(Svakodnevni život tijekom Domovinskog rata: Dubrovnik)
Pripremu izradila studentica povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Rone Bušljeta Kradum u sklopu kolegija Praktične vježbe predmetne metodike (Povijest)
Škola: Srednja škola
Razredni odjel: 4. razred
Školska godina: 2021./2022.
Dan izvedbe i broj nastavnih sati (jedan školski sat, blok sat ili rad izvan učionice): jedan školski sat, 10. 01.2022.
Tema: Društveno-političke promjene u Republici Hrvatskoj; Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Zbrinjavanje izbjeglih i prognanih. Erdutski sporazum i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Posljedice Domovinskog rata. Hrvatska u 21. stoljeću.
Domena: A. Društvo
Ishod na razini nastavnog predmeta: POV SŠA.4.1 Učenik prosuđuje odnose različitih društvenih skupina te dinamiku društvenih promjena u Hrvatskoj, Europi i svijetu u prvoj polovici 20. stoljeća
Predviđeni broj sati za realizaciju teme: četiri školska sata
Povezanost s nastavnim predmetima:
GEOGRAFIJA
GEO SŠ B.4.4. Učenik istražuje utjecaj prometa, interneta i svjetskih trgovinskih i financijskih tokova na povezivanje svijeta.
HRVATSKI JEZIK
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
SŠ HJ A.4.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.
POLITIKA I GOSPODARSTVO
PG B.1 Učenik argumentirano objašnjava obilježja ekonomske zajednice i položaj građana u njoj.
PG C.1 Učenik procjenjuje i promiče zaštitu i razvoj ljudskih prava te sudjelovanje građana u razvoju demokratskih odnosa
SOCIOLOGIJA
SOC A.3. Izražava pozitivne osobne i društvene vrijednosti.
Povezanost s međupredmetnim temama:
UČITI KAKO UČITI
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje
Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
uku C.4/5.1. Vrijednost učenja
Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.
ZDRAVLJE
C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ
osr C.5.4.Analizira vrijednosti svog kulturnog nasljeđa u odnosu na multikulturalni svijet.
I. CILJEVI I ISHODI UČENJA NASTAVNOGA SATA (znanja, vještine i stavovi)
Odgojno-obrazovni cilj nastavnoga sata:
Objasniti specifična obilježja života prisutna u Dubrovniku za vrijeme opsade te putem njih ukazati na razmjere štetnosti rata. Podići svijest učenika o važnosti promatranja događaja iz viže kuteva.
Ishodi učenja:
Učenik će:
Izdvojiti barem četiri potrepštine koje su bile u nestašici te barem jedan razlog nestašice u ratnom Dubrovniku na temelju pisanog povjesnog izvora.
Definirati period najtežih životnih uvjeta u Dubrovniku, ulogu konvoja Libertas i pekare Orlando.
Objasniti utjecaj pomorske i kopnene blokade Dubrovnika na ritam dotoka humanitarne pomoći uz pomoć slijepe karte.
Opisati utjecaj života na području pod opsadom na djecu na temelju slikovnog povjesnog izvora.
Usporediti suvremenu svakodnevicu sa svakodnevicom Dubrovnika pod opsadom sa najmanje šest elemenata.
II. KLJUČNE ČINJENICE I KONCEPTI
a) Ključne činjenice
Dubrovnik, pomorska i kopnena blokada, opsada, prognanici, skloništa, nestašica hrane i materijala, humanitarna pomoć, konvoj Libertas, pekara Orlando
b) Koncepti
koncept prostora i vremena, koncept rada s povijesnim izvorom, koncept usporedbe.
IV. DIDAKTIČKO-METODIČKI PODACI O NASTAVNOME SATU
| Etape nastavne jedinice (trajanje u minutama): | Uvod – 8 minuta Središnji dio- 28 minuta Završetak – 9 minuta |
| Oblici rada: | Frontalni rad, individualni rad |
| Metode učenja i poučavanja: | Metoda pisanja (pisanje bilješki, odgovaranje na pitanja, objašnjavanje svojim riječima), metoda slušanja, metoda čitanja, metoda razgovora |
| Mediji (nastavna sredstva i pomagala): | Nastavna sredstva: geografska karta, dva radna listića s povjesnim izvorima i popratnim pitanjima, slikovni materijali, radni listić s pitanjima za vrednovanje Nastavna pomagala: projekcijsko platno, projektor, računalo, PowerPoint prezentacija |
| Načini vrednovanja: | Vrednovanje naučenog (uz pomoć radnog listića) |
| Popis priloga: | Prilog 1. Radni listić s povijesnim izvorom i popratnim pitanjima br. 1 Prilog 2. Radni listić s povijesnim izvorom i popratnim pitanjima br. 2. Prilog 3. Radni listić za vrednovanje naučenog |
V. KORELACIJA (veze s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama)
HRVATSKI JEZIK
SŠ HJ A.4.1. Učenik raspravlja u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.
