Dobro je znati

Razlike između srbijanskih i nacističkih logora

hangari velepromet

Treći dio članaka o koncentracijskim logorima donosi vam analizu razlika između nacističkih i srbijanskih logora s opisom primjera logora Begejci, vojno-istraživačkog zatvora Beograd, Borovog Sela, Dalja, Belog Manastira, Veleprometa i Ovčare.

U nastavku donosimo trećii članak naše studentice diplomskog studija povijesti i filozofije na Hrvatskim studijima. Prvi članak o razvitku zarobljeničkih logora možete pročitati na linkua drugi članak o izgledu i izgradnji koncentracijskih logora pronađite na linkuSlijedi analiza razlika između nacističkih i srbijanskih logora s opisom primjera logora Begejci, vojno-istraživačkog zatvora Beograd, Borovog Sela, Dalja, Belog Manastira, Veleprometa i Ovčare.

Dvije su glavne razlike između nacističkih i srbijanskih logora. Prva se odnosi na trajanje i održivost logora, a druga se odnosi na izgradnju istih. Dok su logori u Drugom svjetskom ratu bili dugotrajni (primjer je sami Buchenwald, kojega su zatvorenici počeli graditi 1937. godine, a oslobođen je od strane američkih trupa osam godina kasnije; drugi nacistički logori su bivali građeni i ranije), oni srbijanski su ipak bili kraćega vijeka. Možemo to nazvati sretnim spletom okolnosti.

Pripreme za provođenje plana Velike Srbije počele su preustrojem Oružanih snaga SFRJ. Planom „Jedinstvo“ te snage su centralizirane, a Jugoslavija je raspodijeljena u tri vojne oblasti na kopnu. Slobodan Milošević je 1989. godine postao predsjednik Predsjedništva Savezne republike Srbije, kada počinje i intenzivnije održavati mitinge koji su imali huškački karakter. Ipak, nacistička Njemačka je svoj teror mogla i ranije provoditi i pripremati se za provođenje svoje ideologije jer se uspon Nacionalsocijalističke stranke može promatrati od 1920. godine, a vrhunac joj je bio 1933. godine dolaskom Adolfa Hitlera na mjesto kancelara.

Dakle, „sreća u nesreći“ bila je ta što se srbijanskim pobunama i mitinzima nije dalo toliko prostora kako je bio slučaj u srednjoj Europi. Nadalje, logori osnovani u agresiji na RH u rijetkosti su bili bazirani na tome da zatvorenici moraju iz prirodnih resursa graditi svoj zatvor. Hrvatske državljane zatvaralo se većinom u već izgrađene objekte koji su bili prenamijenjeni u zatvore. Radilo se o farmama, postojećim zatvorskim objektima, podrumima kuća, spremišnim prostorima, jamama, vojarnama, javnim objektima poput kina, policijskim postajama i dr. Zbog relativno kratkotrajnog karaktera rata, nadležne vlasti i institucije su uspjele reagirati pravovremeno i zatvoriti ove logore. Prvi logoraši Domovinskog rata dospijevaju u zatočeništvo prilikom osvajanja i pada pojedinih gradova i sela od strane srbijanske pobunjeničke vojske.

Veliki broj logora iz Domovinskog rata karakterizira dinamično preseljenje logoraša, stoga ne čudi činjenica što u različitim knjigama sa svjedočanstvima logoraša osobe nabrajaju i po četiri, pet logora koje su prošli. Neki logori su bili smješteni u Hrvatskoj, no većina logoraša prevezena je na teritorij Srbije i Bosne i Hercegovine. U nastavku pružam nekoliko primjera logora i njihovih opisa.

Logor Begejci
Vrijeme: otvoren 1. listopada 1991. godine, zatvoren 21. studenog 1991. godine
Opis logora: Begejci se nalaze u Banatu u općini Žitnić kod Zrenanjina blizu rumunjske granice. Smješten je na zapuštenom imanju. Na imanju se nalazila starija zgrada (50 x 10 metara) koja je bila nadograđena još 10 metara. Ta zgrada bila je upravno središte logora u kojoj su bili smješteni dežurni policajci i stražari, kao i dvije manje prostorije za žene. U sredini zgrade su se nalazile dvije male prostorije gdje su se šišali zatvorenici, a u ostalim prostorijama provodila su seispitivanja nakon oduzimanja privatnih stvari zatočenika. Jugozapadno od upravne zgrade se nalazila oficirska zgrada (10 x 7 metara). Zgrada, gdje su bili zatočenici, bila je veličine 50 x 10 metara, visine 3,2 metra, zidana opekom, ožbukana vapnom s betonskim podom na koji je bila postavljena slama prekrivena šatorskim krilima. Zgrada je bila u derutnom stanju, a prvotna namjena bila je uzgoj krupne stoke. Uz zgradu su bili postavljeni poljski zahodi, a cijela zgrada je bila opasana bodljikavom žicom. Uz tu žicu su bili postavljeni stražari, kao i mitraljesko gnijezdo sa stražom na ulazu u kompleks. U njega su dovodili stanovnike Vukovara i okolice.

