U Varaždinu održana promocija knjige “Sjeme zla” o ubojstvu hrvatskih policajaca u Borovu Selu

U Županijskoj palači u Varaždinu, u organizaciji Udruge specijalne jedinice policije „Roda“ Varaždin te Varaždinske županije, održana je 1. prosinca 2022. promocija knjige „Sjeme zla“, autora Mate Rupića. Promociju je održao priređivač i nakladnik knjige Stevo Culej. Knjiga govori o tragičnom ubojstvu hrvatskih policajaca u Borovu Selu u svibnju 1991. godine. Nastala je kao plod dugogodišnjeg istraživanja, prikupljanja dokumentacije i svjedočanstava o događajima u Borovu Selu Steve Culeja, brata Josipa Culeja, jednog od hrvatskih policajaca koji su ubijeni 2. svibnja 1991.

Knjiga opisuje kako su tjednima prije tragičnih događaja srpski pobunjenici, uz podršku iz Srbije i JNA, barikadama i terorističkim akcijama onemogućavali normalan život na području vukovarske općine. Vrhunac divljanja terorista dogodio se u noći 1. na 2. svibnja 1991., kada su na ulazu u Borovo Selo ranjena četvorica, a zarobljena dvojica policajaca. Odmah je pokrenuta akcija hrvatske policije za njihovo oslobađanje, međutim, policajci koji su krenuli u pomoć upali su u zasjedu koju su organizirali i pripremili lokalni pobunjeni Srbi uz pomoć terorista pristiglih iz Srbije. Na čelu srpskih pobunjenika u Borovu Selu bio je Vukašin Šoškočanin, zapovjednik „Štaba za obranu Borova Sela“, no dokumenti izneseni u knjizi ukazuju da su priprema akcije, organizacija i logistika bili djelo profesionalaca iz Srbije povezanih s JNA i KOS-om te Upravom državne bezbjednosti Srbije. Na sudjelovanje pojedinaca iz Srbije upozorio je već 2. svibnja 1991. predsjednik RH Franjo Tuđman u obraćanju povodom događaja u Borovu Selu, te je naglasio da se su oni izravno upleteni u organizaciju i pripremu sukoba. Neki podaci upućuju da je u događajima u Borovu Selu sudjelovala i Jedinica za specijalne operacije Srbije „Crvene beretke“ na čelu sa Frankom Simatovićem Frenkijem.

Dana 2. svibnja 1991. u bestijalnom i nečovječnom iživljavanju, ubijeno je dvanaest policajaca, pripadnika posebne jedinice policije, a ranjeno 28 hrvatskih policajaca (22 pripadnika PU Vinkovci i 6 pripadnika PU Osijek). Maltretiranje i ubojstva policajaca trajali su do ulaska JNA u Borovo Selo. Jedan od ciljeva brutalnih napada na hrvatske policajce u Pakracu, Plitvicama a zatim i Borovu Selu bilo je izazivanje izvanrednog stanja i rušenja legalno izabranih hrvatskih vlasti. Knjiga prikazuje kako je akcija hrvatske policije, odnosno PU Osijek i Vinkovci u Borovu Selu, bila slabo pripremljena i loše koordinirana te je završila tragično i s velikim brojem žrtava. Borovo Selo nakon početka svibnja ostaje krizno žarište na tome području i jedan od centara srpske pobune i agresije.

Događaji u Borovu Selu označili su početak ratnih zbivanja na području istočne Slavonije. Primjerice, u ocjeni rada Operativnog tima pri PU Vinkovci od 11. lipnja 1991. navedeno je da policija na tome području još uvijek ne nadzire javni red i mir u nekoliko sela s većinskim srpskim stanovništvom, a nije spriječen ni dotok oružja kao ni dolazak terorista iz Srbije. Iz Srbije je, uz dragovoljce, pobunjenicima stizala opskrba oružjem, hranom, odjećom, sanitetskim materijalom i lijekovima, a Borovo Selo, pod zaštitom JNA, postalo je središte za opskrbu okolnih pobunjeničkih mjesta. Prekidi prometa, razbojstva na prometnicama, noćne pucjave, napadi na policijske patrole, miniranja željezničke pruge bili su svakodnevnica u istočnoj Slavoniji krajem svibnja i početkom lipnja 1991. U srpnju su povremeno pucanje zamijenili napadi na hrvatska naselja težim naoružanjem, minobacačima i topništvom, uz pomoć zrakoplovstva JNA, te ubrzo počinje i otvoreni rat na tome području.

Knjiga donosi prikaz stanja na vukovarskom području uoči samog događaja, analizu akcije oslobađanja policajaca iz Borova Sela, odnosno djelovanja Policijske uprave Vinkovci i Policijske uprave Osijek i dotiče se mnogih otvorenih pitanja oko same akcije oslobađanja kao i čitavog događaja koji do danas nije potpuno razjašnjen. Knjiga donosi i prikaz sudskih postupaka koji su vođeni i problematizira sudsko neprocesuiranje organizatora i počinitelja zločina. Naime, sudski je za navedeni zločin dosad odgovarala samo jedna osoba koja je osuđena na tri godine zatvora za zlostavljanje zarobljenih hrvatskih policajaca. Veliki doprinos knjige su izvori hrvatske i srpske strane  te sudski i policijski dokumenti o događajima u Borovu Selu koji su objavljeni u posebnim poglavljima. Knjiga „Sjeme zla“ donosi i mnoge zanimljivosti koje oslikavaju situaciju na vukovarskom području u svibnju 1991., poput primjerice podatka kako je JNA iz vukovarske vojarne 2. svibnja zatražila od policijske postaje u Vukovaru predaju, jer da su u postaji ostala samo tri policajca dok su ostali bili u akciji spašavanja policajaca u Borovu Selu. Knjiga svjedoči, kako na karaju autor zaključuje, da je tragična pogibija policajaca u Borovu Selu pokazala kakva vremena čekaju Hrvatsku, no istovremeno je ujedinila hrvatski narod u otporu srpskom agresoru. Heroji stradali u Borovu Selu živote su ugradili u temelje samostalne Hrvatske i nikada ne smiju biti zaboravljeni.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.