Domovinski rat Izdvojeno Zdravlje

Smanjite unos soli u organizam

Nezdrava prehrana je vodeći uzrok smrti na svjetskoj razini. Prekomjerna upotreba soli je jedan od najvećih uzroka, a procjenjuje se da je ona u 2017. godini odnijela više od tri milijuna života – upozorio je dr. Norm Campbell, bivši predsjednik Svjetske lige za hipertenziju. Istraživanja su pokazala da bi smanjenje unosa soli za samo 10 posto moglo spasiti milijune ljudskih života. Svjetska zdravstvena organizacija postavila je cilj zemljama da do 2025. godine smanje unos natrija za 30 posto.

A što je uopće kuhinjska sol? To je, stručno rečeno, natrijev klorid (NaCl) koji sadrži 40% natrija, a natrij je sveprisutan element nužan za normalno funkcioniranje organizma. Mnogi se onda zapitaju gdje je točno problem. Prema tome bi mogli zaključiti da je sol zdrava. Ali nije baš tako. Istina, bez natrija se ne može, ali povećan unos soli dovodi do teških zdravstvenih problema što na kraju može dovesti i do smrtnog ishoda. Za dnevni unos soli u organizam je dovoljno 5 g, odnosno 1 čajna žličicu, a 36 posto žena i 67 posto muškaraca unosi više od 8 grama dnevno. Prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj iznosi 11,6 grama, pri čemu žene unose 10,2 grama, a muškarci 13,3 grama. Stručnjaci procjenjuju da bi manji unos soli za samo 3 grama dnevno, a to je pola čajne žličice, smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanoga udara između 2800 do 5500 slučajeva, dok bi se broj umrlih smanjio za 4000.

Za normalno funkcioniranje ljudskoga organizma dovoljna su maksimalno 2 grama soli dnevno, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da unos kuhinjske soli ne bude veći od 5 grama dnevno. U Hrvatskoj manje od 10 posto populacije unosi preporučenu količinu soli, a čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. Jedna osoba u Hrvatskoj prosječno pojede 5 kg soli, što bi značilo da 9 od 10 građana Hrvatske unosi previše soli.

Ovo su zaista alarmantni podatci, i stoga zaista dobro razmislite prije nego krenete soliti (dosoljavati) hranu ili pak svaki dan konzumirati razna peciva, kruh i sl. proizvode! Osvijestite kako 75% unesene soli dolazi iz prerađene kupovne hrane i pekarskih proizvoda. Pa tako npr. u kilogramu kruha ima oko 20 grama soli. Previše, zar ne?Još veći problem su djeca jer je udio soli u pecivima koja ona rado jedu oko 3 posto, pa i više. Prosječan unos kuhinjske soli djece je oko 9 grama, a gotovo 50 posto dolazi iz pekarskih proizvoda. Pa tako, da navedem podatak, jedan hamburger sadrži cca. 7 grama soli.Ako se pak u iznimnim slučajevima dogodi da je količina soli koju unosimo u organizam manja od dnevne potrebe, vrlo brzo ćemo osjetiti grčenje mišića i opću slabost.

Širite svjesnost o štetnosti prekomjernog unosa soli – jednog od glavnih uzroka povišenog krvnog tlaka – najvećeg ubojice ljudi u svijetu! U Hrvatskoj previsoki krvni tlak ima 37 posto populacije. Ako koristite konzervirano povrće (grah, kukuruz, kapare, masline, grašak) obavezno ih prije korištenja isperite. Takve namirnice ne samo da su preslane, već je sol u njima korištena i kao konzervans. Nezdrave slane grickalice imaju alternativu. Umjesto čipsa i gotovih kokica možete ispeći svoje kokice (koje nećete posoliti). Kupujte kikiriki u ljusci umjesto prženog i zasoljenog, te potražite na policama trgovina orašaste plodove i sjemenke koje nisu prethodno posoljene. Koristite svježe ili sušeno začinsko bilje, luk i češnjak, papar, mljevene paprike, pomalo zaboravljene začine i to će sigurno biti fina – zdravija kombinacije okusa. Vjerojatno je kako vaši ukućani neće niti primijetiti da je u hrani manje soli.

Svakako zabrinjava činjenica da u zadnja tri desetljeća učestalost ne pokazuje silazni trend pada hipertenzije (visoki krvni tlak), iako ga je moguće prevenirati smanjivanjem prekomjerne tjelesne mase tj. pretilosti, povećanjem tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i smanjivanjem prekomjernoga unosa kuhinjske soli. Jedan od glavnih razloga je nedovoljna educiranost i svjesnost o štetnim učincima prekomjernog unosa kuhinjske soli. Pak, s druge pak strane sol u manjim i reguliranim količinama esencijalna je za zdrav razvoj i održavanje tijela jer je izvrstan izvor natrija zaslužnoga za kontrakcije mišića, transmisije živaca i sustav za balansiranje tjelesnih tekućina. Izbjegavanje soli može dovesti do preniskog krvnog tlaka, povećanja kolesterola ili rezistencije na inzulin.

Bez soli dakle ne bismo trebali živjeti, no bitno je osvijestiti da, kako sa svime, tako i sa soljenjem trebamo biti pažljivi. Hrana će na početku imati slabiji okus od onog koji volite i na koji ste naviknuti, no s vremenom će Vam novi okus postati omiljen.

Ključ svega u životu je umjerenost.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

  1. Gamble JL. Extracellular Fluid, A lecture Syllabus. Harvard University Press. Cambridge,Massachusetts
  2. Medicine and Science in Sports and Exercise. 1996
  3. Harvard T. H. Chan School of Public Health: Health Risks and Disease Related to Salt
  4.  “Salt reduction: fact sheet”. World Health Organization. June 2016.
  5.   Graudal, Niels; Jürgens, Gesche; Baslund, Bo; Alderman, Michael H 2014
  6.  “WHO issues new guidance on dietary salt and potassium”. World Health Organization 2013
  7.  Asayama K “Systematic Review of Health Outcomes in Relation to Salt; Intake Highlights the Widening Divide Between Guidelines and the Evidence” American Journal of Hyperten. 2014

O autoru

Jure Tadić