U Hrvatskome državnom arhivu u povodu je obilježavanja 150. obljetnice Hercegovačkoga ustanka (1875. – 1878.) Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koordinacijom udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Udrugom don Vojvoda Musić, Maticom hrvatskom i Hrvatskim državnim arhivom, priredila predstavljanje zbornika Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka. Drugi je to zbornik o Hercegovačkome ustanku koji je izdala udruga Vojvoda don Ivan Musić iz Ljubuškoga, a uredio ga je novinar i publicist Dušan Musa.
Predstavljanje je otvoreno pozdravnim govorom Branka Mustapića, predsjednika Zajednica Hrvata istočne Hercegovine, nakon čega je Mustapić pročitao izlaganje don Ivana Puljića u kojemu je iznesena kronologija zbivanja. Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko usporedio, među ostalim, sudbinu don Ivana Musića sa sudbinom drugih svećenika koji su predvodili protuosmanlijske vojne pohode. Na primjeru je Musićeva sprovoda u Beogradu, koji su popratili najviši velikodostojnici SPC-a, ujedno pokazao kako se Hrvati olako odriču vlastitih uglednika (poput Musića i Andrića), a kad ih se odreknu, onda ih naši istočni susjedi prigrle. Jezikoslovac Domagoj Vidović podsjetio je okupljene na to da je područje na kojemu je Musić podigao ustanak posljednje u Hercegovini palo pod osmanlijsku vlast, a još 1604. stanovnici su Popova zatražili zaštitu austrijskoga cara. Kao temeljnu Musićevu zaslugu istaknuo je činjenicu da su Hrvati nakon Hercegovačkoga ustanka, uza sve poteškoće koje su imali tijekom austrijske uprave, postali političkim subjektom nakon što su 400 godina bili političkim objektom. Novinar i publicist Mate Kovačević osvrnuo se na negdašnji i današnji položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini te na čimbenik svehrvatskoga ujedinjavanja tijekom Hercegovačkoga ustanka na potezu od Livna do Trebinja. Na kraju je izlaganja istaknuo kako je za Hrvate u Bosni i Hercegovini najvažnije da održe prostor na kojemu su u većini i da odrede vlastite političke ciljeve jer kad ih odrede i iza njih stanu, onda će ih i ostvariti. Predstavljanje je zaključio urednik zbornika Dušan Musa zahvalivši autorima, ocjenjivačima, predstavljačima, nakladnicima i podupirateljima te naglasivši kako je do sredine 90-ih godina o tzv. nevesinjskoj puški napisano pedesetak knjiga, a o ustanku Hrvata koji joj je prethodio tek dvije. Sad se napokon stanje mijenja, a Hercegovački je ustanak, kako se slikovito izrazio, nakon 150 godina došao u Zagreb. Predstavljanjem je uspješno brodio novinar Mario Raguž, jedan od potomaka ustanika, pročitavši i svoju pjesmu Hercegovina.
Dvorana je Hrvatskoga državnog arhiva bila dupke ispunjena, a samo je predavanje bilo dosta dobro medijski popraćeno. Očito postoji zanimanje za teme koje u javnome prostoru i u historiografiji nisu dokraja rasvijetljene.
Objavljivanje članka je sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
