U ovom članku donosimo vam rizične čimbenike koji utječu na razvoj PTSP-a, njegovu povezanost s fizičkim i kognitivnim funkcioniranjem te utjecaj na kvalitetu života.
Rizični čimbenici koji utječu na razvoj PTSP-a
Čimbenici koji utječu na razvoj i težinu simptoma PTSP-a su dugotrajnost, učestalost i težina traumatskog događaja te izloženost različitim traumatskim doživljajima (kumulativna trauma). Ženski spol i mlađa životna dob također povećavaju rizik pojavnosti, a ljudsko nasilje ostavlja teže posljedice od npr. prirodne katastrofe.
Najveći utjecaj na razvoj kroničnog PTSP-a ima izloženost borbi. Ratna iskustva kojima su bili izloženi sudionici Domovinskog rata uključuju vrlo traumatične događaje, a izloženost tim iskustvima može imati jake i dugotrajne posljedice.
Prevalencija PTSP-a
Definiranje prevalencije PTSP-a zahtjeva korištenje širokog spektra informacija. Prvenstveno je važno znati na koju se populaciju istraživanje odnosi, koji su dijagnostički kriteriji korišteni te vrstu i intenzitet doživljene traume. Zbog korištenja različitih metodika u istraživanjima, dobivaju se različiti epidemiološki podatci o PTSP-u.
Pojavnost PTSP-a dva puta je učestalija kod žena nego kod muškaraca i javlja se kod 1-3% opće populacije te kod oko 30% vijetnamskih veterana.
Na temelju podataka Vlade Republike Hrvatske, najmanje 25% stanovnika Hrvatske tijekom Domovinskog rata bilo je izloženo izravnom ratnom stresu te ih je puno veći broj sekundarno traumatiziran. Također, u Domovinskom ratu imamo i nemali broj žrtava koje su doživjele multiple psihičke traumatizacije, npr. osoba je istovremeno izbjeglica, ratni veteran, invalid, član obitelji nestalog, otac ili brat poginulog i slično.
Pretpostavka je da se kod prognanika i izbjeglica prevalencija PTSP-a kreće od 25 do 50%, dok je kod hrvatskih branitelja prevalencija u rasponu između 25 i 30%.
Povezanost PTSP-a s fizičkim i kognitivnim funkcioniranjem
PTSP je povezan s rizicima za određene fizičke bolesti – kardiovaskularne, dermatološke, respiratorne, metaboličke, endokrine i bolesti živčanog sustava. Boscarino i Chang (1999.) utvrdili su povezanost između PTSP-a i koronarne bolesti srca, a prema Boscarino (2004.), PTSP se povezuje i s dijabetesom, fibromialgijama, sindromom kroničnog umora, koštano mišićnim bolestima, autoimunim i upalnim bolestima. Dokazi o povezanosti kardiovaskularnih bolesti i PTSP-a naročito su jaki, a posebice kod pacijenata koji imaju PTSP u komorbiditetu. Nadalje, Boscarino (2006.) ispituje specifične smrtnosti među veteranima američke vojske s i bez PTSP-a te dobiva visoku povezanost karcinogenih oboljenja i PTSP-a. Prema dobivenim rezultatima uočljivo je da branitelji s PTSP-om mogu biti pod povećanim rizikom od smrtnosti zbog bioloških, psiholoških ili ponašajnih čimbenika povezanih s PTSP-om.
Iz kliničke slike PTSP-a vidljivo je kako neke od njenih važnih obilježja predstavljaju upravo kognitivni poremećaji na razini procesa usmjeravanja pažnje, percepcije i pamćenja, do kojih dolazi uslijed nedobrovoljnog zadržavanja uznemirujućih traumatskih epizoda u pamćenju. PTSP je često popraćen neuropsihološkim deficitima, uključujući oštećenja u funkcioniranju pažnje i memorije.
Kapacitet radne memorije negativno je povezan sa simptomima PTSP-a, a studija također ukazuje na to da je radna memorija umanjena kod ratnih veterana s PTSP-om u odnosu na veterane iz borbenog i neborbenog dijela bez PTSP-a. Veterani oboljeli od PTSP-a pokazuju i veće poteškoće kod filtriranja nevažnih informacija i imaju veći postotak pogrešaka.
PTSP i kvaliteta života
Psihičke smetnje posebno utječu na kvalitetu života i ako su razdoblja psihičkih smetnji intenzivna i dugotrajna, kao što je slučaj kod psihičkih poremećaja, očekuje se smanjeno zadovoljstvo životom. Studija WHO-a provedena u šest europskih zemalja pokazuje da je utjecaj psihičkih bolesti na kvalitetu života i radnu sposobnost jednak ili veći od utjecaja kroničnih tjelesnih bolesti. Izloženost traumatskim iskustvima očituje se u različitim aspektima mentalnog zdravlja, a posebno je povezano s PTSP-om i zato je opravdano očekivati i postojanje veze između ratne traumatizacije i slabije kvalitete života. U istraživanju provedenom na osobama pogođenim ratom, dobili su da je kvaliteta života osoba s psihičkim poremećajima slabija od osoba koje nemaju psihički poremećaj. Sudionici s PTSP-om svoje psihičko i fizičko zdravlje procjenjuju nižom razinom kvalitete od sudionika s depresivnim poremećajem.
