Dana 3. travnja 1992. godine započela je Bitka za Kupres, koja je trajala tjedan dana i označila prvi ozbiljan sukob hrvatskih i srpskih bosanskohercegovačkih snaga.
Kupreška visoravan za srpske je snage igrala značajnu stratešku ulogu. Naime, za ostvarivanje plana okupacije cijele Bosne i Hercegovine te velikog dijela Hrvatske, teritorij od Kupresa do Livna bio je najvažnije područje, ne samo za srpske snage i JNA, već i za obranu Hrvatske.
Obranu Kupresa Hrvati su počeli planirati u rujnu 1991. godine, a već u listopadu izdvojen je Operativni štab TO čije se djelovanje nastavlja do početka rata.
Nakon referenduma o neovisnosti BiH, u ožujku 1992. godine Vlada RBiH proglasila je neovisnost zemlje. Posljedično su etničke tenzije konstantno rasle, a u drugoj polovini ožujka s Kupresa je iseljeno srpsko stanovništvo, nakon čega su se istim primjerom poveli i Hrvati, koji su žene i djecu iselili u Zagreb, Trogir i Baško Polje.
Na etnički graničnim područjima počinju se koncentrirati srpske snage s osloncem na Šipovu. Manji sukobi koji su početkom travnja izbijali na području Bosanske Posavine, Hercegovine, istočne Bosne i Kupreške visoravni, pretvaraju se u otvoreni rat.
Pred sam kraj ožujka, Srbi su se ukopali u rajonima Ravnog, Blagaja i Donjeg Malovana, a u Donjem su Malovanu postavili kontrolnu postaju na kojoj su zaustavljali, pretresali i pljačkali putnike. Već 3. travnja 1992. godine u 6:30 izbija oružani sukob, u kojem su srpske snage iz Donjeg Malovana otvorile paljbu po hrvatskim postrojbama na liniji Rajkovača-Batoglav.
Uslijedile su neprestane borbe, čiji se kraj polako nazire 10. travnja, kada srpske snage u jutarnjim satima izvode iznenadni napad na potezu Kupres-Malovan. Nespremne hrvatske snage ne uspijevaju zadržati liniju obrane te su prisiljene na povlačenje s Kupreške visoravni prema Šujici i Livnu.
Borbe su predstavljale sudar dvaju protivnika kojima su glavninu snaga u početnoj fazi sukoba činili pričuvnici bez borbenog iskustva, a stvari su se promijenile u srpsku korist 5. travnja, kada su im došla pojačanja iz zapadne Slavonije. Hrvatske snage zbog lošeg vođenja i zapovijedanja te tehničke inferiornosti prema srpskoj vojsci gube bitku za Kupres.
Srpska je strana u ovom sukobu pokazala pravo lice svog borbenog djelovanja, koje je uključivalo etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, razaranje stambenih i vjerskih objekata i slično. U tjedan dana borbi poginulo je oko 160 pripadnika hrvatskih snaga, od toga 29 pripadnika Kupreške bojne i 19 civila, dok su Srbi imali 85 poginulih i 154 zarobljene osobe.
FOTO: Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
