Dan 4. listopada 1991. godine upisan je u kolektivnoj memoriji Novljana kao najteži dan u novijoj povijesti Novske. Toga dana, na samo središte grada, nešto poslije podneva, nekoliko trenutaka poslije odsviranog prestanka zračne opasnosti, baš kada su ljudi napuštali svoja skloništa uslijedio je nenadani napad agresorskih zrakoplova. Deset osoba smrtno je stradalo, uglavnom vojnici koji su došli pomoći obranu grada. Iz prve ruke strahotu koja se taj dan nadvila nad gradić na vratima Slavonije doživio je i poznati ratni fotograf Željko Gašparović. Trideset godina kasnije, svega par metara od mjesta na kojima je fotografirao posljedice razaranja, upravo 4. listopada 2021. godine otvorena je izložba njegovih ratnih fotografija pod nazivom „Ratnici i prognanici“.
Izložba je bila postavljena u Pučkom otvorenom učilištu Novska koje se nalazi upravo u zgradi koja je bila jedan od ciljeva napada kobnog dana. Naime na katu se nalazila lokalna radio postaja, a zrakoplov je kako bi onesposobio radio kao sredstvo informiranja raketirao prostor ispred zgrade. Ipak istina nije zaustavljena, a nastavlja se širiti i 30 godina kasnije ovom izložbom fotografija.
To je tek jedna u nizu samostalnih izložbi fotografija Željka Gašparovića koji je rođen 1954. godine upravo u Novskoj. Fotografija je njegov životni poziv i njome se bavi od rane mladosti. U središtu interesa mu je umjetnička fotografija, a visoke domete dostigao je dokumentarnom fotografijom, posebice ratnom po kojoj je postao prepoznatljiv među širom javnosti.
U Domovinski rat pošao je dragovoljno, a spletom okolnosti prvi dio ratnog puta obilježio mu je angažman u ratnom PRESS centru Operativne grupe Posavina. Nakon što je 1991. bilježio stradanja svog grada, stanovništva i teške, ali ponosne trenutke stvaranja slobodne i neovisne Hrvatske, pratio je 1. gardijsku brigadu “Tigrovi” na njihovom ratnom putu. S „Tigrovima je obišao Dubrovačko ratište te Velebit i Maslenicu. Bio je i pripadnik 125. domobranske pukovnije Novska koju je pratio u završnim operacijama „Domovinskog rata“.
Zbog iznimne dokumentarne vrijednosti fotografije Željka Gašparovića, predstavljaju živu sliku i trajni spomen na Domovinski rat. Svakako treba istaknuti i to kako osim dokumentarističkog, njegove fotografije imaju izuzetnu likovnu vrijednost te se odlikuju brojnim antiratnim porukama. Njegove ratne fotografije mjesto su našle u brojnim publikacijama, a najviše ih je publicirano 2007. u fotomonografiji „Svjetlost slobode“ u izdanju Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
„U skladu s činjenicom da „jedna fotografija govori više od tisuću riječi“, posebno mjesto među arhivskim gradivom pripada fotografijama. Tako su i fotografije snimljene tijekom Domovinskog rata važno gradivo o tom razdoblju hrvatske povijesti, u kojem je stvorena i obranjena suvremena Republika Hrvatska. Mnoge fotografije iz toga razdoblja nastale su zahvaljujući hrabrosti fotografa i novinara koji su riskirali vlastiti život kako bi domaću i svjetsku javnost upoznali s događajima u Hrvatskoj te kako bi trenutke prošlosti sačuvali za budućnost. Jedan od fotografa kojem dugujemo zahvalnost za sačuvane prizore iz Domovinskog rata je i Željko Gašparović – Gašo, čije fotografije pripadaju samom vrhu hrvatske ratne fotografije.“ (Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Autori fotografija Borna Marinić i Željko Gašparović
