Pripremu izradila studentica povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Rone Bušljeta Kradum u sklopu kolegija Praktične vježbe predmetne metodike (Povijest)
IX. RAZRADA NASTAVNOGA SATA ( „SCENARIJ“)
RAD NA POVIJESNIM IZVORIMA 1
Obradović, Đ. (1992.) Stradanje Dubrovnika. Dubrovnik: Dubrovački vjesnik.
„Zamrzivač je održavao nisku temperaturu nekoliko dana, a onda se meso počelo kvariti. Više su bacili, nego spasili. Pekara »Orlando« je svaki dan pekla kruh, usprkos pucnjavi i blokadi. A i da nije, Matova supruga Jele ga nije imala u čemu peći bez električne energije. Kako su imali ulja, nakon što su ostali bez mesnih doručaka, sardina, ragua i gulaša u limenkama, preostao im je samo krumpir koji su pržili i za objed i večeru, dok ga je bilo. Morali su i plin štedjeti. Koristili su ga samo za kuhanje čaja jer voda do koje bi došli teškom mukom nije bez prokuhavanja bila preporučljiva za piće. Jeli su kruh sa šećerom za doručak, za ručak šećer s kruhom, a za večeru opet kruh sa šećerom.“
„Već je prošao prvi ratni mjesec. Mato je došao sretan kući. Na poslu je slušao vijesti Radio Dubrovnika. Rekli su da će se sutradan, po prvi puta od početka rata, prodavati krumpir, jabuke i jaja. Svatko će moći kupiti po tri kilograma krumpira, kilogram jabuka i pet jaja. Divne li vijesti. Obradovala se cijela obitelj. Kako više nisu imali baterija, nisu mogli slušati svoj tranzistor pa su pošli kod susjeda, Radio Dubrovnik je emitirao vijesti u razmacima od sat vremena. Nakon što su se uvjerili i na slijedećim vijestima da će napokon u prodavaonicama »Dubrovkinje« biti toliko željenoga krumpira, kao i jaja i jabuka, Mato i njegovi su se vratili u svoj stan. Izrezali su kruh i posuli ga šećerom. Objedovali su isto jelo kao i proteklih dana…“
„Vlahova je obitelj rat dočekala sa samo dva bidona od po deset litara. Kada je zapucalo u Konavlima, pošao je po trgovinama u potragu za još kojim. Namjeravao je kupiti bar dva veća, od dvadeset ili trideset litara. Prodavači su ga sažaljivo gledali – zadnje bidone su prodali prije četiri ili pet mjeseci, a nove nisu mogli ni naručiti jer su bili dužni dobavljačima. Ipak, Vlaho se dosta dobro snalazio i s ta dva bidona. Jednoga je uvijek nosio sa sobom, čak i kada bi išao na posao. Čim bi vidio cisternu s pitkom vodom kako kruži gradom, stao bi na kolnik i mahao. Neki bi vozač zaustavio cisternu i Vlahu dozvolio da na brzinu nalije vodu. Neki ne bi jer mu je bilo dosta i svoje muke. Katkad bi Vlaho naišao na parkiranu cisternu i ljude koji strpljivo čekaju u redu. Stao bi i on, napunio svoj bidon i sretan išao kući.“
- Prema izvoru navedi kojih je potrepština bila nestašica. Prema tvom mišljenju koji su razlozi nestašice određenih potrepština? Obrazloži svoj odgovor.
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
- Kakve probleme je donijela nestašica vode?
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
- S obzirom na podatke o nestašici te uzimajući cjelokupno stanje u obzir što misliš koji su kanali komunikacije funkcionirali i kako? (uz primjer iz izvora osvrni se i na druge kanale komunikacije koje poznaješ)
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
RAD NA POVIJESNIM IZVORIMA 2
Obradović, Đ. (1992.) Stradanje Dubrovnika. Dubrovnik: Dubrovački vjesnik.