Istraživanja provedena na ratnim veteranima ukazuju na značajno lošiju kvalitetu života veterana sa psihičkim, fizičkim ili kombinacijom tih poteškoća te čak 59% osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem ima ekstremno nisku kvalitetu života.
Jaka veza koja se pronalazi između PTSP-a i samoprocjene zadovoljstva životom može biti korisna pri dijagnostici PTSP-a, a utvrđivanje podataka o čimbenicima koji utječu na kvalitetu života branitelja oboljelih od PTSP-a može poslužiti u svrhu razvijanja strategija za poboljšanje kvalitete života te populacije.
REFERENCE:
1. Ajduković, D., Kraljević, R. i Penić, S. (2007). Kvaliteta života osoba pogođenih ratom. Ljetopis socijalnog rada, 14(3), 505-526.
2. Bomyea, J. Nader, A. Lang, A.J. (2012). The relationship between cognitive control and posttraumatic stress symptoms. J. Behav. Ther. i Exp. Psychiat. 43, 844- 848
3. Boscarino, J. A. (1997). Diseases among men 20 years after exposure to severe stress: implications for clinical research and medical care. Psychosomatic Medicine, 59(6), 605-614.
4. Boscarino, J. A. (2004). Posttraumatic stress disorder and physical illness: results from clinical and epidemiologic studies. Annals of the New York Academy of Sciences, 1032(1),
5. Boscarino, J. A. (2006). Posttraumatic stress disorder and mortality among US Army veterans 30 years after military service. Annals of epidemiology, 16(4), 248-256.
6. Boscarino, J. A. i Chang, J. (1999). Electrocardiogram abnormalities among men with stress-related psychiatric disorders: implications for coronary heart disease and clinical research. Annals of Behavioral Medicine, 21(3), 227-234.
7. Burriss, L. Ayers,, Ginsberg, Y. Powell.D. (2008). Learning and memory impairment in ptsd: relationship to depression. Depression and anxiety . 25, 149–157
8. Forman-Hoffman, V. L., Carney, C. P., Sampson, T. R., Peloso, P. M., Woolson, R. F., Black, D. W. i Doebbeling, B. N. (2005). Mental health comorbidity patterns and impact on quality of life among veterans serving during the first Gulf War. Quality of Life Research, 14(10), 2303-2314.
9. Foy, D.W., Sipprelle, R.C., Rueger, D.B., Carroll, Brentwood, E.M. (1984). Etiology of Posttraumatic Stress Disorder in Vietnam Veterans: Analysis of Premilitary, Military, and Combat Exposure Influences. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 52 (1), 79-87
10. Helzer, J. E., Robins, L. N., & McEvoy, L. (1987). Post-traumatic stress disorder in the general population. New England Journal of Medicine, 317(26), 1630-1634.
11. Kaplan, H, I. i Sadock, B., J. (1998.) Priručnik kliničke psihijatrije. Jastrebarsko: Naklada Slap
12. Karapetrić Bolfan ,Lj., (2007). Posttraumatski stresni poremećaj – PTSP. Ema N. Gruber (ur). Psihoedukacijska predavanja i radionice podrške i samopomoći udruge „Sretna obitelj“ < http://sretnaobitelj.odlican.net/files/knjiga07.pdf>. Pristupljeno 08.08.2014.
13. Klain, R. (2000). Rat, ratna trauma, progonstvo, povratak.. U: R. Gregurek, E. Klain (ur.), Posttraumatski stresni poremećaj – hrvatska iskustva (str. 65-67), Zagreb: Medicinska naklada.
14. Kozarić- Kovačić, D., Kovačić, Z., Rukavina, L., (2007).Posttraumatski stresni poremećaj, Medix , 71
15. Kroll, J., Habenicht, M., Mackenzie, T., Yang, M., Chan, S., Vang, T., … & Nguyen, H. al., e.(1989). Depression and posttraumatic stress disorder in Southeast Asian refugees. American Journal of Psychiatry, 146(12), 1592-1597.
16. Lunney, C.A., Schnurr, P.P. (2007). Domains of quality of life and symptoms in male veterans treated for posttraumatic stress disorder. Journal of traumatic stress, 20 (6), 955-964
17. Markanović i Jokić‐Begić,( 2011), Kvaliteta života psihički bolesnih osoba. Kvaliteta života i zdravlje-elektroničko izdanje. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Osijek: Naklada za znanost
18. Priebe, S., Bogić, M., Ajduković, D., Frančisković, T., Galeazzi, G. M., Kučukalić, A i Schützwohl, M. (2010). Mental disorders following war in the Balkans: a study in 5 countries. F, 67(5), 518-528.
19. Schnurr, P. P., Spiro III, A., i Paris, A. H. (2000). Physician-diagnosed medical disorders in relation to PTSD symptoms in older male military veterans. Health Psychology, 19(1), 91.
20. Sutker, P. B., Vasterling, J. J., Brailey, K., & Allain, A. N. (1995). Memory, attention, and executive deficits in POW survivors: Contributing biological and psychological factors. Neuropsychology, 9, 118–125.
21. Tomb, D. A. (1994). The phenomenology of post-traumatic stress disorder. Psychiatric Clinics of North America. 17(2):237-289.
22. Vasterling JJ, Duke LM, Brailey K, Constans JI, Allain AN Jr, Sutker PB. (2002). Attention, learning, and memory performances andintellectual resources in Vietnam veterans: PTSD and no disordercomparisons. Neuropsychology .16, 5–14.
