Iako o sudionicima Domovinskog rata često razmišljamo kao braniteljima koji su direktno bili na bojištima i sudjelovali u procesu stvaranja Republike Hrvatske, sve žene u Domovinskom ratu možemo promatrati kao vitalni dio samog rata i kao indirektne sudionice. Žene kao majke slale su svoje sinove i muževe u ratove, žene kao kćeri brinule su za svoju obitelj, žene kao ključan dio ratnih obitelji nastojale su održati tu obitelj na okupu te su probdjele nebrojene noći i dane u iščekivanju pozitivnih vijesti. Ne zaboravimo i na žene koje su doista aktivno sudjelovale na bojišnicama te su zaboravile na bilo kakve rodne podjele. Žena u Domovinskom ratu nije imala kuhaču, žena u Domovinskom ratu imala je čeličnu volju, inat, pozitivan duh i neizmjernu ljubav.
Žene kao braniteljice
Brojke o ženama-braniteljicama u Domovinskom ratu razlikuju se. Dok jedni izvori tvrde da ih je sudjelovalo 14.443, od kojih je 766 poginulih i 1.973 ranjeno, postoje brojevi o 23.080 sudionica od ukupno procijenjenih 200.000 vojnika.
U obrani Vukovara, prema podacima Ministarstva branitelja, sudjelovalo je 400 žena, 1.113 ih je ostalo trajnim invalidima, a 127 žena izgubilo je život u obrani.
Jedna od najpoznatijih braniteljica zasigurno je Vijoleta Antolić – Vicky čiji intervju možete pročitati ovdje.
Verica Marunček, članica udruge Braniteljice Domovinskog rata Vukovarsko-srijemske županije, napisala je riječi koje ćemo prenijeti jer govore o ženama kao braniteljicama više nego bismo mi mogli napisati:
„Svi se sjećamo «balvan revolucije» i onoga što je uslijedilo poslije. Pitate se zašto smo se uključile u rat, a nismo morale; pa to je bar jednostavno: trebali ste nas kao što nas trebate i danas.
Tih ratnih godina trebali ste suborce, administratore, skladištare, bolničare, kuhare, doktore, pralje, novinare i ne znamo ni same što je sve zahtijevao i trebao zahuktali ratni stroj. Ali isto tako trebali ste prijateljice, majke, žene, kćeri i sestre. Trebali ste osmijeh, rame za plakanje, nježnu ruku za povijanje rana, zagrljaj ohrabrenja i utjehe, toplu riječ podrške. Da trebali ste nas i bile smo tu. Bile smo hrabre i jake jer ste to trebali. Sve smo izdržale zbog Vas i zato smo obukle odoru i čizme, uzele pušku. I dalje smo bile našminkane, mirisne, kosa skupljenih pod kapu ili šljem i bile smo i dalje žene.
Da ranjavane smo, ginule smo, nestajale i poslije umirale od posljedica rana i rata. Neke su tu rođene, tu su živjele a neke su došle s postrojbom u kojoj su bile. One koje smo preživjele Domovinski rat nosimo teške rane na duši, ali i dalje smo tu; i nadalje smo: majke, žene, kćeri i sestre. I zato ne zaboravite, jer trebali ste nas, i bile smo tu za Vas jer mi smo samo žene.“
Žene kao medicinske sestre
Stanić i Mravak u članku „Domovinski rat – ratna iskustva žena“ navode svjedočanstvo Ane, medicinske sestre na ratištu:
„Tisuće se znakova stopilo u jednu zaglušujuću buku. Trajalo je satima. Sakrila sam se pod jednu kamenicu i tu ostala ukočena od straha i šoka satima, a činilo mi se i danima. Kad se sve smirilo jauci ranjenika parali su tišinu i ja, kad sam se uspjela ispraviti i izvući, vidjela sam oko sebe sama tijela rasuta, kiša je još uvijek padala. Rijeka krvi posvuda. Ta mi je slika i danas u glavi.“
Zapisi svjedočanstava žena kao medicinskih sestara i tehničara mogu se pronaći u knjizi „Medicinske sestre i tehničari u Domovinskom ratu – svjedočanstva“. Mirna Ignac u rat se uključila kao 22-godišnja medicinska sestra u Općoj bolnici Karlovac koja je svoje svjedočanstvo položila u knjizi: ”Puno su toga medicinske sestre i tehničari napravili u Domovinskom ratu, a hrvatska i svjetska javnost o njihovu doprinosu ništa ne znaju.”