„Nikada više ne želim večeravati uz svijeću. A znam da sam nezahvalan. Ispada da ne cijenim trud Moje drage. Umjesto da pravi krunice i zubala, ona sada pravi svjetiljke. Tako je moralo biti. Voštanice smo potrošili brzo, čini mi se dan nakon što smo pojeli zadnju sardinu iz naših zaliha, a kupiti ih nismo mogli. Nije ih bilo. Kao što nije bilo ni pėtrolejki. Uz to, ja sam i u ratu, kao i prije njega, bio i ostao smotan. Gledao sam Moju dragu kako ih pravi. Uzme malu staklenku od dječje hrane, probuši joj čep i kroz njega provuče vezicu za cipele. Bočicu nalije starim uljem, u kojemu je već pržila krumpire na gradelama i vatri upaljenoj ispred kuće, i upa Izrađuje ih brzo i lako. Ja, smotan po prirodi, od zavisti što ih ta spretno pravi, nisam izdržao a da joj ne kažem kako joj je lako k. je to na stomatologiji naučila.“
„Tipo je narednih dana tražio drugi automobil. Provjeravao je koji su bogatiji ljudi, vlasnici kafića i gostionica, napustili grad gliserima. Kada se izbor sveo na tek nekoliko vozila, odustao je. Bila su dobra i prostrana, ali lako prepoznatljiva. Procijenio je da bi ih bilo teško prelakirati i izraditi lažne isprave, a da se na skučenome prostoru od Kantafiga do Orsule ne otkrije krađa. Benzina nije bilo, a nafte jest, pa je shvatio kako njegov »golf diesel« predstavlja dobro rješenje….U prodavaonicama i kioscima nije se imalo što krasti…Tipo prestao ići u večernje pohode. Dok je imao, prodavao je preprodavačima ukradene stvari. Hranu i piće je prestao prodavati kada je zaključio da će opsada Dubrovnika orrajati. Hladni zimski dani, bez struje i mogućnosti da se u Dubrovniku nabave peći na drva ili lož-ulje, povećali su potražnju za plinom. Zahvaljujući zabrani jugo-mornarice INI da doveze brod s plinskim bocama zatočenicima u Dubrovniku, plin je postao najtraženiji proizvod. Boca se mogla prodati deset puta skuplje od nabavne cijene.“
„DUBROVNIK: 46. Ratni dan“. Slobodna Dalmacija Vol. XLIX no.14714: 6.
Potrebe građana koji su već mjesec i pol dana bez vode, struje I osnovnih uvjeta za život iz dana u dan sve su veće, a poseban problem predstavlja nedostatak folija i najlona kojima se barem djelomično nastoje sanirati oštećenja na kućama i privrednim objektima. Za samo nekoliko sati stanovnici Staroga grada dostavili su više od 70 zahtjeva za tim danas najtraženijim materijalom, no to je nažalost, tek dio onoga što je nužno ranjenome Gradu. U svakom slučaju Dubrovniku je sada najpotrebniji građevinski materijal , crijep, staklo i ostalo čime bi se pokušalo ublažiti posljedice užasnih razaranja koja su Grad ostavila u ruševinama, hrpama stakla i paljevinama.
- Prema izvoru navedi kojih je potrepština bila nestašica. Prema tvom mišljenju koji su razlozi nestašice određenih potrepština? Obrazloži svoj odgovor.
_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
- S kojim egzistencijalnim problemima su se uslijed nestašice spomenutih potrepština susretali stanovnici Dubrovnika?
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
- Definiraj jedan od oblika profitiranja i istovremeno kriminala u ratu na temelju izvora?
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
RADNI LISTIĆ
- Na karti označi Dubrovnik i Mljet te kosim crtama područja u okolici koja su bila okupirana i kontrolirana od strane JNA te objasni kakav je to utjecaj imalo na brzinu dotoka humanitarne pomoći. Ne zaboravi u objašnjenje uključiti vremenski kontekst i ulogu konvoja Libertas.
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
- Zaokruži ispravnost tvrdnje i obrazloži svoj odgovor:
Od 1. listopada 1991. do Božića iste godine za stanovnike Dubrovnika vladali su najteži uvjeti života. T / N
___________________________________________________________________________
Pekara Orlando smatra se simbolom zajedništva Dubrovnika u ratu. T / N
___________________________________________________________________________
Prognanički kartoni nisu služili pri dijeljenju humanitarne pomoći jer se ona dijelila jednako svima. T / N
___________________________________________________________________________
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Naslovna fotografija: autor: Željko Gašparović
