Baština Izdvojeno Kultura Povijest

Katedrala sv. Jakova u Udbini (Krbavi) – zaboravljeni simbol bogate prošlosti Hrvatskog Kraljevstva

Prije nekoliko dana (15. svibnja 2021.) obilježen je spomen na blajburšku tragediju u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini koja ima posebno mjesto među sakralnim objektima u Hrvatskoj.  Prvenstveno je karakterizira poveznica sa sjećanjem na stradanje hrvatskoga naroda u povijesti. Uz projekt njene gradnje koji je potaknut 2002. povezala se ideja obilježavanja 510. obljetnice Krbavske bitke, ali je već 2004. na obilježavanju spomen-dana žrtava Bleiburga i Križnog puta, biskup Mile Bogović povezao ove žrtve s krbavskim i sa svim drugim žrtvama zalaganja za slobodu Hrvatske te je pohvalio projekt izgradnje jedne crkve njima u spomen. Realizacija toga projekta povezana je s katedralom sv. Jakova ne samo zato što su u vrijeme iniciranja gradnje pronađeni katedralni ostatci u blizini mjesta  nove crkve, nego zato jer su i simbolično povezane motivima kao što su Krbavska bitka, borba za nacionalnu i vjersku slobodu i stradanje naroda.

Kako se u jugoslavenskoj federaciji nije podržavala religioznost pod izgovorom da vjera razdvaja njene građane, a zapravo s ciljem zatiranja izvornih nacionalnosti, posebno u Hrvatskoj zbog uvijek prisutne struje koja je u njoj težila upravo suprotnom cilju, sakralnim se objektima posvećivala pozornost više u negativnom kontekstu nego što bi se potaknulo ili barem dopustilo neko istraživanje ili, još teže, kakva rekonstrukcija. Neka su područja to više osjetila, a krbavsko je sigurno jedno od njih, jer je to područje bilo izloženo intenzivnom propagiranju raznih neutemeljenih i demagoških teorija i dovođenja u pitanje teritorijalne pripadnosti toga dijela Hrvatske koji u ovom kontekstu nisu vrijedni spomena, ali su bili izuzetno opasni u vrijeme hrvatskoga osamostaljenja i pomogli su tome da taj prostor bude dugo okupiran u Domovinskom ratu. Nakon vojno – redarstvene operacije Oluja hrvatski se teritorij ponovno sjedinio, Nedvojbeno, svi sakralni objekti u Hrvatskoj, ne samo katolički, nakon sloma komunističkog susprezanja religije, mogli su se nadati potrebnim obnovama i u smislu građevine i u smislu života u njima. Tada je konačno udbinsko područje moglo primiti znanstvenike za arheološko ispitivanje tla na kojemu su  bili postojeći sakralni objekti i na kojemu se predviđala  gradnja novih. Među tim istraživanjima započelo je i arheološko istraživanje lokacije na kojoj su bili u ratu devastirani ostatci katedrale posvećene sv. Jakovu Starijem koja se nalazila na području Karija/Korija, uz cestu koja vodi prema Bihaću.

Za vrijeme okupacije toga područja, točnije 1994. godine, srpska je vojska na lokaciji katedrale iskopala dva rova za VBR-ove, tj. višecijevne bacače raketa čime su znatno oštetili i ostatke katedrale koji su dotada bili skriveni pod zemljom. Žalosno je da je devastacija dovela do otkrivanja tako važnog nalazišta, ali je naknadno istraživanje svojim vrijednim rezultatima barem malo pridonijelo unošenju nove životnosti i duha obnove na prostor Udbine. Konkretno, nalazište je ponudilo arheolozima ostatke temelja katedrale iz 13. stoljeća, koja je bila nositeljicom Krbavske biskupije koja je osnovana na Splitskom crkvenom saboru 1195. godine. Od 2000. do 2014., ali i poslije, provedeno je više istraživačkih kampanja uz potporu Ministarstva kulture i Gospićko-senjske biskupije. 

Sačuvani ostatci temelja, uključujući ostatke katedralnih zidova, omogućili su arheolozima opis ove građevine kao katedrale građene u gotičkom stilu, duge 36 m, širine broda od 12 m i širine svetišta od 9 m i uz još određenih dimenzija pojedinih dijelova nekadašnjeg objekta. Utvrđeno je i da je svetište poligonalno, s vanjskim i unutarnjim kontraforima. Osim temelja i zidova, arheolozi su otkrili i druge, manje predmete kao što su crkveno posuđe, nakit, kovanice i slično. Glavnina tih predmeta pronađena je zahvaljujući nalazištu velikog broja grobova na prostoru južnog aneksa i ispred i iza pročelja katedrale. Ukupno je na prostoru ove katedrale i njenih dogradnji istraženo 405 grobova iz razdoblja kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Otkriveni su različiti načini pokapanja; neki su pokojnici polagani u zidane grobnice, neki u drvene ljesove ili grobove s arhitekturom, a dosta ih je bilo polagano izravno u zemlju.

