Domovinski rat u nastavi Izdvojeno Rat u BiH

Priprema za nastavni sat: Rat u Bosni i Hercegovini (drugi dio)

Pripremu izradila studentica povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom doc. dr. sc. Rone Bušljeta Kradum u sklopu kolegija Praktične vježbe predmetne metodike (Povijest)

Fotografije gradova: Mostar, Sarajevo, Banja Luka

Fotografije povezane s ratom: vojnici, razoreni gradovi, uplašeni ljudi

RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Pitanja: Koji je glavni grad Bosne i Hercegovine? Kako je  podijeljena  Bosna i Hercegovina? Koji konstitutivni narodi žive u Bosni i Hercegovini?

Geografska karta: Trenutna podjela Bosne i Hercegovine i glavni grad

Pitanja:  U kojoj je državnoj zajednici bila BiH do 1990.ih godina te što se dogodilo s tom državnom zajednicom? Od kojih se još država sastojala Jugoslavija? Koje je bilo stajalište tih država o raspadu Jugoslavije?

Bosna i Hercegovina do 1990-ih u sastavu SFR Jugoslavije često zvana Jugoslavija u malom

Raspadom Jugoslavije otvara se pitanje o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Popis stanovništva 1991. godine: Muslimani – 43%, Srbi – 31%, Hrvati – 17%

Prvi izbori (18. 11. 1990.) i osnivanje Predsjedništva BiH na čelu s Predsjednikom Predsjedništva

Prvi Predsjednik Predsjedništva: Alija Izetbegović

Referendum za neovisnost (29.2. i 1.3.1992.); Hrvati i Muslimani za izlazak iz Jugoslavije, Srbi protiv

JNA se premješta na prostor BiH i surađuje sa Srbima

Hrvati i Muslimani udruženi protiv JNA i Srba

Srbi osnivaju Republiku Srpsku BiH, na čelu s dr. Radovanom Karadžićem i Vojsku Republike Srpske

Hrvati osnivaju Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, na čelu s Matom Bobanom i Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane: Hrvati i velik broj Muslimana

Muslimani osnivaju Armiju BiH

Sukob Hrvata i Muslimana tijekom 1993. godine

Washingtonski sporazum: Ponovna suradnja Hrvata i Muslimana (ožujak, 1994.)

Daytonski sporazum: kraj rata u Bosni i Hercegovini (prosinac, 1995.)

Podjela na Federaciju BiH i Republiku Srpsku

Tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati

IX. RAZRADA NASTAVNOGA SATA ( „SCENARIJ“)

RAD NA POVIJESNIM IZVORIMA

GOVORI RADOVANA KARADŽIĆA I ALIJE IZETBEGOVIĆA O OSAMOSTALJENJU BIH U SKUPŠTINI  SR BIH 14.10.1991.

Autor: Radovan Karadžić

Izvor: Transkripcija video materijala https://www.youtube.com/watch?v=uiA53dGcKaY (pristup ostvaren 28.11.2021.)

 „… ovo je put na koji vi hoćete da izvedete Bosnu i Hercegovinu, ista ona autostrada pakla i stradanja kojom su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani, ako rat bude ovde. Molim vas, neka su velike riječi. Velike situacije zahtijevaju velike riječi. Kako ćete vi spriječiti da svak svakoga ne ubija u Bosni i Hercegovini) Kako se može spriječiti rat u Hrvatskoj, pogotovo tamo u rubnim krajevima gdje su na dodiru Srbi i Hrvati, čije su se dvije političke volje sudarile, a nisu realizovane na jedan pravni način, na jedan način na koji se jedino može realizovat. Ja ću se odsad gospodo, sve dok ne skinete pitanje osamostaljivanja Bosne i Hercegovine sa dnevnog reda, redovno javljati. To je moje pravo, da uputim poruku i muslimanskom i srpskom i hrvatskom narodu, da vi ovde hoćete da u Evropi isposlujete nešto na što nemate pravo. Hvala lijepo!“

Autor: Alija Izetbegović

Izvor: Transkripcija video materijala https://www.youtube.com/watch?v=uiA53dGcKaY (pristup ostvaren 28.11.2021.)

„Gospodine predsjedniče, gospodo poslanici. Nisam imao namjeru da sada govorim, međutim, dobro je da, dobro je ipak, potrebno je da nastupim odmah iza izlaganja gospodina Karadžića. Naime njegovo izlaganje, njegov način izlaganja, njegove poruke, možda na najbolji način objašnjavaju zašto mi i možda nećemo više da ostanemo u Jugoslaviji. To večeras govorim ovdje. Još nešto, njegov način, njegove poruke možda objašnjavaju zašto i drugi neće da ostanu u toj Jugoslaviji. Takvu Jugoslaviju kakvu hoće gospodin Karadžić, više niko neće. Neće više niko možda osim srpskog naroda. Takvu Jugoslaviju su u očima jugoslavenskih naroda, Slovenaca, Hrvata, Makedonaca, Albanaca, Mađara, Muslimana, jednostavno omrzli u očima Europe i svijeta, takvi načini kako to Karadžić radi. Međutim jer, Karadžić je samo izraz jednog načina mišljenja, jednog pristupa. Mi smo se sve nadali i nadamo se i dalje da će proraditi, da će se naša nada, da će srpski narod doći do svoje demokratske tradicije, da će srpski narod otkriti one zalihe demokratske tradicije, koje je imao i koje ga odlikuju, po kojima je bio poznat u svijetu. Ovo što se radi danas, ovo ne služi na čast srpskom narodu, ni ovaj način ni istupanje. I ove prijetnje koje se iskazuju. Muslimanski narod neće nestati, to ja poručujem gospodinu Karadžiću.“

1.Kakvo stajalište ima Radovan Karadžić, a kakvo Alija Izetbegović?

2. Zašto se Karadžić protivi osamostaljenju Bosne i Hercegovine?

3. Smatraš li da su nacionalni interesi autora iznad interesa države i zašto?

RADNI LISTIĆ

1.Koji su ključni politički predstavnici Srba, Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata?

2. Zašto je Bosna i Hercegovina imala naziv Jugoslavija u malom?

3. Kako su se zvale vojne organizacije Srba, Muslimana i Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini?

4. Zašto je potpisan Washingtonski sporazum?

5. Kojim sporazumom je završen  rat u Bosni i Hercegovini i što je njime odlučeno?

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

O autoru

Božana Jažo

Autor fotografije: Željko Gašparović