Baština Izdvojeno Jezik

O Sigetu, Sigečici i drugim zagrebačkim otocima

Svakomu je Zagrepčaninu, koji znade nešto o povijesti svojega grada, poznato da se u predmoderno doba grad razvijao na obroncima Medvednice te da je tek u industrijskome razdoblju „zagazio“ dublje na jug, prema Savi. Možda je manje poznato da je rijeka Sava sve do uređenja svojega toka bila – poput mnogih drugih europskih nizinskih rijeka – izvanredno razvedena. Iz ptičje perspektive savska nizina kod Zagreba zacijelo je izgledala sasvim drukčijom nego danas. Rijeka je u više glavnih tokova vijugala između brojnih rukavaca, privremenih jezera i polja na riječnim otocima koje su stanovnici nazivali sigetima. Kilometrima južno i sjeverno vijugale su mrtvaje, kuti i savišća. Neka imena susrećemo već u kasnome srednjem vijeku, a mnoga su se očuvala sve do danas. Imena gradskih četvrti Sigečica i Siget dijele istu motivaciju (< mađ. sziget ‘otok’), a upućuju na to da su se u tim dijelovima savske nizine nalazili veći riječni otoci.

U predindustrijskome razdoblju Sava se svake godine izlijevala iz korita, katkad čak i dvaput godišnje. Poplavljivanje nizine i geomorfologija tla povezana s time nedvojbeno je utjecala na nastanak imena zagrebačkih predjela Blato, Zapruđe (< za + prud ‘pješčani nanos’; psl. *prǫdъ ‘kamenje koje je nanesla i zaoblila voda’), Savica, Zaprudski otok, pa i malo udaljenijega predjela Pleso (< pleso ‘naplavljena livada’). Povijesna i toponimijska istraživanja pokazala su da poveznicu između zagrebačke povijesti i rijeke Save možemo tražiti i u desetcima manje poznatih toponima i mikrotoponima koji su se očuvali u različitim novozagrebačkim četvrtima: Sigetec (u Blatu), Prudnice, Prud, Otočec, Savišće… Slične toponime, dakako, nalazimo i sjeverno od rijeke Save: Siget (slap u Gornjemu Vrapču), Jarunski prud, Prisavlje, Prisavišće…

Pri planiranju dijela naselja Sigečica urbanisti su na simboličan način upozorili na to kako je prostor četvrti izgledao prije izgradnje. Dijelovi naselja između Trnja i Sigečice odvojeni su ulicama, gotovo izolirani poput otoka, a imena ulica odabrana su prema hrvatskim nesonimima (imenima otoka): Paška, Rapska, Brijunska, Kornatska, Čiovska, Pašmanska…

O autoru

dr. sc. Branimir Brgles