Domovinski rat Izdvojeno

Od akcije “Maslačak” preko akcije “Alfa” do Sarajevskog primirja – krvavi pakrački prosinac

Nakon krvavih obračuna 11. i 12. prosinca 1991. kada su hrvatske snage uz relativno velike gubitke uspjele osloboditi dijelove grada, uskoro se nastavilo s oslobađanjem okupiranih mjesta pakračke općine. Od konca listopada hrvatske snage provode operacije oslobađanja okupiranog hrvatskog teritorija u zapadnoj Slavoniji. Na virovitičkom, slatinskom, orahovačkom, grubišnopoljskom i daruvarskom području oslobađanje teče relativno brzo i uspješno, primarno zbog činjenice da na tim područja uglavnom nije bilo jedinica Jugoslavenske narodne armije, već lokalnih pobunjenika i nešto dobrovoljačkih četničkih formacija poput Belih orlova.

JNA je u zapadnoj Slavoniji bila raspoređena u trokutu Novska – Nova Gradiška – Pakrac i upravo to području bilo je najizazovnije za oslobađanje, a u ovom članku bit će riječi o oslobađajućim akcijama na pakračkom području.

Akcija Maslačak

S obzirom da je glavnina hrvatskih snaga išla sa sjevera, prva su na redu bila jaka pobunjenička uporišta u Derezi i Grahovljanima. Ova akcija imala je kodno ime Maslačak i započela je 16. prosinca 1991. godine i bila je dio šire operacije Papuk-91 i za nju su predviđene snage badljevačke 4. satnije pakračkog 76. samostalnog bataljuna (4/76. sb), daruvarski 52. samostalni bataljun (52. sb) i čakovečki 54. samostalni bataljun (54. sb). Međutim, na području Dereze i Grahovljana bile su raspoređene i jedinice JNA, točnije 5. partizanske brigade Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine (5. pbr TO BiH). Uz podršku lokalnih pobunjenih Srba i djelovanje zrakoplovstva odbijen je napad hrvatskih snaga, koje su imale 2 poginulih i 12 ranjenih u ovoj akciji. Novi pokušaj oslobađanja dogodio se 20. prosinca kada je 4/76. sb išla prema Derezi, a 52. sb prema Grahovljanima. Zbog nedovoljno jakih snaga, napad ponovno nije uspio, a hrvatske snage ponovno bilježe velike gubitke: 5 poginulih i 25 ranjenih. Međutim i pobunjenici bilježe velike gubitke, pa je tako u Ratnom dnevniku banjalučkog 5. korpusa JNA 20. prosinca u 14:05 zabilježen zahtjev 5. pbr za sanitetskim motornim vozilima jer imaju velik broj ranjenih. Dva dana kasnije snage 54. sb i Jedinica rezervnog sastava MUP-a, poznatija kao Merčepovci izvodi napad na Derezu te uspijeva ući u dio zvani Mala Dereza. Ipak, pobunjenici vrše protunapad i u toku noću uspijevaju povratiti oslobođeno područje. U ovom pokušaju poginulo je 4 pripadnika 54. sb i jedan Merčepovac. Konačno, 24. prosinca hrvatske snage oslobađaju Derezu i Grahovljane. Merčepovci, 4/76. sb, 54. sb i 1. satnija 1. bojne varaždinske 104. brigade (1/1. 104. br) uz potporu tenkovske čete iz bjelovarske 105. brigade i samostalne baterije 122 mm Gvozdike ulaze u Derezu, dok pripadnici virovitičke 127. brigade i 52. sb ulaze u Grahovljane.

Akcija Alfa

Oslobađanjem Dereze i Grahovljana stvoreni su preduvjeti za daljnje oslobađanje okupiranog dijela pakračke općine, posebice zloglasnog sela Kusonje. Iz tog razloga, odmah po oslobođenju Dereze 24. prosinca 1991. godine tada pukovnik Josip Tomšić, zapovjednik Operativne grupe Pakrac, izdaje zapovijed za pokretanje akcije Alfa. Na sam Božić hrvatske snage kreću u oslobađanje tog zloglasnog pobunjeničkog uporišta. Međutim, pobunjeni Srbi i ostatci 5. pbr već tijekom jutarnjih sati napuštaju Kusonje, a u prazno selo ulaze pakračke 2. i 3. satnija 76. sb (2/76. sb i 3/76. sb), 1. i 2. satnija 1. bojne 104. brigade (1/1. 104. br i 2/1. 104. br) te dijelovi 54. sb i grubišnopoljskog 77. samostalnog bataljuna (77. sb). Istočno od ovih postrojbi, u sklopu akcije Velebit 127. br oslobađa Dragović i Španovicu, dok slatinska 136. brigada ulazi u Koturić, Popovce, Velike i Male Budiće te Ožegovce.

