U ponedjeljak 20. prosinca 2021. u Zagrebu je otvorena izložba „Vojarna ‘Maršal Tito’ u Zagrebu 1991“. Izložba je otvorena u organizaciji Muzeja grada Zagreba na 30. obljetnicu dana kada je zadnja kolona vozila Jugoslavenske narodne armije napustila vojarnu „Maršalka“ u Novom Zagrebu.
Izložba je smještena u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba 1991./1995., u ulici Frane Petrića 4 u središtu Zagreba i sastavljena je od fotografija iz fundusa Muzeja grada Zagreba i fotografija Vjesnika koje se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu. Sastoji se od 98 fotografija, od kojih je velik broj dosad neviđen. Autor izložbe je Juraj Sekula, kustos u Muzeju grada Zagreba, a stručni suradnik viši kustos Kristijan Strukić. Autori fotografija su Josip Bistrović, Romeo Ibrišević, Zlatko Kalle, Većeslav Kocijan, Boris Kovačić, Ranko Marković, Jadran Mimica i Rajko Šobat i Josip Vranić.
Zagrebačke vojarne imale su značajnu ulogu u planovima vrha Jugoslavenske narodne armije da nametne svoja rješenja za jugoslavensku krizu. Vojarna „Maršal Tito“ imala je najjači sastav u gradu, njezine oklopne jedinice trebale su biti jedan od nositelja vojnog udara na Hrvatsku.
Izložba je strukturirana od četiri tematske cjeline koncipiranih prema fazi sukoba između JNA i grada. U prvoj temi pod nazivom „Siječanjska kriza“ na primjeru vojarne „Maršal Tito“ prikazana je atmosfera tijekom prijetnji vojnim udarom. Druga tema „Sukob JNA s građanima i braniteljima Zagreba“ prati eskalaciju rata koja je donijela i prve žrtve u Zagrebu. Dana 2. srpnja 1991. u sukobima građana i Armije ispred vojarne „Maršal Tito“ ubijen je Raveno Čuvalo, kao prva žrtva JNA u Zagrebu.
Iduća tema „Blokada Maršalke“ prati provedbu same blokade, branitelje razmještene oko vojarne, vojnike JNA utvrđene u njoj te civile i ratnu štetu počinjenu u pucnjavi iz vojarne na stambena naselja Travno i Utrine.
Zadnja tema naslova „Odlazak Jugoslavenske narodne armije iz vojarne Maršal Tito“ prati posljednju fazu odnosa vojarne i grada. Vojska koja je do jučer bila prijetnja Zagrebu, povlači se pod nadzorom promatrača Europske zajednice. Građani Zagreba u slavlju ispraćaju JNA, a Hrvatska vojska preuzima vojarnu.
Autor izložbe Juraj Sekula istakao je kako je ovu vojarnu izabrao za početak projekta istraživanja uloge gradskih vojarni JNA na razvoj događaja u Zagrebu 1991. godine, pri čemu se nada i suradnji s građanima u prikupljanju predmeta vezanih uz blokadu i oslobađanje vojarni u Zagrebu. „Moja želja je da projekt prikupljanja i istraživanja građe o zagrebačkim vojarnama tijekom ratne 1991. godine završi velikom studijskom izložbom u Muzeju grada Zagreba“ rekao je autor izložbe.
Izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Urša Raukar prigodom otvaranja rekla je kako su “ovakve izložbe poticaj da još snažnije gradimo mir, da prihvaćamo različitosti i da radimo na društvenoj atmosferi koja neće dozvoliti da se ovakvi užasi ikada ponove”.
Radno vrijeme Memorijalnog centra raketiranja Zagreba 1991./1995.: utorkom, četvrtkom i subotom, od 10 do 18 sati
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.