U grobovima su nekad pronađeni razni, već spomenuti predmeti. Neki grobovi su bili prave riznice predmeta. Među takvima posebno se ističe grob broj 195 u kojemu je odrasla ženska osoba bila pokopana s dvije luksuzne srebrne naušnice s tri jednako velike jagode, među kojima se nalazi po jedan kotačić, s pozlaćenim srebrenim prstenom sa osmostraničnom krunom i  s željeznom pređicom s dva trna. Nalazi iz groba 195 analizom su datirane u drugu polovicu 14. i početak 15. st.

Vrlo su važni zaključci analize osteoloških nalaza iz običnih zemljanih raka koji su bili poslani na analizu u Odsjek HAZU-a za arheologiju u Zagreb. Među vrijednim rezultatima tih analiza, ovdje će se istaknuti jedan koji priču u ovoj katedrali ponovo vraća na njenu ulogu i simboliku te na poveznicu s funkcijom i simbolikom Crkve hrvatskih mučenika. Naime, osteološke su analize zaključile i da je vrlo moguće da su u zemljanim grobovima pokopane žrtve Krbavske bitke. Krbavska bitka 1493. jedan je od teških gubitaka u hrvatskoj povijesti, bilo u pogledu ljudskih gubitaka bilo u pogledu posljedičnog gubljenja slobodnog teritorija. Turci su na Krbavskom polju pobili gotovo deset tisuća Hrvata koji su pokušali braniti svoju zemlju. Broj žrtava u tako kratkom vremenu učinio je od Krbavske bitke jedno od najvećih stradanja Hrvata za slobodu. Krbavska bitka bila je kobna i za krbavsku katedralu, koja je nakon bitke sravnjena sa zemljom. Ako su zaista neki od pronađenih grobova utočište žrtava te borbe, ukapanja su vjerojatno bila napravljena nakon rušenja crkve, a to nisu ni najmlađi grobovi jer su neki datirani u vrijeme ranog novog vijeka što samo svjedoči o ulozi koju je katedrala tada imala za Hrvate.

Iskapanje ostataka katedrale koja je očigledno predstavljala utočište, nadu i mjesto u kojima se branila kršćanska vjera i hrvatska nacionalnost, a s druge strane svjedok je žrtava koje su pale upravo radi čuvanja tih vrijednosti. Zbog toga ne čudi da je  Sveti Otac blagoslovio kamen iz krbavske katedrale koji je na 510. obljetnicu bitke, 9. rujna 2003. položen kao kamen temeljac za gradnju Crkve hrvatskih mučenika. Crkva hrvatskih mučenika tako ima i materijaliziranu vezu s dalekom poviješću hrvatskog naroda i katedralom koja je u to vrijeme bila vezana za zaštitu hrvatskog identiteta kojega se pokušavalo prigušiti bez susprezanja od najsurovijih metoda koje su uzrokovale stradanje hrvatskog naroda, bilo istaknutih pojedinaca bilo domoljubnih skupina ili uopće hrvatskog stanovništva kao nositelja hrvatskoga bića.

Duhovnost je od samih početaka pisane hrvatske povijesti dokazano zauzimala središnje mjesto u očuvanju nacionalne svijesti, a utkana u okvir kršćanstva, vjerska duhovnost Hrvate je usmjeravala na kršćanske vrijednosti koje nisu gubile ulogu niti u najtežim trenutcima. Katedrala u Udbini (tadašnjoj Krbavi) funkciju takvog zaštitnika, a onda podsjetnika na tragediju Hrvata, dobila je svoju nasljednicu koja ima prvenstvenu funkciju očuvati sjećanje na to i brojna sljedeća stradanja Hrvata, ali ne budeći ogorčenost ni ljutnju, nego podsjećanje na sve one čiji je tragičan kraj pridonio tomu da se danas u njoj slobodno ističe i religioznost i nacionalni duh onih koji je posjećuju. Podsjećajući na žrtve, crkva nastala na davnim temeljima, arheološkim i duhovnim, cilja probuditi ponos i zahvalnost uz uvijek prisutan kršćanski moral koji poziva na mir, strpljenje i dobrotu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

FOTOGRAFIJA: Mia Dujmović

Crkva hrvatskih mučenika Udbina. https://chm-udbina.com.hr. (13. 5. 2021).

Jurić, Radomir (2004). Arheološka istraživanja u Udbini (1996-2003). Riječki teološki časopis 12.1 (23): 19-34.

Jurić, Radomir (2014). Kasnosrednjovjekovni grob 195 iz sklopa Katedrale sv. Jakova u Udbini. Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu 41.1: 117-130.

Župa Sv. Križa Ogulin. https://www.zupa-svkriza-ogulin.hr/krbavska-bitka.php (13. 5. 2021).

O autoru

Marijana Dangubić

Magistra politologije, radno iskustvo stjecala je kao volonter portala Studentski.hr, zatim u TV produkcijskoj kući, te kao zaposlenik Udruge Rast na različitim projektima usmjerenima na podizanje kvalitete života hrvatskih branitelja i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. Trenutno radi kao voditelj EU projekta „Neurotrening i biomehanika pokreta“ koji provodi Udruga Rast, a od 2018. godine piše za portal Braniteljski.hr na kojem je bila i glavna urednica.