Dobro je znati

11. dio: Uspostava Autonomne pokrajine Zapadne Bosne

zastavabih92 98

Nepuna dva mjeseca poslije, 9. rujna 1993., Abdić prvi put javno progovara o stvaranju Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (APZB), a dolaskom u Veliku Kladušu već 29. rujna 1993. zaista i proglašava Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB).

Prvih deset dijelova možete pročitati u rubrici Dobro je znati na našem portalu.

Razlike i netrpeljivost između Alije Izetbegovića i Fikreta Abdića tijekom 1993. godine samo su se produbljivale. Prvi otvoreni verbalni sukob dogodio se kad je Alija Izetbegović postavio svog čovjeka iz Sarajeva na mjesto načelnika policije u Bihaću. Fikret Abidić, zvani Babo, imao je namjeru postaviti svog kandidata, kojeg nije uspio nametnuti, odnosno zadržati na toj funkciji.

Novinar Hasan Bišćević navodi:

„I u središtu prvog javnog prokazivanja Izetbegovića kao nedemokratičnoga državnika bio je u stvari lokalni povod. Babo je svim silama nastojao u Centru službe sigurnosti u Bihaću ustoličiti kasnijeg zapadno-bosanskog ministra vojske i policije Irfana Saračevića, inače pomaknutog s jednog političkog položaja tijekom afere Agrokomerc, dok je Izetbegović na osnovi stava tamošnjih stranačkih funkcionera preferirao drugog kandidata. Osjećajući valjda da može biti i drukčije shvaćen, Fikret Abdić je o tome imenovanju izrekao mnoštvo riječi, trudeći se da javnost stekne dojam kako su njegove pobude principijelne naravi.“

Davor Domazet-Lošo navodi slične podatke o sukobu za mjesto načelnika CBS-a:

„Dovodeći i postavljajući vojne zapovjednike koji su isključivo bili lojalni vlasti u Sarajevu, Izetbegović je preko njih uspio neutralizirati i čak suspendirati svaki politički utjecaj Fikreta Abdića. To ne samo da je bilo poništenje političke volje naroda, nego je pružalo Srbima mogućnost da muslimanski radikalizam u zapadnoj Bosni mogu riješiti vojnim putem. Alija Izetbegović Fikreta Abdića gurnuo je u ruke Srba.“

Dakle, u prvoj polovici srpnja 1993. eskalirao je sukob oko imenovanja načelnika Centra službe bezbjednosti (sigurnosti) u Bihaću. Ministarstvo unutrašnjih poslova u Sarajevu na tu je dužnost imenovalo Envera Ramića, ali je na nju pretendirao i spomenuti Irfan Saračević, koji se pozivao na odluke Skupštine okruga Bihać. Dolazi do otvorenog oružanog sukoba između pristalica Izetbegovića i Abdića u noći s 19. na 20. srpnja 1993. godine. Prema srpskim izvorima, od tada je počeo lov na Abdićeve ljude. Fikret Abdić sklanja se u Hrvatsku, točnije u Rijeku, i ne dolazi više u Cazinsku krajinu, pogotovo ne u Sarajevo. Nepuna dva mjeseca poslije, 9. rujna 1993., Abdić prvi put javno progovara o stvaranju Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (APZB), a dolaskom u Veliku Kladušu već 29. rujna 1993. zaista i proglašava Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu (APZB).

Nakon proglašenja Autonomne pokrajine Zapadne Bosne, Fikret Abdić susreo se s nekadašnjim kolegom iz predsjedništva Bosne i Hercegovine Nikolom Koljevićem te mu iznio plan da će ustrajati u borbi protiv Alijinog fundamentalizma. Fikret je na Koljevića ostavio dojam samouvjerenog čovjeka, iako je imao samo dvije brigade protiv čitavog 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine, koji je bio pod kontrolom Sarajeva, odnosno Alije Izetbegovića.

Nakon dojave informacija da Abdić pregovara sa srpskom stranom, Alija Izetbegović 13. kolovoza 1993. godine službeno je osnovao Kateebat al Mujahideen (Odred svetih ratnika) na temelju osobne zapovijedi bosanskog predsjednika Alije Izetbegovića, kojem je jedinica bila izravno odgovorna i lojalna. Izvršni odbor SDA razmatrao je novonastalu situaciju istupanjem Fikreta Abdića te je njegovo osnivanje APZB proglašeno veleizdajom. Bila je najavljena bespoštedna borba za očuvanje jedinstva muslimanskog naroda i cjelovitosti Bosne.

Rasim Delić, komandant 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine, izjavio je 22. rujna 1993., pet dana prije samog proglašenja APZB, o cjelokupnoj situaciji:

„Armija podržava odluke kolektivnog šefa, Predsjedništva BiH, a kada je riječ o odlučivanju od značaja za narod, onda podržavamo one koji mogu o tome odlučivati, a to je skupština BiH. Jer, vidjeli ste i sami da je, na primjer, Skupština BiH donijela odluku o pregovorima. U tom kontekstu mogu reći da komanda 5. korpusa apsolutno kontrolira situaciju na prostoru Cazinske krajine. Mislim da 5. korpus postiže odlične rezultate, s obzirom na uvjete u kojima se nalazi. Stav boraca i komande 5. korpusa apsolutno je bosanski. Abdić želi ostvariti državu za sebe. On to želi ostvariti posredstvom CBS-a i MUP-a kao druge oružane komponente u okviru oružanih snaga. Lično mislim da je u interesu ove zemlje politika trebala uraditi svoje, a to znači da Predsjedništvo BiH, u kome se nalazi Fikret Abdić, sjedne i razmotri taj problem. Sve drugo negativno bi se odrazilo na borbu naroda BiH, svaka autonomija koja znači daljnje cijepanje države“.

Razvitkom jedinog unutarbošnjačkog (muslimanskog) sukoba u Bosni i Hercegovini na području Cazinske krajine još više dolazi do raslojavanja vojski na terenu na kojem će se naći već navedene dvije Fikretove brigade i 5. korpus Armije BiH, zatim (kasnije) Hrvatska vojska, Hrvatsko vijeće obrane, Srpska vojska Krajine i vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine sa svojim paravojnim postrojbama, što će projicirati ogromne ljudske i materijalne žrtve.

O autoru

Braniteljski

Portal Braniteljski.hr posvećen je i namijenjen svim braniteljima Domovinskog rata te onima koji žele naučiti nešto više o procesu koji je doveo do osamostaljenja i stvaranja neovisne Republike Hrvatske.