Domovinski rat Izdvojeno

Reakcije hrvatskih vlasti nakon sukoba na Plitvicama – Beograd je odgovoran za terorističke akcije i pokušaje okupacije dijelova hrvatskog teritorija

Osim političkog djelovanja pobunjenih Srba u smjeru pripajanja Republici Srbiji, sukob na Plitvicama izazvao je i političke odgovore i reakcije hrvatskih vlasti, ali i Republike Srbije. Naime, 2. travnja 1991. Narodna skupština Republike Srbije usvojila je Deklaraciju o mirnom rješavanju jugoslavenske krize, protiv građanskog rata i nasilja. Ubrzo je uslijedila reakcija hrvatskih vlasti – Hrvatski sabor 17. travnja 1991. donio je Deklaraciju o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske.  U njoj je naglašeno da su neistinite tvrdnje Narodne skupštine Republike Srbije kako se u Hrvatskoj primjenjuje nasilje nad srpskim narodom od strane državnih vlasti. Navedeno je da u općini Titova Korenica, odnosno Plitvicama, Pakracu i u drugim mjestima na teritoriju Republike Hrvatske u kojima su tijela državne vlasti Republike Hrvatske djelotvorno uspostavile javni red i mir, nije upotrebljena sila protiv “interesa srpskog naroda” već protiv terorističkih pojedinaca i skupina koje, narušavajući pravni poredak Republike Hrvatske, onemogućuju miran život njenih građana.

Upozoreno je da će Republika Hrvatska i ubuduće odlučno i svim sredstvima pravne države koja joj stoje na raspolaganju suzbijati napade na svoj pravni poredak. Naglašeno je da je teror na pojedinim dijelovima Republike Hrvatske ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pruga, oružanim pljačkama, razbojstvima pa i ubojstvima te drugim zločinačkim djelovanjem poprimio takve razmjere da Hrvati, a ni svi drugi njeni građani to više ne mogu trpjeti.

Idejnim začetnicima i stvarnim pokretačima te neposrednim izvršiteljima terorističkih napada imenovani su predstavnici „velikosrpske, osvajačke, i hegemonističko-unitarističke politike“, čiji je glavni stožer u Beogradu. Cilj je njihove politike, navedeno je u Deklaraciji Hrvatskog sabora, rušenje demokratski uspostavljenog pravnog poretka u Republici Hrvatskoj i njenih zakonito izabranih državnih tijela, te stvaranje Velike Srbije na štetu svih drugih republika i autonomnih pokrajina, a osobito na uštrb Republike Hrvatske. Imenovan je i glavni provoditelj velikosrpske politike u Hrvatskoj, naime Deklaracija je zaključila da pokušaj administrativnog organiziranja nekoliko hrvatskih općina mimo ustavnog i pravnog poretka Republike Hrvatske predstavlja najgrublji i najorganiziraniji napad na suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, za što velikim dijelom odgovornost snosi Srpska demokratska stranka.

Upozoreno je da Narodna Skupština Republike Srbije pokušava na ovaj način zakonito djelovanje redarstvenih snaga Republike Hrvatske, ne samo izjednačiti s terorističkim djelovanjem pojedinaca i grupa, već se, „sto je još apsurdnije, pokušava odrediti način na koji bi redarstvene snage Republike Hrvatske imale postupati“.

Deklaracije Hrvatskog sabora upozorila je da niti jedan narod, pa tako ni srpski, ne može zahtijevati da u cijelosti živi u jednoj državi, jer time negira isto takvo pravo drugim narodima. Srpski narod ima svoju državu, a to je Republika Srbija, zaključeno je u Deklaraciji Hrvatskog sabora te je navedeno da je Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije utemeljena na teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj.

Osim toga, upozoreno je da Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije otvoreno poziva Jugoslavensku narodnu armiju i tzv. Štab Vrhovne komande oružanih snaga SFRJ na intervenciju, iako su Predsjedništvo SFRJ i JNA, priznavajući legalno izabranu vlast u republikama, nedvosmisleno i opetovano izjavili da se JNA neće miješati u rješavanje jugoslavenske državne i ustavne krize te kako je sama Deklaracija po svom duhu i poruci militantna.

Na istoj je sjednici 17. travnja 1991. Sabor usvojio i Zaključke o političkim prilikama u RepubliciHrvatskoj. Njima je Sabor uputio zahtjev Vladi Republike Hrvatske da u okviru svoga djelokruga energično i bez odlaganja poduzme sve sto je potrebno za zaštitu pravnog poretka na cijelom području Republike Hrvatske. Zatraženo je i da se učini sve kako bi novaci iz Republike Hrvatske vojni rok služili samo na njezinom teritoriju, a od JNA je zatraženo da se odmah povuče u vojarne, kako bi red i mir u Republici Hrvatskoj osiguravale samo njezine redarstvene snage. Zaključeno je i da Savezno vijeće Skupštine SFRJ predstavlja mjesto na kojem se ne mogu donositi odluke od značenja za suverenitet i interese Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor spomenutom je Deklaracijom i Zaključcima jasno imenovao krivce za“puzajuću agresiju“ i okupaciju teritorija Republike Hrvatske praćenu sve češćim terorističkim akcijama pobunjenih Srba. Samo dva tjedna kasnije uslijediti će nova eskalacija nasilja, čija će meta ponovno biti hrvatski policajci.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Ustavni sud Republike Hrvatske, Izvješće u povodu Inicijative Vlade Republike Hrvatske, 12. studenoga 2002. godine FOTO: https://www.likaportal.com/dogodilo-se-na-danasnji-dan/na-danasnji-dan-krvavi-uskrs/

O autoru

dr. sc. Janja Sekula

dr. sc. Janja Sekula

Povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik. Zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Primarno se bavi proučavanjem razdoblja Domovinskog rata, posebice problematikom srpske pobune te ustroja i djelovanja srpske paradržave na okupiranom području Hrvatske. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i publikacijama, te sudjelovala na većem broju znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova. Uglavnom radi na gradivu pobunjenih Srba koje je zarobljeno u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, koje najprije arhivistički sređuje, a zatim znanstveno analizira i kontekstualizira te objavljuje u formi znanstvenih radova. Povremeno objavljuje i publicističke članke i zanimljivosti o manje poznatim momentima srpske pobune i okupacije (posebice u zapadnoj Slavoniji) na portalu braniteljski.hr te pojedinim časopisima.