U Dubrovniku je u Saloči od zrcala 29. travnja predstavljena knjiga dr. Domagoja Vidovića “Bokeljske studije i ogledi”, objavljena u nakladi Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Knjigu su predstavili predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV) Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI), zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović i teatrolog Neven Staničić. Predstavljanje je moderirao predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro.
Kako je Vidović objasnio u Proslovu, knjiga obuhvaća onomastičke i književno-kulturne studije objavljene u znanstvenim časopisima, zbornicima i knjigama te velik broj ogleda objavljenih uglavnom u Hrvatskome slovu i Hrvatskome tjedniku, kojima se znanstveno utemeljeno i popularno nastoji proniknuti u bit hrvatstva Boke kotorske. Rijetki su, naglašava Vidović, krajevi toliko važni za povijest hrvatske kulturne baštine (dovoljno je vidjeti koliko je hrvatskih osobnih imena prvi put potvrđeno u Boki kotorskoj), čiji se neosporni hrvatski identitet nastojao osporiti, od nijekanja narodnoga imena, preko krivotvorenja povijesti (od prisvajanja Miholjske prevlake, pa čak u novije vrijeme i Gospe od Škrpjela, do antedatiranja prvoga spomena gradnje pravoslavnih manastira) do posezanja za bokeljskim odvjetkom hrvatske književnosti (iako prvi stihovi napisani hrvatskim jezikom u Boki kotorskoj spominju Dalmatine i vas rod hrvatski i to u svojevrsnome pjesničkom predgovoru Mara Dragovića pjesničkoj zbirci prvoga hrvatskog gramatičara Bartola Kašića, a knjige su se bokeljskih autora u mletačkim knjižarama prodavale pod oznakom „knjig hervatskih“).
U recenziji knjige Slobodan Prospreov Novak upozorio je da su na njezinim stranicama oboreni manje-više svi pokušaji da se ospori nesporni hrvatski identitet ovih povijesnih hrvatskih krajeva i njihove književnosti, ali i cjelokupnoga identiteta. Vidović tu operaciju, navodi Prosperov Novak, provodi na najdelikatnijoj, ali i najuvjerljivijoj građi: ona se odnosi na osobna imena koja se kroz mnogostruke izvore preuzimaju, zatim imena analizira, kroz toponime, a onda ih ovjerava u povijesnim činjenicama koje pokazuju kako je između Bokelja i svih drugih dalmatinskih Hrvata cirkulirao ne samo zajednički jezik i njegove dubinske strukture nego osobne sudbine brojnih protagonista po kojima se hrvatski kulturni korpus ne može ograničiti niti se je ikad mogao ograničiti na stvarne granice aktualnih državnih tvorevina.
Domagoj Vidović navedenim se temama, kako je rečeno na promociji, bavi već dugi niz godina i njegova znanstvena istraživanja od velikog su značaja za Hrvate u Boki kotorskoj i u njihovoj borbi za očuvanje kulturnog i političkog identiteta Hrvata u Crnoj Gori.
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
