U prepunoj Velikoj dvorani Novinarskog doma održana je 4. veljače 2019. godine promocija knjige dr. sc. Mirka Bilandžića i dr. sc. Luke Leška „Sport i nacionalna sigurnost – terorizam, špijunaža i korupcija u nogometu i ostalim sportovima“. Knjigu su uz autore promovirali predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora dr. sc. Zlatko Mateša i bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Miroslav Ćiro Blažević, bivši nogometni reprezentativac i predsjednik Hrvatske udruge „Nogometni sindikat“ Dario Šimić te recenzenti knjige dr. sc. Zrinko Čustonja i dr. sc. Danijela Lucić.
Jedan od autora, Mirko Bilandžić, naglasio je važnost sporta za nacionalnu koheziju i ujedinjenje hrvatskog društva koje je razjedinjeno po nizu osnova. Kao primjer naveo je Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. godine i uspjeh hrvatske reprezentacije koji je ujedinio hrvatsko društvo na način koji se, kako napominje, dogodio samo dva puta do tada, u Domovinskom ratu i tijekom posjete pape Ivana Pavla II Hrvatskoj. Također je istakao enormno značenje uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. godine za državnu koheziju, koja je, kako navodi, jedan od važnih preduvjeta za nacionalnu sigurnost. Miroslav Ćiro Blažević prisjetio se i svojih razgovora s bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom i njegovih pogleda na važnost nogometa i sporta uopće za afirmaciju hrvatske državnosti i hrvatskog nacionalnog jedinstva, naglasivši da su sportaši brend Hrvatske i najbolji na svijetu u odnosu na broj stanovnika.
U knjizi je, između ostaloga, navedeno da mnogi znanstvenici ističu ulogu sportskih događaja u konstruiranju nacionalnih identiteta te ulogu sportskih ekipa kao instrumenata iskazivanja društvenog ponosa i geografske pripadnosti. Nacije koje su se nekada sukobljavale sada se bore na sportskom terenu, utakmice se često doživljavaju srazom države protiv države, a ne borbom sportskih ekipa te sportaši postaju i svojevrsni nacionalni heroji. Nogomet se planetarnom popularnošću razlikuje od ostalih sportova i važan je identitetski okvir velikog dijela populacije (u knjizi jedan od citiranih autora navodi da je nogomet u svijetu rašireniji nego demokracija ili tržišna ekonomija).
Knjiga obiluje nizom primjera o sportskim događajima diljem svijeta koji su imali velik utjecaj na povijest i/ili na razvoj kulturnog identiteta pojedinih država. Također, navodi niz primjera koji oslikavaju kako se politički i nacionalni problemi u pojedinim državama oslikavaju u nogometu, poput primjerice iznimne povezanost sporta i nacionalnog identiteta Irske, značenje NK Barcelona u kontekstu zahtjeva za neovisnošću Katalonije i sl. U suvremenom svijetu, kako sportaši postaju borci za prestiž nacije, sport, a posebno nogomet, postao je platforma za ostvarenje nacionalne kohezije, jednog od esencijalnih preduvjeta za ostvarenje nacionalne sigurnosti. Sport je odigrao važnu ulogu i u procesu stvaranja moderne hrvatske države. Krajem 80-ih, kako je navedeno, sport i sportski događaji bili su pokazatelji društvene klime u Jugoslaviji. U težnjama za kontrolom navijača Služba državne sigurnosti bivše države nastojala se infiltrirati u neke navijačke skupine, poput Bad Blue Boysa i Torcide (jedno je takvo operativno istraživanje nosilo naziv „Stadion“). Eskalacija nasilja kao uvod u ratna zbivanja dogodila se na utakmici Crvene zvijezde i Dinama 13. svibnja 1990. godine, a jedan britanski autor taj događaj smatra jednom od pet utakmica koje su promijenile svijet. Tijekom stvaranja države, Hrvatska je koristila sportske uspjehe kao diplomatsko sredstvo kojim je uspjela doprijeti tamo gdje političke elite nisu uspjele. Značenje mnogih sportskih događa i utakmica u kontekstu rađanja suvremene hrvatske države tema su jednog od poglavlja u knjizi, poput primjerice nogometne utakmice Hrvatske i SAD 1990. godine, te su okolnosti njezina održavanja, tijek i značaj analizirani u odnosu na tadašnji politički kontekst. U knjizi su obrađene i teme poput navijačkog nasilja i ekstremizma, terorizma u sportu, a u posebnom poglavlju problematizirane su pojave korupcije i organiziranog kriminala u sportu.
Recenzenti su naglasili da djelo predstavlja ozbiljno i znanstveno utemeljeno definiranje jednoga potpuno novoga područja istraživanja koje dosad nije bilo prisutno u hrvatskoj znanstvenoj zajednici, ne samo u području sigurnosnih studija, nego i sociologije, odnosno kineziologije. Također, istaknuto je, autori pokazuju na sasvim originalan način i iz drukčijega kuta promatranja kako sport višestruko nadilazi dominantno prisutno razumijevanje sporta samo kroz prizmu osvojenih medalja ili ostvarenih rezultata. Primjeri kojima se autori služe, naglašeno je, a posebno oni koji se odnose na Hrvatsku, ukazuju na neuralgične točke hrvatskoga društva od kojih je jedna od ključnih korupcija. Pred nama je, kako navode, jedinstven primjer znanstvenoga promišljanja suodnosa sporta i nacionalne sigurnosti i nije pretenciozno tvrditi da knjiga odgovara na brojna pitanja koja se mnogi ne usude postaviti, a kamoli na njih tražiti odgovore.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.