Vojno-istraživački zatvor Beograd
Vrijeme: 1991. – 1992.
Opis logora: Smješten u glavnom gradu SR Jugoslavije na Banjici, na prvom i drugom katu smješteni zatočenici iz Hrvatske i pripremani za ispitivanja i suđenja. VIZ je inače kompleks zatvorskih zgrada i u sebi sadrži samice, zatvorske ćelije, prostorije za ispitivanje i dr. Zatvorske prostorije su 5×4 metra, u svakoj smješteno do 9 zatvorenika, imaju sanitarni čvor. Na prozorima stavljane željezne rešetke, iza njih mliječno staklo u tri ili četiri etaže da se ne može gledati van gdje su ostali zarobljenici hodali. U ćelijama su postojale deke na kojima se spavalo, a ujutro su se morali spremiti sa strane da zatvorenici imaju slobodnog mjesta.

Borovo Selo
Vrijeme: iza Božića 1990. godine
Opis logora: Koncentracijski logor Borovo selo se nalazi u istočnoj Slavoniji kraj Borovog naselja i Vukovara. Nakon formiranja Teritorijalne obrane za srpstvo otvorio se zatvor-logor za „neposlušne“. Logor se otvorio u prostoriji Kino dvorane i tu završavaju pojedinci zarobljeni na potezu Tenje – Dalj. Zgrada se nalazi uz cestu, ne postoji sanitarni čvor nego poljski toaleti. U Kino dvorani stane jedva 200 ljudi, padom Vukovara taj prostor postaje premalen pa se nove zatočenike dovodi u OŠ B. Maslarić, u sportsku dvoranu.

Dalj
Vrijeme: 1. 8. 1991. – tijekom 1993. godine
Opis logora: Dalj se nalazi u istočnoj Slavoniji blizu ušća Drave u Dunav. Logori se otvaraju u hangarima poljoprivrednih dobara te podrumima privatnih kuća. Pod zapovjedništvom JNA bili su zgrada mjesnog odbora, privatna kuća Marinka Ivanović, privatna kuća Zlatka Štrajbera, skladište željezničke postaje, IPK – mehanička radionica, „Žuta kuća“. Arkanova jedinica vodila je logore: stara zgrada Zadruge IPK, stara OŠ, Ciglana Dalj.

Beli Manastir
Opis logora: Kao potvrđena mjesta u Belom Manastiru navode se zatvor, skladište na Dunavu (2500 ljudi), policijska stanica (ECMM), policijska stanica Darda (ICRC). Policijska stanica se nalazila u centru Belog Manastira, maksimalni broj zatvorenika je bio 300. Ćelije su bile veličine 1.2 x 1.8 metra u kojima su bila smještena po tri zatočenika, a u ćeliji 3×4 metra bilo je smješteno 9 zatvorenika.

Velepromet
Vrijeme: polovica rujna 1991. – ožujak 1992.
Opis logora: Koncentracijski logor Velepromet je skladišni prostor istoimenog poduzeća u istočnom dijelu Vukovara. Sastoji se od skladišnih zidanih zgrada te šest limenki u kojima je prije pada Vukovara ustrojen logor. Prilikom pada Vukovara te limenke punile su se zarobljenicima. U njima je u jednom trenu bilo oko 10.000 ljudi, neki nekoliko dana, neki nekoliko mjeseci. Kompleks je bio ograđen bodljikavom žicom, a dio zidanih zgrada je činio ogradu.U jednoj je limenci bilo smješteno do 1000 ljudi.

Ovčara
Vrijeme: početak listopada 1991. – 25.12.1991.
Opis logora: Ovčara je na pet kilometara udaljenosti od grada Vukovara. Bila je farma u sklopu VUPIK-a, a u dijelu gdje su bili hangari za skladištenje napravljeni su koncentracijski logori. Hangari su zidani, a s prednje strane hangara bila su velika vrata na kojima je stajao mali ulaz za osobe. Nakon više od 200 ubijenih i nestalih osoba, Ovčara je zatvorena, a zatvorenici su odvedeni u Srijemsku Mitrovicu, Stajićevo, Begejce i dr.

Prema Završnom izvješću Ujedinjenih naroda iz 1995. godine pod srbijanskim nadzorom je osnovano oko 480 logora za internaciju vojnih i civilnih osoba. Oko 300 logora je prijavljeno od strane neutralnih izvora, dok se za 180 logora još čeka potvrda. Prema izvještaju iz 1994. godine napravljenog od strane UN-ove komisije, navodi se brojka od čak 715 logora diljem Jugoslavije za vrijeme Domovinskog rata. Za čak 305 njih se ne zna tko je upravljao njima ili barem sama komisija to nije mogla utvrditi.

 

FOTO: Hangari velepromet, crofriends.com

O autoru

Braniteljski

Portal Braniteljski.hr posvećen je i namijenjen svim braniteljima Domovinskog rata te onima koji žele naučiti nešto više o procesu koji je doveo do osamostaljenja i stvaranja neovisne Republike Hrvatske.