Pripremu izradila studentica povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Rone Bušljeta Kradum u sklopu kolegija Praktične vježbe predmetne metodike (Povijest)
Ime i prezime učitelja/nastavnika: Martina Tarbuk
Priprema za nastavni sat:
Prognanici i izbjeglice u Domovinskom ratu
VII. PLAN PLOČE
Prognanici i izbjeglice u Domovinskom ratu
PONAVLJANJE
Navedi najmanje dva razloga koja su dovela do raspada Jugoslavije.
- smrt Josipa Broza Tita à gubitak psihološkog oslonca i jednog od tri najvažnija faktora koji su održavali SFRJ (uz JNA i SKJ)
- gospodarska kriza 1980-ih
- politička kriza
- porast međunacionalnih napetosti
Kada su održani prvi višestranački izbori u Hrvatskoj i tko je odnio pobjedu?
- održani su u proljeće 1990. g., a pobjedu je odnijela Hrvatska demokratska zajednica
Kako se naziva prvi hrvatski Ustav?
- Božićni Ustav
Kako je Hrvatska definirana u Ustavu iz 1990. g.?
- Hrvatska je definirana kao „nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika inih naroda i manjina koji su njezini državljani: Srba, Muslimana, Slovenaca, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova i drugih, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti
POVIJESNI KONTEKST
- temeljna ideja velikosrpske politike: područja u BiH i Hrvatskoj nastanjena Srbima treba pripojiti Srbiji
- stvaranje etnički čistog prostora à 100 % naseljen srpskim stanovništvom
Republika Srpska Krajina (RSK)
- prosinac 1991. g.
- srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije
- dijelovi hrvatskog teritorija naseljeni srpskim stanovništvom
Dijelovi hrvatskog teritorija u sastavu RSK:
- Dalmatinska zagora (osobito Knin i okolica) i Lika
- Dijelovi Korduna, Banovine i Slavonije
Knin = glavni grad RSK
Prilog br. 1. Povijesna karta okupiranog područja Republike Hrvatske 1991. g.
Zadatak 1. : U literaturi, 20. stoljeće često se naziva stoljećem izbjeglica.
Na temelju dosadašnjeg znanja iz nastavnog predmeta povijesti zaključite zašto?
Terminologija
- Vlada Republike Hrvatske na sjednici u studenom 1991. donosi Uredbu o statusu prognanika i izbjeglica u kojoj donosi sljedeće definicije:
- prognanik – osoba koja je s jednog područja Republike Hrvatske izbjegla na drugo područje Republike Hrvatske
- izbjeglica – osoba koja je izbjegla u inozemstvo
- društveni aspekt: prognanici ne žele biti izjednačeni s izbjeglicama jer oni ne bježe, oni su prognani
Kolona prognanih nakon pada Vukovara
Zadatak 2.: Pažljivo pogledajte video isječak i zabilježite što primjećujete:
- emocije
- količina „prtljage”
- dobno-spolna struktura izbjeglica (tko prevladava?)
- tko prati, tj. nadzire kretanje kolone?
Prilog br. 2. Audio-vizualni zapis kolona izbjeglica, Vukovar 18. studenog 1991. g.
Pojačana migracijska kretanja u Hrvatskoj 1991. g.
- prema izvještajima Ujedinjenih naroda, s okupiranih je prostora do kraja 1991. prognano više od 300 000 Hrvata
Svakodnevni život prognanika za vrijeme Domovinskog rata
- selidba u slobodne hrvatske gradove
- prisutan nemir: zračne uzbune, zamračivanja, policijski sat
- humanitarna pomoć: Crveni križ, Caritas
- većina je povratak domovima dočekala tek 1995. g. (operacijama Bljesak i Oluja)
Uloga Hrvatskog Crvenog križa u Domovinskom ratu
- 10. listopada 1991.
- oko 600 tisuća korisnika primalo je humanitarnu pomoć Hrvatskog Crvenog križa
- najveća pomoć podijeljena je 1992. g.
- podijeljeno je više od 300 milijuna kilograma hrane
- odjeća, higijenske potrepštine, kolektivni smješta, psihosocijalna podrška
- prikupljeno više od milijun doza krvi à razmisli zašto!
- zahtjevi za traženje nestalih osoba
prosljeđivanje poruka razdvojenih obitelji
Prilog br. 3: Pisani povijesni izvor: Komunikacija s obitelji putem Hrvatskog Crvenog križa, 1992. g.
Zadatak 3.: Rad na pisanom povijesnom izvoru Prilog br. 4: Pisani povijesni izvor: Komunikacija s obitelji putem UNPROFOR-ovih snaga, Petrinja 1995. g.
Pozorno pročitajte dijelove pisma između članova obitelji za vrijeme Domovinskog rata i odgovorite na postavljena pitanja. Za rješavanje ovog zadatka na raspolaganju imate 5 minuta.
- U kakvom je stanju grad u kojem se autor pisma nalazi?
- Zašto se članovi obitelji ne mogu uživo susresti? Koji bi se problemi prilikom susreta mogli pojaviti?
- Koja je humanitarna organizacija omogućila razmjenu pisama između članova obitelji?
Svakodnevni život Hrvata u okupiranim područjima
- život u razrušenim gradovima: granatiranja, požari, pljačke i sl.
- loši životni uvjeti: oskudica i neimaština
- lišeni građanskih prava
- izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju
- stanovnici starije životne dobi teško se odlučuju napustiti dom
- slabe komunikacijske veze i mogućnosti
- UNPROFOR – tzv. čuvari mira – zaštitne snage Ujedinjenih naroda
Evaluacija – što smo danas naučili?
Kako biste uspješno ponovili sadržaj današnjeg nastavnog sata povijesti riješite zadatke na radnom listu. Za potrebe rješavanja radnog lista dozvoljeno je koristiti bilješke iz bilježnice. Vrijeme potrebno za rješavanje radnog lista je maksimalno 10 minuta nakon čega ćemo zajedno pročitati točne odgovore.
Prilog br. 5. i 6. Slijepa karta Republike Hrvatske i Radni list
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
