Slovenci u XX. stoljeću

Stalni postav nacionalnoga muzeja suvremene povijesti Slovenije u Ljubljani

Slovenci u XX. stoljeću naziv je stalnoga postava muzeja suvremene povijesti Slovenije u Ljubljani. Izložba je stacionirana u baroknom dvorcu Cekin (Cekinov grad) još od 1996. s povremenim izmjenama, odnosno nadopunama postava izložbe. Riječ je o izložbi koja opisuje važne događaje i procese koji su obilježili slovensku povijest od 1914. do današnjih dana. Riječ je o razdoblju u kojemu se područje današnje Slovenije nalazila u sastavu nekoliko država i državnih sustava, ali i prošlo nekoliko ratova. Ova izložba vodi posjetitelje od Prvoga svjetskog rata, preko Kraljevine SHS (i Kraljevine Jugoslavije), ali i Drugoga svjetskog rata i poslijeratnoga jugoslavenskog socijalizma do osamostaljenja Slovenije i života u njoj nakon ulaska u Europsku uniju. Bivša direktorica muzeja, a ujedno i urednica kataloga ove izložbe (2013.) je Kaja Širok, slovenska povjesničarka. Na izložbi je kroz godine radio velik broj zaposlenika muzeja. Početna godina postava ove izložbe jest spomenuta 1914., godina koju je obilježio početak Prvoga svjetskog rata.

Izložba je postavljena u osam velikih prostorija muzeja koje se nalaze na istom katu. Sobe se obilaze kružno s desna na lijevo, od prve prema zadnjoj. Prva prostorija odnosi se na razdoblje Prvoga svjetskog rata u suvremenoj povijesti Slovenije, druga na razdoblje od završetka Prvoga svjetskog rata do 1928., treća na razdoblje od 1928. do 1941., četvrta na razdoblje Drugoga svjetskog rata na prostorima bivše Kraljevine Jugoslavije (1941. – 1945.), peta na razdoblje od završetka Drugoga svjetskog rata do 1960., šesta na razdoblje od 1960. do 1980. (godine koju je obilježila smrt Josipa Broza Tita), sedma na razdoblje nakon smrti Josipa Broza Tita do 1991. (godine koju obilježavaju ratovi na području bivše Jugoslavije), osma (i posljednja) na razdoblje od 1991. zaključno s  događajima u XXI. stoljeću.

Kao što je već spomenuto, prva prostorija izložbe odnosi se na razdoblje Prvoga svjetskog rata, a napravljena je na dvije etaže. Tako se u toj dvoetažnoj prostoriji mogu naći zanimljive informacije o životu neposredno prije početka Prvoga svjetskog rata, ali i informacije o raspadu Habsburške Monarhije. Uz navedeno mogu se vidjeti neke stvari vezane uz Ivana Cankara, slovenskoga književnika  koji je živio u Beču od 1896. do 1909. godine. Njegovo poznato djelo Milan i Milena izdano je 1913. godine. U prvoj prostoriji također je moguće vidjeti i vojnu trubu iz Prvoga svjetskog rata, razne fotografije, slike umjetnika Frana Tratnika, razne kupone (kartice) za obroke korištene u doba Prvoga svjetskog rata, prikaz rovova iz vremena rata, ali i mnogo izloženoga oružja kojim se ratovalo itd.

Druga prostorija odnosi se na razdoblje između 1918. i 1928. godine. Ovdje možemo naći informacije o osobama koje su obilježile ovo razdoblje, primjerice o Josipu Pogačniku (političaru iz vremena Države SHS), Aleksandru Karađorđeviću (srpskom prijestolonasljedniku), Rudolfu Maisteru (prvom slovenskom generalu) i Josipu Plemelju (prvom rektoru Sveučilišta u Ljubljani). Osim navedenoga, moguće je vidjeti i fotografije ljubljanskoga šetališta, skulpturu sokola koju je napravio Lojze Dolinar, ali i mnoge druge zanimljivosti iz toga vremena poput šešira, indeksa, raznih privatnih predmeta, natpisa, reklamnih ploča i sl.

Nadalje, treća se prostorija odnosi na razdoblje od 1928. do 1941., odnosno godine koju je obilježio početak Drugoga svjetskog rata na prostorima nekadašnje Kraljevine Jugoslavije. Poznato je da je Kralj Aleksandar Karađorđević 6. I. 1929. godine uveo Šestosiječanjsku (Šestojanuarsku) diktaturu koja je, prema nekima, trajala sve do raspada Kraljevine Jugoslavije. Neki tvrde da je trajala samo do atentata na Aleksandra Karađorđevića. Upravo u ovoj prostoriji možemo naći podatke vezane uz to razdoblje i događaje koji se uz njega vežu. Nadalje, u ovoj se prostoriji mogu vidjeti razni zanimljivi predmeti poput telefonskoga kabla korištenoga za vezu između Berlina i Rima, radioprijemnika, raznih medalja koje su dodjeljivane u vrijeme Kraljevine Jugoslavije (primjerice, red sv. Save).

