Odlukom Hrvatskog sabora od 14. ožujka 2024. iduća 2025. godina proglašena je „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva“, temeljem inicijative koju su podnijeli Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matica hrvatska, uz potporu Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Diljem Hrvatske, ali i u Bosni i Hercegovini i drugdje gdje žive Hrvati trebao bi se održati niz raznih manifestacija i proslava u spomen na kralja Tomislava kojeg je u pismu iz 925. papa Ivan X. nazvao “kraljem Hrvata” (rex Chroatorum), pa se ta godina od 19. stoljeća smatra godinom kada je Hrvatska od kneževine postala kraljevina, odnosno prema mišljenju starije historiografije te se godine Tomislav okrunio za kralja, premda o samoj krunidbi u povijesnim izvorima nema nikakvih podataka, kao niti o Duvanjskom polju kao mjestu krunidbe. Prije 100 godina ovaj se jubilej svečano slavio jer se navršavala tisućita godišnjica tog važnog povijesnog događaja. Danas na njega podsjećaju brojna spomen obilježja diljem Hrvatske i susjednih država, a tragovi tih proslava su i spomenik kralju Tomislavu na njegovom trgu u Zagrebu, Mogila u zagrebačkom Maksimiru, toponim Tomislavgrad i spomen-bazilika u tom mjestu, spomenik Grguru Ninskom u Splitu, brojne ulice i trgovi s imenom kralja Tomislava, upotreba pletera kao simbola hrvatskog identiteta, pa čak i najpoznatije hrvatsko crno pivo Tomislav. Proslava se počela pripremati već početkom 20. stoljeća, u vrijeme kada je Hrvatsko kraljevstvo doista postojalo, premda kao sastavni dio Austro-Ugarske, pod imenom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, pa su vladari ove državne zajednice nosili i titulu kralja Hrvatske (kao i Slavonije i Dalmacije). Nakon 1918. Hrvatska je izgubila državnost, ali je postala dio države koja je u svom nazivu imala i hrvatsko ime, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čiji vladar Aleksandar Karađorđević je dakle nosio i Tomislavovu titulu “kralja Hrvata”, premda su uz Srbe i Slovence prema službenoj državnoj ideologiji bili smatrani ne samostalnim narodom, nego tek plemenom jednog troimenog naroda kojem će se preimenovanjem države u Jugoslaviju 1929. pokušati nametnuti jugoslavensko ime.
Proslave su 1925. održane od najvećih do najmanjih hrvatskih mjesta i obuhvatile su sve slojeve hrvatskog naroda, čime su snažno pridonijele homogenizaciji Hrvata, učvršćenju nacionalne svijesti i izgradnji hrvatskog nacionalnog identiteta u okolnostima kad Hrvatske po prvi put u povijesti nije bilo na zemljopisnoj karti. Uspjehu pridonijelo je i to što je kralj Tomislav bio prihvatljiv različitim političkim opcijama. Slavljenjem kralja Tomislava poslana je jasna poruka da su Hrvati prvi od južnih Slavena imali svoga kralja i moćnu državu, te ujedno bili zaštitnici Srba i pobjednici nad Bugarima. Ovo posljednje odgovaralo je i unitarističkim krugovima koji su se zalagali za održavanje velike državne proslave koja bi afirmirala jugoslavenstvo i državno jedinstvo, ali uzalud: gotovo sve proslave imale su „plemenski“ karakter, s ciljem afirmacije posebnosti hrvatskog naroda i njegove sposobnosti da stvori vlastitu nacionalnu državu.
Glavni pokretač proslava od prije sto godina bila je Družba “Braća hrvatskog zmaja” koja je i za 2025. isplanirala detaljan program te ga objavila na svojim web stranicama: https://dbhz.hr/1100-hk/
Družba je već i službeno otvorila proslavu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, i to istog datuma i na istom mjestu kao i prije sto godina, 8. srpnja 2024. u Tomislavgradu. Prije sto godina, 8. srpnja 1924., članovi Družbe iz Zagreba su donijeli kamene temeljce za izgradnju spomen-bazilike koju je u starohrvatskom stilu projektirao Stjepan Podhorsky, a 8. srpnja od 1997. slavi se i kao dan Općine Tomislavgrad. Izaslanstvo Družbe je 8. srpnja 2024. posjetilo Tomislavgrad gdje su u sklopu otvorenja proslave prigodna predavanja održali dr. sc. Mario Jareb („Tisuć godina kralja Tomislava: Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925. godine“) i dr. sc. fra Robert Jolić („Fra Mijo Čuić i gradnja bazilike i samostana u Tomislavgradu“), a otvorena je i izložba „100 godina od polaganja kamena temeljca bazilike u Tomislavgradu“ i filatelistička izložba „Poštanske marke Republike Hrvatske s državotvornim motivima“.