Hrvatske snage u Kusonjama

Sljedeći dan, 26. prosinca 1991. hrvatske snage u sklopu spomenute akcije Velebit nastavljaju oslobađanje. 127. br sa zapada oslobađa Donju Šumetlicu i Branešce, dok požeška 123. brigada i 136. br ulaze u zloglasno pobunjeničko uporište Bučje, središte srpske pobune u zapadnoj Slavoniji. Uz Bučje, snage 123. br oslobađaju i sela a Tisovac, Prgomelje, Cikote, Glavica, Rogulje i Jakovci. Hrvatska snage u akciji Alfa istog dana pokreću izviđanje Pakračkih vinograda u cilju daljnjeg oslobađanja ovog područja. Skupina od 15 izvidnika, sačinjena od pripadnika 76. sb i 104. br Ulicom sv. Roka dolazi do kote 316 (kraj tadašnje Ulice 6. korpusa, danas Ulice 105. brigade HV-a). Od tamo promatraju snage pobunjenika kako razvoze ručak te nastavljaju dalje ulicom. Kada su se počeli spuštati niz južnu padinu prema, otprilike kod današnjeg kućnog broja 15 nailaze na otpornu točku pobunjenika. Razvija se borba u kojoj pogiba pripadnik 76. sb, dok se ostatak izvidnice povlači istim putem kojim je došao. Istu večer na položaje u Pakračke vinograde uvodi se 2/1. 104. br i 2/76. sb, kako bi osigurali polazne položaje za daljnje oslobađanje. Prema Tomšiću, plan je bio da snage 76. sb i 104. br izbiju do Šeovice, a da dalje prema Bijeloj Stijeni nastavi 127. br, koja je prije toga trebala osloboditi sela Brusnik i Kraguj.

Ujutro 27. prosinca kreće oslobađanje, 2/1. 104. br i 2/76. sb pridodani su i 1/1. 104. br i 3/76. sb te zajedničkim snaga kreću u oslobađanje Pakračkih vinograda, Gavrinice, Japage i Šeovice. Na tom području nalazila se užička 122. laka pješačka brigada (122. lpbr) te pakračka TO, dok je nešto južnije bila 343. motorizirana brigada, ojačana bataljunom 84. motorizirane brigade iz Bitole i 2. bataljunom 125. motorizirane brigade iz Kosovske Mitrovice. Do 13 sati hrvatske snage oslobađaju Pakračke vinograde te se na Gavrinici spajaju s jedinicom MUP-a iz Pakraca koja je išla iz pravca grada. Do kraja dana hrvatske snage osvajaju Japagu i dio Šeovice, odnosno izbijaju na liniju Ulica Sedlar – kota 181 (raskrižje u Šeovici) te iščekuju dolazak 127. br. Tijekom borbenih djelovanja 27. prosinca poginula su tri pripadnika 104. br i dva pripadnika MUP-a.

Međutim, kako predviđene snage nisu dolazile snage 76. sb i 104. br odlučile su samostalno nastaviti napredovanje. Razlog nedolaska 127. br do danas je ostao nepoznat. Međutim, objašnjenje možemo tražiti u knjizi „Tada je trebalo imati petlju!“ generala Miljenka Crnjca. On navodi da je 127. br tog 27. prosinca, kada je trebala krenuti u napad, imala smjenu jedinica te da je kod novopridošlog ljudstva došlo do panike i nekontrolirane pucnjave, čak i napuštanja rasporeda jedinice od dijela pripadnika. Zbog nedolaska 127. br, iz šume Brezici istočno od kote 316 povukao se i 77. sb. Oni su s tog područja trebali nadzirati Kraguj i osloboditi ga zajedno sa 127. br. Kako bi se zatvorio bok od pobunjenika u Kraguju, u rano jutro 28. prosinca zapovjednik 104. br Ivan Sokač osobno dovodi pojačanje u vidu 2. satnije 2. bojne 104. br iz Ivanca (2/2. 104. br). U praktički isto vrijeme nove snage 2/76. sb i 3/76. sb dolaze do kote 181 u Šeovici odakle trebaju krenuti u daljnje oslobađanje.

