip. Umirovljen je 1881., a 1883. bio je kandidat za hrvatskog bana. Umro je 8. lipnja 1903. u Beču gdje je i pokopan te mu je do danas sačuvan i nadgrobni spomenik. Filipović je bio zaslužan za izgradnju ceste od Poljane do Lipika pa mu je 1879. podignut obelisk sa zahvalom lokalnog stanovništva u selu Kukunjevcu kraj Pakraca. Filipović je značajan i za Gospić zato što je kao upravitelj Vojne Krajine omogućio da tamošnja realna gimnazija s četiri razreda 1878. postane gimnazija s osam razreda, pod nazivom Velika kraljevska gimnazija. Franjo Filipović dobio je ukupno 17 odlikovanja, više od svog brata Josipa koji je ipak bio poznatiji, posebno zbog uloge u zaposjedanju BiH 1878.
Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac podsjetio je da je ovo već drugo predavanje o Franji Filipoviću u organizaciji ove udruge. Prvo je održano u listopadu 2020. u Gospiću, unatoč pandemiji koronavirusa, u povodu 200. godišnjice Filipovićeva rođenja.