(tijekom nastavnog sata učenik sudjeluje u aktivnostima usmenim izražavanjem, uvježbava se razmjenjivati informacije)
UČITI KAKO UČITI
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
(učenik određuje koje su mu informacije iz povjesnog izvora i slikovnog materijala potrebne da bi došao do rješenja zadataka, koristi izdvojene informacije pri konstruiranju odgovora na zadana pitanja)
ZDRAVLJE
C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.
(učenik identificira rizike po zdravlje koje u ratu donosi nestašica vode)
VI. LITERATURA
a) Za učenike (udžbenici, priručnici i drugi izvori znanja):
Anić, T., Barić, N., Brigović, I., Ledić, S., Nazor, A., Samardžija I., Bagarić P., Magaš, T. (2021) Povijest 4 – udžbenik iz povijesti za četvrti razred gimnazije. Zagreb: Alfa d.d.
b) Za nastavnika (stručno-znanstvena, metodička, pedagoška, psihološka):
Obradović, Đ. (1992)Stradanje Dubrovnika. Dubrovnik: Dubrovački vjesnik.
Vukojević M. (2007) Dubrovniku u čast. Dubrovnik: Matica hrvatska-ogranak Dubrovnik.
Pranjić, M. (2013) Nastavna metodika u riječi i slici. Zagreb: Hrvatski studiji. Arhiv Slobodne Dalmacije (1991.,1992.,1993.,) https://arhiv.slobodnadalmacija.hr/
VII. PLAN PLOČE
Svakodnevni život tijekom Domovinskog rata: Dubrovnik
Ponovimo:
1. Kada je započeo napad na Dubrovnik?
2. U kojem periodu je vladala najveća opasnost za pad Grada?
3. Što je bilo sa širom okolicom Dubrovnika u vrijeme njegove
opsade?
4. Kada se odvijala i što označava operacija Tigar?
(geografska karta)
Tko sačinjava stanovništvo Dubrovnika pod opsadom?
- Njegovi prijeratni stanovnici koji nisu izbjegli
- Prognano stanovništvo iz okolnih okupiranih područja
Kako se znalo tko je prognanik i zašto je to bilo važno?
- Prognanički kartoni
- Potrebe smještaja, prehrane, medicinske skrbi i ostalog
Kako izgleda svakodnevica?
- Izloženost napadima – stanje opasnosti-skloništa
- Policijski sat i odredba o zamračivanju
- Radna obveza
- Vrtići, škole i fakulteti – faze zatvorenosti i prilagođenog djelovanja
- Njegovanja kulture i zabave
(slikovni materijal)
Nestašica
| HRANA | MATERIJAL ZA OBNOVU | OSTALO |
| Meso, jaja, voće, krumpir i ostalo povrće, konzervirana hrana, mlijeko | Crijep, staklo, folija, najlon | Struja, voda, plin, benzin, svijeće, petrolej, baterije Higijenske potrepštine, ljekovi |
Razlozi: blokada morskih i kopnenih puteva prema Dubrovniku,ratna razaranja (voda, struja), smanjena i nedovoljna domaća proizvodnja, dug dobavljačima (država i individualne tvrtke)
Kako se dobavljalo potrebne proizvode?
- Prodavaonice – regulirana prodaja
- Pekara Orlando – simbol zajedništva, svakodnevna opskrba
- Humanitarna pomoć i pomoć rodbine
- Konvoj Libertas – prva velika pošiljka pomoći; prisustvovali brojni političari i intelektualci; sudjelovali Jadrolonijin trajekt Slavija i 28 privatnih brodica
(slikovni materijal)
Psihološke posljedice
“Razmišljam. Što ako se ne izvučemo, ako uđu i sve nas pobiju? Što ako nas pobiju? Neće ući, vijesti su dobre. Ali što ako nas sve pobiju? Neće ući, Bože, spasi nas! Ali što ako nas sve pobiju?”
(Vukojević M. (2007.) Dubrovniku u čast. Dubrovnik: Matica hrvatska-ogranak Dubrovnik: str.27.)
(slikovni materijal)
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Fotografija: Željko Gašparović