JNA nije mirovala već pokreće protunapad aktivirajući korpusne rezerve. Iz 329. oklopne brigade (329. okbr) dolazi tenkovska četa s 5 tenkova M-84 i 2 borbena vozila pješaštva (BVP) M-80, koja je trebala izvesti napad pravcem Rogolji – Donji Čaglić – Skenderovci – Šeovica. Prethodnica 2/2. 104. br koju je vodio Ivan Sokač nailazi na tenk koji na njih otvara vatru, prilikom čega pogibaju trojica pripadnika, a među njima i zapovjednik brigade Ivan Sokač. Praktički u isto vrijeme počinje snažan topnički i minobacački napad na snage 76. sb kod kote 181, pri čemu pogiba jedan, a ranjena su 32 pripadnika, među kojima teško i zapovjednik 3/76. sb Stipe Hodak. Nastaje kaos i pomutnja u redovima hrvatskih snaga te se one praktički obezglavljene povlače. JNA i pobunjenici zaposjedaju Šeovicu, Japagu, Gavrinicu i Pakračke vinograde, čime završava akcija Alfa.

Od Alfe do Sarajevskog primirja

Sljedeći dan, 29. prosinca kreće se u akciju vraćanja izgubljenih položaja dan ranije. U tu svrhu iz Bjelovara dolazi 55. samostalni bataljun (55. sb) i diverzantska satnija. Ujutro diverzantska satnija s trojicom domaćih vodiča dolazi do kote 316 gdje čekaju dolazak 55. sb. Prethodnicu 55. sb vodi zamjenik zapovjednika 76. sb Marijan Kulhavi – Foka. Nažalost, prethodnica upada u zasjedu u šumi između Ulice sv. Roka i kote 316 pri čemu pogiba Foka i još šestorica pripadnika 55. sb. Isti dan, 127. br pokušava osloboditi Brusnik pri čemu 12 njezinih pripadnika upada u zasjedu u kojoj bivaju masakrirani. To je bio konačan kraj oslobađajućih akcija hrvatskih snaga na pakračkom ratištu. Do 3. siječnja 1992. kada je na snagu stupilo Sarajevsko primirje, hrvatske snage nisu se uspjele rekuperirati od gubitaka i pokrenuti nove akcije. Samim time, neminovno oslobađanje pakračkog kraja od okupatora i pobunjenika trebalo je čekati do Bljeska 1995. godine. Hrvatske snage su u ovim akcijama uz velike gubitke djelomično ostvarile svoje ciljeve. Međutim, ako uzmemo u obzir konfiguraciju terena (izrazito brdsko području), vremenske uvjete (niske temperature i padaline), snagu protivnika te činjenicu da su akcije na pakračkom području izvodile pričuvne jedinice, ove akcije možemo smatrati uspješnima, iako je za njih plaćena velika žrtva.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Naslovna fotografija: autor Teodor Goričanec

 

Literatura:

Crnjac Miljenko ur. Tada je trebalo imati petlju! : (Požeština u Domovinskom ratu, 1990.-1991.). Zagreb: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske; Požega: Požeško-slavonska županija: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Podružnica, 2017. 

Hubak, Dragutin: Policija na braniku Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska, Bjelovar, 1994.

Križan, Branko; Benković, Stjepan: Poginuli branitelji u Domovinskom ratu Pakrac-Lipik 1991.-1995., Grad Pakrac i Grad Lipik, 2009.

Martinić Jerčić, Natko: „Operacija Papuk-91 (oslobađanje širega papučkog područja u jesen i zimu 1991./1992. godine)“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Vol. 8, Bjelovar, 2014., str. 45-69

Rukljić, Ivan i dr.: 104. brigada Hrvatske vojske, Zapovjedništvo 104. ˝R˝ brigade Hrvatske vojske, Varaždin, 1994.

Tomšić, Josip: „Borbene aktivnosti Operacijskog sektora Pakrac od 4. prosinca do 31. prosinca 1991.“, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, Vol. 8, Bjelovar, 2014., str. 496-501

Dokumentarni film „Ivan Sokač – život za Hrvatsku“

Ratni dnevnik 5. korpusa JNA (18.12.1991.-25.10.1992.)

O autoru

Ivan Zvonimir Ivančić

Ivan Zvonimir Ivančić

Magistar povijesti i pedagogije. Autor niza članak objavljenih na Facebook stranici Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Za rad „Pakrac u Ratnom dnevniku 5. korpusa JNA” nagrađen trećom nagradom za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje od strane Hrvatskog instituta za povijest. Zaposlen kao pedagog u Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu.