Domovinski rat Izdvojeno

“Specijalna policija pobunjenih Srba – uloga i djelovanje na primjeru Posebne jedinice milicije Zapadna Slavonija (II. DIO)

O ulozi i djelovanju specijalne policije pobunjenih Srba već smo pisali s posebnim naglaskom na ustroj tih formacija. Danas Vam donosimo drugi dio teksta s naglaskom na njihova borbena djelovanja

Podaci o borbenoj upotrebi PJM Zapadna Slavonija tijekom 1994. godine govore da su brigade PJM, iako u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova, u velikoj mjeri korištene kao dio vojnih snaga RSK. PJM Zapadna Slavonija od početka rata je „prošla mnoga ratišta“ i smatrana je Posebnom jedinicom milicije s “najjačim borbenim iskustvom“ na području RSK. Tijekom 1994. godine, osim obavljanja svojih redovnih zadataka poput upoznavanja i izviđanje terena zapadne Slavonije te “taktičkih radnji kretanja po različitim vrstama terena u cilju što boljeg upoznavanja terena za borbu protiv ubačenih diverzantsko terorističkih grupa (DTG)”, PJM Zapadna Slavonija je često slana na obavljanje borbenih zadataka na području cijele RSK, kao i na području Bosne i Hercegovine. Prema izvještaju SUP-a Okučani za 1994. godinu, brigada PJM Zapadna Slavonija veći je dio druge polovine 1994. bila angažirana na izvršavanju borbenih zadataka i zadataka osiguranja. Tako je 30. kolovoza 1994. PJM Zapadna Slavonija angažirana na osiguranju naftovoda uz autocestu na području sela Bogićevci i Rajić. Nakon toga, 11. rujna, upućena je u Slunj i angažirana na sprečavanju ilegalne trgovine na granici sa Bosnom i Hercegovinom, između stanovništva Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (AP Zapadna Bosna) i RSK. Brigada PJM Zapadna Slavonija sudjelovala je i u osiguranju izbjegličkog logora u kojem su bile smještene izbjeglice iz AP Zapadna Bosna u Batnozi u blizini Slunja. U razdoblju do 26. rujna na području Slunja bilo je angažirano 94 pripadnika PJM iz zapadne Slavonije.

Mjesec dana kasnije, 27. listopada, PJM Zapadna Slavonija bila je angažirana u “borbenim zadacima u Republici Srpskoj”. Snage brigade PJM Zapadna Slavonija bile su angažirane na zaustavljanju napada 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine u blizini Bosanskog Petrovca, te je prema izvještaju SUP-a “zadatak je uspješno završen” a brigada tijekom njegova izvršavanja do 3. studenoga nije imala poginulih ni ranjenih. U razdoblju od 14. studenog do 23. studenog 1994. Posebna jedinica milicije Zapadna Slavonija ponovo je bila angažirana na “borbenim dejstvima u oslobađanju AP Zapadna Bosna od pripadnika 5. muslimanskog korpusa”. U ovom je razdoblju PJM Zapadna Slavonija zajedno sa ostalima brigadama PJM MUP-a RSK djelovala na presijecanju komunikacije između Tržačkih Raštela i Bihaća. U toj je akciji PJM Zapadna Slavonija imala jednog ranjenog.

Krajem studenog brigada je ponovno sudjelovala u aktivnostima protiv 5. korpusa Armije BiH, no ovaj je put bila angažirana u izviđanjima terena a ne u napadnim djelovanjima a njezin angažman trajao je od 30. studenog do 3. prosinca 1994. godine.  Od 7. prosinca do 15. prosinca brigada je sudjelovala je u borbama protiv snaga 5. korpusa Armije BiH na području sela Klupe u blizini Velike Kladuše i u tom je razdoblju jedan njezin pripadnik teže a jedan lakše ranjen.

