Bolovi u donjem dijelu leđa (lumboishijalgija) najčešće su posljedica nepravilnog držanja, slabosti u mišićima, naglih i nepravilnih pokreta.
Temeljni razlog zašto nas boli donji dio leđa leži u događaju do kojeg je došlo prije oko četiri milijuna godina. Tada su naši rani preci počeli hodati na dvije noge, umjesto dotad četveronoške. Takvo kretanje donijelo im je mnogo prednosti, no loša je strana veće opterećenje tog dijela kralježnice, kako u prošlosti, tako i u modernom dobu.
Grčevi u mišićima najčešći su uzročnik bolova u donjem dijelu leđa. Zbog toga terapija bolova u donjem dijelu leđa uključuje prije svega opuštanje napetosti u mišićima.
Rizik od nastanka grčeva u mišićima značajno se povećava ako imate slabe mišiće na području trbuha, napete mišiće na području kukova, slabost mišića leđa ili zdjelicu koja je previše nagnuta prema naprijed. Sve su to mogući razlozi zbog kojih Vas boli donji dio leđa.
Također, bolovi su uzrokovani sjedilačkim načinom života. Bolovi u donjem dijelu leđa drugi su najčešći razlog posjete liječniku obiteljske medicine. U rizičnu skupinu pripadaju svi ljudi koji rade težak fizički posao ili rade u višesatnom nefiziološkom položaju, pretežno sjedeći posao; stariji ljudi kod kojih je došlo do degenerativnih procesa, ljudi s osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kralježnice; nakon ozljeda i operacija kralježnice.
Glavni simptom je bol u slabinskom dijelu kralježnice koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralježnice ili se širiti u jednu ili obje noge, no može se širiti i pojasasto prema naprijed. Kada se bol širi u stražnji i/ili bočni dio natkoljenice, govorimo o išijasu. Moramo voditi računa o početku bolesti (nagao, postepen), ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i o drugim zdravstvenim poremećajima kralježnice, općem zdravstvenom stanju, te značajkama boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge, bol pri napinjanju – kašljanje, kihanje, smijeh, stolica; promjene osjetljivosti kože, razdoblja bolnosti i smanjenja bolova).
Dakle, liječenje je uzročno, tj. prvo se odredi zašto Vas boli donji dio leđa i onda se radi na otklanjanju tog uzroka.
Simptomi išijasa koji zahtijevaju hitan medicinski postupak
Ponekad se dogodi da se simptomi išijasa toliko brzo pogoršavaju da zahtijevaju operaciju, no to je rijetko.
Ukoliko patite od sljedećih simptoma potrebno je hitno zatražiti savjet liječnika:
- bol i drugi neurološki ispadi koji se pogoršavaju a ne ukazuju na moguće oštećenje živaca (npr. slabost mišića)
- simptomi koji se pojavljuju u obje noge (tzv. bilateralni išijas) i uzrokuju crijevne probleme ili mokraćne smetnje mogu ukazivati na cauda equina sindrom (mišićna slabost i ispadi osjeta na nogama u obliku „jahaćih hlača“ te smetnje kontrole mokrenja i stolice).
Operacijsko liječenje obično je indicirano četiri do šest tjedana nakon neuspješnog konzervativnog liječenja uz progresiju neuroloških ispada, a kvaliteta bolesnikovog života je značajno oštećena.
Učestalost pojave išijasa povećava se u srednjim godinama. Rijetko se pojavljuje prije dvadesete, u srednjim godinama ta mogućnost se naglo povećava, dok iza pedesete naglo opada i mala je vjerojatnost da se pojave bilo kakvi simptomi ove bolesti.
Često, određeni pokret ili ozljeda ne uzrokuju išijas, već se on razvija kroz duži vremenski period.
Većini pacijenata koji su se susreli s išijasom stanje se popravlja kroz nekoliko tjedana (do dva mjeseca), i uglavnom se rješavaju tegoba konzervativnim metodama liječenja (dakle, ne operacijom). Međutim, u nekim slučajevima bolovi koje uzrokuje ukliješteni živac mogu biti vrlo žestoki i iscrpljujući. Ukliješteni živac, ako je dokazan magnetskom rezonancom, razlog je za pregled kod neurokirurga.
Liječenje bolova donjeg dijela leđa
Nakon utvrđivanja uzroka boli pristupa se liječenju. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje simptome (masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste „struja“, magnetna terapija, ultrazvuk, laser i dr.).
Neizostavni dio liječenja lumboishialgije je i medicinska gimnastika. Riječ je o skupu vježbi koje je važno raditi svakodnevno, i to za vrijeme trajanja tegoba, ali i onda kada one nestanu. Vježbanjem nakon nestanka bolova sprječavamo njihov ponovni nastanak.
Ako bolovi zaostanu i nakon provođenja fizikalne terapije, potrebno je razmotriti daljnje medicinske korake. To uključuje i snimanje magnetskom rezonancom koja daje najbolji uvid u stanje kralježnice. Promjena na leđima koja je operabilna mogao bi biti razlog zašto Vas boli donji dio leđa.
Napomena: ovdje navedene informacije nisu pisane kao medicinski savjet. Za sve medicinske savjete obratite se Vašem liječniku obiteljske medicine.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
