Ovu metodu vježbanja osnovao je i razvio njemački sportaš i trener Joseph Hubertus Pilates, dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Povijest pilatesa kreće iz vremena Prvog svjetskog rata. Joseph je radio kao fizioterapeut u bolnici i pomagao ranjenim vojnicima. Da je bio čovjek ispred svog vremena dokazao je i konstruiranjem posebnih sprava za vježbanje ‘Pilates’ tehnike.
Joseph je svoju metodu nazvao ‘’Kontrologija” – snaga i istezanje uz kontrolu. U kasnijim godinama ‘’Kontrologiju” zamjenjuje “Pilates”.
Nakon što je emigrirao u Sjedinjene Američke Države, nastavio je razvijati pilates metodu te je 1926. u New Yorku osnovao prvi službeni Pilates studio. „Fizičko blagostanje (fitness) prvi je korak do sreće“, jedna je od Pilatesovih krilatica.
Nijedna druga fizička aktivnost u posljednjih desetak godina nije doživjela veću ekspanziju od pilatesa. S obzirom na sve njegove dobrobiti, ne čudi što se sve veći broj ljudi odlučuje upravo za ovaj način vježbanja.
To je program vježbi laganog do srednjeg intenziteta koji uz vježbe disanja pomaže u povećanju kapaciteta pluća, oslobađanju od stresa, te učvršćivanju tijela. Vježbe se izvode uglavnom na podu, a po načinu vježbanja, ovaj je program najsličniji yogi.
Osnovna razlika između Yoge i Pilatesa
Yoga u doslovnom prijevodu znači sjediniti, čvrsto vezati zajedno, te predstavlja cjelovit sustav pristupa tijelu, umu i duhu, koji se prakticira kroz tjelovježbu, tehnike disanja, meditaciju, prehranu i općenito duhovni stil života. Ukratko, kada govorimo o yogi, vježbanje predstavlja samo jedan od segmenata čitave yoga filozofije.
Kao što sam i naveo, pilates predstavlja jedinstveni sustav vježbi istezanja i snage usmjeren na tijelo i um, koji istovremeno jača i oblikuje mišiće, ispravlja držanje te pospješuje gipkost i ravnotežu.
Prilikom izvođenja pilates vježbi, udiše se kroz nos i izdiše kroz usta. Trodimenzionalni dah (naprijed, sa strane i nazad) se usmjerava u donje dijelove prsnog koša gdje je najbolja izmjena zraka, kako bi se smanjila napetost u ramenima i vratu te zaštitila kralježnica i zdjelica.
U pilates vježbama na prostirci (matwork pilates), samo vlastito tijelo može biti rekvizit ili se upotrebljavaju razni rekviziti poput malih i velikih lopti, bučica, traka, jastuka, rollera, trx suspenzija, štapova i sl. Rekviziti se u pilatesu koriste kako bi potaknuli dubinske mišiće na rad, otežali ili olakšali pojedinu vježbu i relaksirali tijelo.
Nadalje, za razliku od npr. kardio vježbi u kojima se kalorije sagorijevaju dok vježbate, kod pilatesa kalorije nestaju cijelo vrijeme nakon što prestanete vježbati jer snažno ubrzava metabolizam. Za vidljive rezultate potrebno je vježbati barem dva ili tri puta tjedno, a već za nekoliko tjedana primijetit ćete da Vam se držanje poboljšalo. Važno je prilagoditi vježbe vlastitim mogućnostima te ih izvoditi pomno prateći tehnike disanja.
Prednosti pilatesa za zdravlje:
– Povećava fleksibilnost tijela.
– Jača mišiće i mišićni tonus, osobito trbušne mišiće, mišiće i donjem dijelu leđa,
kukove te stražnjicu.
– Stabilizira kralježnicu.
– Poboljšava držanje.
– Omogućuje rehabilitaciju ili prevenciju ozljeda i mišićne neravnoteže.
– Pruža rehabilitaciju ozljeda zglobova i kralježnice .
– Poboljšava kondiciju i ravnotežu.
– Opušta ramena, vrat i gornji dio leđa.
– Poboljšava koncentraciju.
– Pomaže organizmu boriti se protiv stresa.
– Može se prilagoditi svima, od
rehabilitacijskih pacijenata do vrhunskih sportaša.
Prema istraživanju objavljenom u Medicine and Science in Sports and Exercise, dobar učinak vježbanja postiže se kada “mozak tijekom vježbe ne luta”, nego vježbač misli o pokretu koji izvodi. U tome se i krije tajna pilatesa, posebnog načina vježbanja, u kojem vježbač svjesno djeluje na svaki pokret mišića.
Pilates je način rekreacije i vježba dokazanih rezultata te dobrobit za kompletan organizam. Stoga je idealan način kako dovesti tijelo u stanje harmonije, a zdravlje do savršenstva.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
