Važne obljetnice i Marko Marulić u izdanjima Leksikografskoga zavoda

Proteklu i ovu godinu obilježile su i obilježavaju neke važne obljetnice vezane uz pojedine ličnosti koje su od velike važnosti za hrvatsku povijest, književnost, umjetnost i kulturu. Prošle godine obilježena je 200. obljetnica rođenja Ante Starčevića (23. V. 1823. – 28. II. 1896.), a njemu u čast održani su znanstveni skupovi u Zagrebu i Gospiću. Iste je godine bila 140. obljetnica smrti kipara i arhitekta Ivana Meštrovića (15. III. 1883. – 16. I. 1962.), a tim povodom u veljači se održava znanstveno stručni skup njemu u čast. Riječ je o skupu Ivan Meštrović, Hrvatska i svijet koji će se 26. i 27. veljače ove godine održati u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Skup organiziraju Institut za povijest umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori i Muzeji Ivana Meštrovića. U čast Meštroviću 23. studenoga prošle godine otvorena je izložba u Galeriji Klovićevi dvori koja je otvorena do 3. ožujka ove godine.

Osim navedenoga, ova je godina važna zbog još jednoga hrvatskog velikana. Ove se godine navršava 500. godišnjica smrti hrvatskoga književnika i humanista Marka Marulića (18. VIII. 1450. – 5. I. 1524.), čovjeka koji je početkom XX. stoljeća prozvan ocem hrvatske književnosti. Njemu u čast, Vlada Republike Hrvatske, 2024. proglasila je Godinom Marka Marulića. Osim što se od 1996., odlukom Hrvatskog Sabora, 22. travnja obilježava njemu u čast Dan hrvatske knjige (toga dana Marulić je završio pisanje slavne Judite), ove se godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu održava znanstveni skup Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića. Skup će se održati 21. i 22. studenoga 2024. u dvorani Judita multimedijalnoga centra Cro Atrium, a organizatori su NSK i Institut za hrvatski jezik. Prigodna svečanost obilježavanja Godine Marka Marulića upriličena je 5. siječnja u Splitu, na godišnjicu Marulićeve smrti. Na spomenutoj svečanosti predstavljen je program obilježavanja ove iznimno važne obljetnice. Nadalje, u navedenoj Godini za tisak se priprema dvosveščano kritičko izdanje Marka Marulića Latinska proza i stihovi u izdanju Matice hrvatske. Također, u zagrebačkom HNK premijerno će biti izvedena opera Judita Frane Paraća.

Spomenimo još samo da Hrvatsko društvo književnika od 1997. dodjeljuje nagradu Judita (uz nagrade Davidias i Slavić), nagradu za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini. Osim toga, poznato je da se od 1991. održava međunarodna kulturna manifestacija Marulićevi dani, posvećena Marulićevoj dramskoj riječi i djelu, čiji je organizator Hrvatsko narodno kazalište u Splitu. Naravno, ovo je samo dio važnih događaja koji su pokrenuti u spomen na velikoga Marulića. Stoga, možemo zaključiti kako je Marulić osoba od iznimne važnosti za hrvatsku povijest, književnost i kulturu.

Važnost Marka Marulića velika je i za hrvatsku leksikografiju te nije zaobišla bitna leksikografska izdanja poput enciklopedija i leksikona Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Za ovu priliku ukratko ćemo navesti ona izdanja (enciklopedijska i leksikonska) Leksikografskoga zavoda u kojima je Marulić spomenut, kao skroman svojevrsni prilog godini koju obilježava spomenuta obljetnica. Marulić se spominje u 16 izdanja Zavoda, pritom računajući mrežna izdanja. Treba napomenuti da su neki od članaka i natuknica u mrežnim izdanja identični onima u tiskanim izdanjima, odnosno preuzeti iz njih. Sveukupno se Marulić spominje u šest, odnosno osam leksikonskih izdanja Zavoda (ako pribrojimo spomenuta mrežna izdanja). Također, članci o njemu nalaze se u šest, odnosno osam enciklopedijskih izdanja (ako ponovno ubrojimo mrežna izdanja).

Za početak treba reći da se Marulić spominje već u prvim važnim izdanjima Zavoda. Prvi tekst o njemu u enciklopedijama Zavoda nalazi se u V. svesku (Majmonid–Pérez) Enciklopedije Leksikografskog zavoda (I. izd.) koji je otisnut 1961. godine. Danas, s odmakom od 63 godine, možemo promatrati u kojim su sve enciklopedijskim i leksikonskim izdanjima Zavoda otisnuti, odnosno objavljeni članci i natuknice o Marulićevu životu i djelu, ali i svemu onome što njegov život i djelo obilježava. Naravno, mogu se pratiti i određene promjene u tekstovima, što ostavljamo za neku drugu priliku. U nastavku teksta donosimo kronološki pregled otisnutih članaka i natuknica o Maruliću u svim enciklopedijskim i leksikonskim izdanjima Zavoda od njegovih začetaka 1950. godine.* Za potrebe lakšeg pregleda odvojili smo enciklopedijska od leksikonskih izdanja. Mrežna izdanja posebno su naznačena.

Enciklopedijska izdanja Zavoda s člancima o Marku Maruliću:

1. Enciklopedija Leksikografskog zavoda (I. izd., sv. 5: Majmonid–Pérez, 1961.)
2. Enciklopedija Jugoslavije (I. izd., sv. 6: Maklj–Put, 1965.)
3. Enciklopedija Leksikografskog zavoda (II. izd., sv. 4: Laghouat–Oživljavanje, 1968.)
4. Opća enciklopedija (sv. 5: L–Nigh, 1979.)
5. Hrvatska enciklopedija (sv. 7: Mal–Nj, 2005.)
6. Proleksis enciklopedija (mrežno izdanje, 2010.)
7. Hrvatska književna enciklopedija (sv. 3: Ma–R, 2011.)
8. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje, 2013. – 2024.)

Leksikonska izdanja Zavoda s natuknicama o Marku Maruliću:

1. Leksikon JLZ: A-Ž (1974.)
2. Opći religijski leksikon: A-Ž (2002.)
3. Hrvatski obiteljski leksikon (sv. 6: Kul–Met, 2005.)
4. Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje, članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.)
5. Hrvatski opći leksikon: A-Ž (1996.)
6. Hrvatski opći leksikon (2012.)
7. Hrvatski opći leksikon (članak preuzet iz tiskanog izdanja 2012.)
8. Hrvatski biografski leksikon (mrežno izdanje, članak iz 2015.)

Za kraj treba napomenuti da su, zasad, najduži članci o Maruliću otisnuti u Enciklopediji Jugoslavije, Hrvatskoj enciklopediji (tiskano i mrežno izdanje) te Hrvatskoj književnoj enciklopediji, pri čemu posebno (zbog iscrpnosti) treba izdvojiti članak u Hrvatskoj književnoj enciklopediji. Ovaj kratki pregled daje nam potvrditi da je važnost Marka Marulića za hrvatsku leksikografiju velika. Njegov život i djelo neiscrpan su izvor koji se prenosi s naraštaja na naraštaj, a na taj se način vodi briga o tome da se sačuva sjećanje na vrlo bitnu ličnost i ulogu te ličnosti u povijesti hrvatske književnosti i kulture. Sigurni smo da će se taj proces nastaviti dalje, a na isti način može se i mora čuvati sjećanje na brojne važne ličnosti iz hrvatske povijesti.

* Korištene enciklopedije i leksikoni nisu zasebno navedeni u popisu korištene literature prilikom izrade ovog članka.