Žene kao medicinske sestre bile su druga obitelj ranjenim osobama. Prisjetimo se medicinskog osoblja vukovarske bolnice i ravnateljice bolnice Vesne Bosanac koja je stručno, korektno i požrtvovno radila na zaštiti i spašavanju ranjenika zajedno s osobljem bolnice te konstantno vršila apele za spašavanjem i ekstrakcijom ranjenika.
Žene kao glava obitelji
U članku „Domovinski rat – ratna iskustva žena“ navedeno je svjedočanstvo Anđele koja je bila primorana preuzeti ulogu glave obitelji – njezin suprug bio je na ratištu, a ona je bila primorana skrbiti o djeci i bolesnom ocu te je pomagala i izbjeglicama s djecom dijeleći hranu i strašnu svakodnevicu:
„Kuća nam je bila puna. Uz moju familiju, kuća je bila ispunjena izbjeglicama koje su ostale bez svoje kuće i našle su utočište u našoj. Sve sam s njima dijelila. Ponekad danima nismo imale mlijeka za djecu, ali sve što smo imali i što bi dobili, a toga je bilo malo, smo podijelile i bile smo sretne. Vidiš, zadovoljavali bi se malim stvarima i bili sretni čak i u takvim uvjetima preživljavanja.“
Sjetimo se svih žena koje su nastojale pronaći sklonište, koje su bježale pred neprijateljima i koje su privile uz prsa djecu nastojeći ih zaštititi od zvukova sirena, eksplozija i pucanja. Sjetimo se žena koje su provirivale kroz prozore nadajući se da će vidjeti lica svojih voljenih kako se vraćaju sa terena. Sjetimo se žena koje su ostale same i onih koje su bile podrška svojoj okolini.
Žene kao heroji
Osim braniteljica domovine, vlastitih kuća i nepoznatih ljudi koji su primljeni u njihove domove, žene su heroji i iz drugih razloga. Prisjetimo se i svih žena koje su tijekom Domovinskog rata zarobljene i silovane. Ove žene danas proživljavaju i dalje tragove vremena. Prosječna dob zarobljenih i silovanih žena bila je 30 godina. Mnoge žene i dan danas osjećaju ljutnju, krivnju, napetost ili naprosto stid. Mnoge žene i dalje se nisu otvorili svojim bližnjima i imaju osjećaj da ih nitko ne razumije. Neke žene i dalje se boje da će osobe koje su ih zarobile i silovale sresti u mraku. Ako trebate pomoć ili znate u svojoj okolini da nekome treba pomoć po pitanju ovakvih tema, ohrabrujemo vas da povjerenje poklonite Zakladi Sunčica o kojoj više možete saznati ovdje.
Naposlijetku, prisjetimo se i žena heroja, nemoćnih i rano ugaslih života koji su posrnuli pred neprijateljima i u napadima. Njihove priče su neispričane, ali nikako zaboravljene.
Sretan Dan žena svim ženama – gdje god danas bile.
NASLOVNA FOTO – Monografija 4. gardijska brigada Hrvatske vojske “Pauci”
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Domovinski rat – ratna iskustva žena (Sanja Stanić, Katarina Mravak) – Polemos 15 (2012.) 1: 11-32.
Hrvatski vojnik https://hrvatski-vojnik.hr/medicinske-sestre-i-tehnicari-u-domovinskom-ratu/
Ministarstvo branitelja