Pripadnici PJM obučavani su i za posebne vojne vještine te je primjerice 1993. godine u nastavnom centru “Alfa” u Golubiću pet pripadnika PJM Zapadna Slavonija obučeno za snajperiste a sedam pripadnika obučeno je za protuoklopnu borbu. Iste godine 35 pripadnika PJM Zapadna Slavonija završilo je protudiverzantsku i zračno-desantnu obuku u kasarni Pančevo u Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Posljedica ovako čestog angažmana Posebne jedinice milicije Zapadna Slavonija bila je premorenost pripadnika brigade te njihova sve manja motiviranost za borbene aktivnosti. Također, to je bila i posljedica nedostatka opreme i vozila, koji je, kao i sve ostale organizacijske jedinice SUP-a Okučani, opterećivao Posebnu jedinicu milicije. Problem nemotiviranosti za izvršavanje borbenih zadataka pripadnika PJM Zapadna Slavonija bio je još izraženiji 1995. godine, kada se zbog neriješenog statusa pripadnika PJM, školovanja i bolovanja, u PJM Zapadna Slavonija nalazilo samo 23 pripadnika koji “nisu ničim zainteresovani i motivisani za izvršenje navedenog borbenog zadatka”.

U proljeće 1995. godine ponovno su izvršene određene promjene u ustroju PJM. U Ministarstvu unutrašnjih poslova osnovana je Uprava specijalnih jedinica koja je u svom sastavu imala Specijalnu antiterorističku i borbenu jedinicu i Posebne jedinice milicije Lika, Sjeverna Dalmacija, Kordun, Banija, Zapadna Slavonija, Istočna Slavonija i zapadni Srijem te Baranja koje su djelovale u regionalnim sekretarijatima unutrašnjih poslova.

Zadatak specijalnih jedinica bio je da u posebno složenim sigurnosnim situacijama i kada to drugi sigurnosni zadaci zahtijevaju obavljaju određene poslove iz djelokruga Ministarstva unutrašnjih poslova koji se odnose na zaštitu sigurnosti RSK a „naročito u situacijama otmice vazduhoplova i drugih saobraćajnih sredstava, držanje talaca, barikadiranja, dejstva diverzantnih grupa, odmetničkih i drugih opasnih grupa i pojedinaca, narušavanja javnog reda i mira u većem obimu i drugim situacijama kada se očekuje pružanje otpora upotrebom vatrenog oružja“.

Planirano je da Specijalna antiteroristička i borbena jedinica djeluje u vrijeme rata i mira, dok su Posebne jedinice milicije nakon prestanka ratnih sukoba trebale biti postepeno smanjivane prebacivanjem dijela radnika na poslove redovne milicije SUP-a kojem su pripadale.

Sve navedeno svjedoči o velikom značaju jedinica PJM u krajinskom sustavu oružanih snaga. Iako su formalno u pojedinim razdobljima bile podređene krajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova, nesumnjivo su imale veliku ulogu u ratnim djelovanjima, a jedna od, prema dokumentima pobunjenih Srba, najangažiranijih jedinica PJM bila je ona sa sjedištem u Okučanima.

U nastavku donosimo nekoliko dokumenata koji svjedoče o raznim aspektima djelovanja PJM, dok se ključni dokumenti o njezinu nastanku i ustroju mogu pronaći u zbirkama dokumenata: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti –Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku i u fondovima arhiva HMDCDR-a.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

Arhivsko gradivo, fondovi:

HR-HMDCDR, Sekretarijat unutrašnjih poslova Okučani,

HR-HMDCDR, Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK

Službeni glasnik RSK

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. Dokumenti – Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (1990.-1991.), zbirke dokumenata

O autoru

dr. sc. Janja Sekula

Povjesničar i arhivist, znanstveni suradnik. Zaposlena u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Primarno se bavi proučavanjem razdoblja Domovinskog rata, posebice problematikom srpske pobune te ustroja i djelovanja srpske paradržave na okupiranom području Hrvatske. Objavila je niz znanstvenih i stručnih radova u znanstvenim časopisima i publikacijama, te sudjelovala na većem broju znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova. Uglavnom radi na gradivu pobunjenih Srba koje je zarobljeno u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“, koje najprije arhivistički sređuje, a zatim znanstveno analizira i kontekstualizira te objavljuje u formi znanstvenih radova. Povremeno objavljuje i publicističke članke i zanimljivosti o manje poznatim momentima srpske pobune i okupacije (posebice u zapadnoj Slavoniji) na portalu braniteljski.hr te pojedinim časopisima.