Družba “Braća hrvatskog zmaja” osmislila je tridesetak raznih projekata od kojih se ističu podizanje spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“ na nekom od frekventnih mjesta na autocesti Zagreb-Dubrovnik koja bi, po zamisli Družbe, trebala dobiti ime “Autocesta kralj Tomislav”, kako je uostalom bilo planirano i pri početku njene gradnje u vrijeme Hrvatskog proljeća.
Ideju za ovaj spomenik dao je književni povjesničar prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, a u Družbi „Braća Hrvatskoga Zmaja“ definirali su i kako bi spomenik trebao izgledati: „Spomenik u obliku kamene mogile s kipovima i reljefima koji prikazuju dolazak Hrvata na Jadransko more, prema motivima istoimene slike Otona Ivekovića, Zmaja Repečkog, bit će postavljen na frekventno mjesto autoceste A1, tako da bude dostupan brojnim posjetiteljima. Spomenik će biti jedan od najatraktivnijih spomenika takvog tipa, a svojim će dimenzijama omogućiti da bude jako dobro vidljiv. Figure će biti izvedene u bronci, a sama mogila bit će kamena s upuštenom pločom s tekstom koji opisuje povod izgradnje s naglaskom na 1100. godišnjicu Hrvatskoga Kraljevstva, uz reminiscencije na akcije koje su 1925. godine pratile proslavu 1000. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva. Uvjereni smo da će se ovim projektom Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ ostaviti trajan spomenik našoj povijesti i opstojnosti na ovome tlu.“
Također se planira katalogizirati i mapirati sva spomen-obilježja podignuta u počast tisućitoj obljetnici Hrvatskog kraljevstva, zasaditi 1100 stabala lipe u Petrinji, objaviti Leksikon Hrvatskog kraljevstva i kralja Tomislava te niz drugih publikacija. Kao duhovna komponenta proslave jubileja, predlaže se da se tijekom 2025. svakog mjeseca na drugom mjestu održi svečana misa, po mogućnosti, u katedralama ili većim svetištima. U planu je i izrada rekonstruirane krune hrvatskih kraljeva koja bi se javno prezentirala na putujućoj izložbi diljem Hrvatske.
„Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ danas je itekako ponosna na svoju ulogu prije sto godina, ali isto tako smo svjesni da nas to na određeni način i obvezuje da na primjeren način obilježimo 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva, danas u dakako vrlo drugačija vremena nego prije sto godina, a zasigurno će biti i drugih institucija koje djeluju u našem društvu, koje će na ovaj ili onaj način obilježiti ovu značajnu obljetnicu. U današnjem slobodnom i demokratskom društvu u kojem živimo, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ nema nikakvo pravo monopolizirati tu proslavu i, dapače, pozdravljamo napore drugih da to obilježe na način na koji misle da je primjereno i koji im je moguć. Pri tome smo otvoreni za suradnju uvijek smatrajući da zajedno možemo više nego svatko pojedinačno”, navodi na web stranici Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Josip degl’ Ivellio, predsjednik Povjerenstva za pripremu i organizaciju aktivnosti Družbe povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 2025. godine.
Hoće li proslava u nekim segmentima nadmašiti onu iz 1925. vidjet će se krajem 2025., a osim o entuzijazmu zainteresiranih institucija i pojedinaca uspjeh će svakako ovisiti i o angažmanu državnih tijela, posebno kad su u pitanju kapitalni projekti poput podizanja spomenika „Dolazak Hrvata na Jadran“ koji bi po svojoj veličini i simboličnoj važnosti trebao u budućnosti biti jedan od najmonumentalnijih i najpoznatijih javnih spomenika u Hrvatskoj, ne samo turistička atrakcija, nego i jedan od simbola hrvatskog identiteta.
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
