Filip Bolčević mladić je rođen 1995. u Sisku, po struci magistar kineziologije u edukaciji i kineziterapiji te doktorand iz područja biomehanike pokreta na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Trenutno je zaposlen kao trener mlađih dobnih kategorija u Kajakaškom savezu Zagreba te kao suradnik u centru za kondicijsku pripremu i rehabilitaciju „Prirodan pokret“. Osim toga Filip u funkciji kineziterapeuta sudjeluje na projektu „Neurotrening i biomehanika pokreta“ udruge RAST čiji je cilj pružanja psihosocijalne pomoći i usluga zdravstvene skrbi hrvatskim braniteljima.
Filipe, odakle ljubav prema kajaku i otkad traje tvoj angažman u Kajakaškom savezu Zagreba?
Kada sam 2018. godine završio fakultet, dobio sam poziv iz Kajakaškog saveza s obzirom na to da sam aktivno sudjelovao u radu saveza i kao student kroz organizaciju stručnih seminara, pisanje radova, vođenje radionica i kampova s mlađim dobnim kategorijama kajakaša. Volim raditi kao trener mlađih dobnih kategorija jer istovremeno razvijam i trenerske i pedagoške vještine. Pored toga, u savezu radim i poslove administrativne naravi. Jako smo aktivni po pitanju prijavljivanja na natječaje Ministarstva turizma i sporta i trudimo se unaprijediti ovaj sport u glavnom gradu Hrvatske, a i šire.
Odakle tvoja veza s hrvatskim braniteljima?
S hrvatskim braniteljima povezan sam čitav život. Naime moj otac je bio hrvatski branitelj, a i iz kraja sam koji je bio pogođen Domovinskim ratom – Hrvatske Kostajnice. Svijest o potrebama branitelja imam već dugo vremena, ali tek sam nedavno dobio priliku i da izravno djelujem kako bi poboljšao njihovu kvalitetu života. Naime, imao sam sreću da sam se kroz projekt udruge RAST „Neurotrening i biomehanika pokreta“ povezao s braniteljima na novi način.
O čemu se radi?
Kod ovog projekta je dobro to što ima interdisciplinaran pristup. To je jedino što će u budućnosti davati jako dobre rezultate. Naime u projekt su pored kineziologa uključeni kineziterapeut, fizioterapeut i psiholozi. Slične struke, a opet svatko od nas ima svoje područje djelovanja. To je važno jer se svakom branitelju pristupa holistički. Dakle radi se na njegovoj psihologiji, fizikalnoj medicini, pokretu, tjelovježbi.
Kako ti kao kineziolog sudjeluješ u spomenutom projektu?
Svjestan sam da branitelji s obzirom na sve što su prošli imaju kraći životni vijek i da im ja kao kineziolog mogu pomoći s nekim tjelovježbenim aktivnostima direktno povezanim sa zdravljem i dugovječnošću. Moj segment je rehabilitacija ozljeda i bolnih sindroma. Osim toga radim i na povećanju tjedne tjelesne aktivnosti s korisnicima.
Dakle sa svakim braniteljem radiš poseban program prema njegovom stanju i mogućnostima?
Tako je, svaki korisnik dobiva na temelju dijagnostike inicijalnog stanja, ali i želja i potreba vlastiti individualizirani program. Ako netko želi raditi na nečemu posebno, to mu omogućimo. Sve je stvar dogovora. U principu sa svakim korisnikom radimo 1-2 puta tjedno u dogovoreno vrijeme. Poprilično smo fleksibilni i vrlo lako nakon upoznavanja i dijagnostike krećemo raditi. Osim što radimo individualno, svaki korisnik dobije program i vježbe za rad kod kuće koji također pratimo.
Kome je sve dostupan ovaj projekt i kako se uključiti?
Mogu se javiti branitelji svih dobnih kategorija ili na mail Udruge (udruga.rast2003@gmail.com) ili meni osobno. Bilo bi mi drago da se javi bilo tko tko bi htio saznati nešto više vezano za ozljedu ili bol koju ima. Također, netko tko samo želi vježbati uz stručni nadzor dobro je došao. Moram naglasiti kako je sve u potpunosti besplatno. Osigurana su i putna sredstva, pomagala za vježbanje i jedna visoko kvalitetna oprema. Naime imamo, između ostaloga, neurofeedback uređaj za treniranje moždanih valova i smirivanje organizma.
Zašto bi se hrvatski branitelji trebali odazvati?
Htio bih naglasiti da u ovo vrijeme pandemije korona virusa svijetom hara i jedna druga pandemija, a to je pandemija tjelesne neaktivnosti i pretilosti. Jako velik broj ljudi u Hrvatskoj i svijetu nije dovoljno tjelesno aktivan. Preporuke za tjednu tjelesnu aktivnost minimalno je 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili 75 do 150 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti. Dakle minimalno pola sata dnevno kretanja. To su preporuke, a jako malo ljudi ih zadovoljava, osobito među starijom populacijom, ali i adolescentima. Razina tjelesne aktivnosti direktno je povezana s kvalitetom života – sa zdravljem, s imunološkim sustavom, s boljim srčano-žilnim sustavom. Ukratko – ljudi koji se bave tjelesnom aktivnošću dulje žive. To je potvrdio niz istraživanja. Za kraj bih još istaknuo kako radimo i na razvijanju kardio-respiratornih sposobnosti. One su jako bitne jer osobe koje imaju veću razinu kardio-respiratornog sustava ne samo da imaju manju šansu od smrtnosti i obolijevanja nego i ako obole njihov put prema ozdravljenju je puno brži, odnosno utjecaj bolesti je puno manji.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.