Razdoblje Drugoga svjetskog rata obrađeno je u četvrtoj prostoriji. Predmeti u ovoj prostoriji postavljeni su kronološki radi lakšega praćenja i informiranja. Ovdje se mogu naći razne uniforme, table s nazivima ulica, streljivo, oružje, poneke svakodnevne stvari itd. Neki od predmeta u ovoj prostoriji koji odskaču po svojoj zanimljivosti su partizanski top iz vremena Drugoga svjetskog rata, crteži Vlaste Kopača koje je crtao za vrijeme svoga boravka u koncentracijskom logoru Dachau, ali i poznata Triglavka (partizanska kapa).

Peta prostorija posvećena je događajima nakon Drugoga svjetskog rata zaključno s 1960. godinom. Prostorija je podijeljena u dvije cjeline. Poznato je kako je nakon Drugoga svjetskog rata uspostavljena nova Jugoslavija (FNRJ, nakon prethodnice DFJ), a ova prostorija posvećena je događajima iz njezinoga vremena s posebnim naglaskom na bitna obilježja poslijeratnoga života. Ovdje se nalaze izloženi mnogi artefakti iz grobova ljudi ubijenih od strane partizanske vojske u Drugome svjetskom ratu, čemu je posvećen jedan poseban dio ove prostorije. U drugome dijelu prostorije mogu se naći kip Josipa Broza Tita, ali i mnoge informacije o njegovom životu.

Iduća, odnosno šesta prostorija donosi informacije o razdoblju između 1960. i 1980., godine koju je obilježila smrt Josipa Broza Tita. U ovoj prostoriji nalazi se pregršt poznatih proizvoda iz ovoga razdoblja proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji. Poznato je da je Jugoslavija imala veliku proizvodnju i mnoštvo tvornica iz kojih su proizlazili mnogobrojni proizvodi. Mnogi od njih poznati su širom svijeta i u današnje vrijeme. U sredini prostorije nalazi se mala kabina u kojoj se mogu čuti razni zvukovi koji su obilježili razdoblje na koje se prostorija odnosi. Osim navedenoga, u ovoj se prostoriji mogu naći i informacije o mlijeku, inflaciji i ekologiji u spomenutom razdoblju, a može se vidjeti i pozamašna kolekcija bedževa s logotipima slovenskih kompanija iz spomenutoga razdoblja.

Predzadnja, odnosno sedma prostorija ove izložbe posvećena je razdoblju nakon smrti Josipa Broza Tita zaključno s 1991., godinom koju su obilježili ratovi. Poznato je da su se životne prilike u Jugoslaviji znatno promijenile nakon smrti Josipa Broza Tita. Politička i ekonomska kriza vladale su sve do 1991. godine, odnosno do konačnoga raspada bivše SFRJ. Ova prostorija donosi mnoštvo informacija vezanih uz ovo razdoblje. Jedna od zanimljivosti koja se nalazi u ovoj prostoriji je originalna glasačka kutija iz 1990. godine kao podsjetnik na vremena neposredno prije raspada bivše države.

Osma prostorija, ujedno i posljednja prostorija izložbe, odnosi se na razdoblje između 1991. i 2008. godine slovenske povijesti. Slovenija je 1991. godine postala samostalna država. Jugoslavenska narodna armija (JNA) 27. VI. 1991. godine napala je Sloveniju. Ubrzo nakon ratovanja sa Slovenijom uslijedilo je ratovanje na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U prostoriji se mogu pogledati mnogi video sadržaji vezani uz spomenuti napad JNA na Sloveniju, može se poslušati slovenska nacionalna himna, ali se mogu vidjeti i neke druge informacije koje su obilježile godine nakon tih događaja kao, primjerice ulazak Slovenije u Europsku Uniju koji je rezultirao mnogim promjenama u Sloveniji. Jedna od spomenutih promjena je zamjena valute koju ovih dana iščekuje i Hrvatska. Naime, Slovenci su prihvatili službenu valutu Europske Unije (euro), a svoju su staru nacionalnu valutu (slovenski tolar) poslali u zaborav.

Ova izložba vrlo je kvalitetno i sadržajno postavljena. U njoj se može naći mnoštvo informacija vezanih uz suvremenu povijest Slovenije u osam kvalitetno razrađenih cjelina. Pohvalno je da su u svakoj od osam prostorija vidljivi audio ili video sadržaji, u nekima čak i oboje. Ti sadržaji kvalitetno su uklopljeni u cjeline kojih se tiču. Druga pohvalna stvar ove izložbe je velik broj natpisa na engleskom jeziku, što posjetiteljima koji nisu iz Slovenije omogućuje lakše praćenje sadržaja same izložbe. Jedan od detalja na ulazu u sam muzej koji se tiče ove izložbe je i automobil Zastava, popularno zvan „Fićo“ koji je obilježio autoindustriju bivše Jugoslavije. Ukoliko ste u mogućnosti i zainteresirani za slovensku povijest XX. stoljeća, svakako posjetite izložbu i proučite „slovenski pogled“ na povijest XX. stoljeća, odnosno proučite slovensku povijest od početka Prvoga svjetskog rata do današnjih dana.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.