Vjerojatno malo koji Hrvat zna da se najistočnije spomen-ploče podignute u povodu 1000. obljetnice krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava nalaze na crkvi svetoga Ivana Krstitelja u Budvi: jedna na južnoj strani bivše budvanske katedrale s konca XII. ili početka XIII. stoljeća, a druga na zidu sakristije. Usto je spomen na kralja Tomislava ugraviran i na jednome od triju starih zvona s te crkve koja su sad pohranjena pred njom. U razdoblju proslave Tomislavove krunidbe Hrvati su činili oko 40 posto stanovništva toga grada te su bili vrlo aktivni u Družbi „Braća hrvatskoga zmaja“, čiji je Zmajski stol u Dubrovniku, na čelu s Nikolom Zvonimirom Bjelovučićem iz Janjine na Pelješcu, podignuo sedamdeset ploča u spomen na krunidbu prvoga hrvatskog kralja na dubrovačkome području te u Neretvanskoj krajini, primorskim dijelovima današnje Crne Gore i istočnoj Hercegovini, dakle diljem ozemlja povijesne Crvene Hrvatske. U Budvi je prva spomen-ploča u povodu 1000. obljetnice otkrivena 27. prosinca 1925., a kako je pisalo u dubrovačkome tjedniku Narodna svijest 31. prosinca iste godine, događaju su nazočili predstavnici civilnih i vojnih vlasti te je budvanski župnik don Ante Mušura (koji je 1943. bio prisiljen prebjeći u Italiju) održao prigodni govor i blagoslovio spomen-ploču predavši je nakon blagoslova predsjedniku budvanske općine. Nakon toga su okupljeni prešli u čitaonicu gdje je zmaj budvanski Petar Slovinić održao domoljubni govor popraćen klicanjem: „Slava kralju Tomislavu.“ Pisac je članka istaknuo kako su svečanosti nazočili i istaknuti budvanski Srbi. Slične sreće tri godine poslije, nažalost, nisu bili Hrvati u Herceg-Novom (koji su između dva svjetska rata činili između četvrtine i trećine stanovništva), u kojemu je spomen-ploča razbijena netom nakon što je postavljena, ali je ipak uščuvana.
Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi
Još malo istočnije, u Sutomoru, u Spiču, u najjužnijemu dijelu Kotorske biskupije (Spič je do 1880. pripadao Barskoj nadbiskupiji) stoji natpis na lijevome zvonu crkve Svete Marije:
Marijo
majko naša
preko ruku prvoga hrvatskoga kralja
925 J 925
na hiljadu godišnjicu njegova krunisanja
primi ovaj darak
tvojih vjernih sinova
župe Zankovići
U Spiču su katolici, od kojih se, kako svjedoči gore navedeni natpis i natpis na kojemu stoji U čast hrvatskog kralja Tomislava, podigoše Hrvati – Zankovići, većina smatrala Hrvatima, između dva svjetska rata činili nešto više od polovice stanovništva.
Iako su danas Hrvati u Spiču, a poglavito u Budvi izrazita manjina, natpisi na zvonima na dvjema crkvama i dvije spomen-ploče, koji još rese budvansku i sutomorsku crkvu, podignute u čast prvomu hrvatskom kralju prije stotinu godina svjedoče o tome kako luč hrvatstva još živi i istočno od Boke, sve do Zubaca i Bara, u kojemu i danas djeluje Hrvatsko katoličko društvo „Sveti Jeronim“.
“Narodna svijest”, 31. prosinca 1925.
Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Foto: Nikola Dončić
