Dokumentarni film o ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, pogledajte u kinu Europa, 11. veljače
„In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri“ dokumentarni je film koji govori o ubojstvu 66 hercegovačkih franjevaca za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, o žrtvama komunističko-partizanskih zločina. Pretpremijera će se održati u Zagrebu, u srijedu, 11. veljače 2015., 19h, u kinu Europa (Varšavska 3), a premijera u Mostaru, u četvrtak, 12. veljače 2015. , 19h, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.
Ovaj monstruozan zločin odigrao se kada su komunističko-partizanske snage zauzele područja koja su bila pod vlasti NDH, a za pokolj bila je zadužena posebna postrojba koja je izravno odgovarala vrhovnom komandantu NOV-a, Josipu Brozu Titu. Naime, komunističko-partizanske snage koje su ulazile u sela s hrvatskim katoličkim pučanstvom imale su popise viđenijih ljudi koji im se nisu željeli priključiti i koje je trebalo likvidirati. Te popise su sastavljali članovi partije u tim mjestima.
Zločin su pokušali prikriti bacanjem tijela svojih žrtava bacali u jame i škrape diljem BiH. Svjedoci su u strahu o svemu morali šutjeti.
„Završetkom Drugog svjetskog rata ubijanje je preraslo u progone preživjelih. Crkveni su poglavari s velikim brojem svećenstva početkom pedesetih godina prošloga stoljeća zbog montiranih sudskih procesa završavali po jugokomunističkim tamnicama u kojima su služili dugogodišnje kazne. Zbog toga je Crkva u Hrvata bila obezglavljena. Tada je i svjetski poznata žrtva komunističkog progona, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, robijao u zloglasnoj Lepoglavi, a mostarski biskup Petar Čule u Zenici.“
Prvi puta se o zločinima počelo pričati sedamdesetih, no u tišini, tek raspadom komunističke Jugoslavije smjelo se javno o tome govoriti. Istraživanja su započela zahvaljujući sudionicima tih nemilih događaja. Samo u Širokom Brijegu i okolici otkriveno je 128 masovnih i pojedinačnih grobnih mjesta. Do sada su ekshumirana tek 135 tijela iz 10-ak grobišta.
Filmom se želi javno progovoriti o jednom vremenu, o kojem i dan danas ne znamo cjelovitu istinu. Istina o tom vremenu je civilizacijsko i moralno pitanje bez kojeg se ne može razvijati niti jedno demokratsko društvo, pa tako ni moderno društvo država sljednica koje su nastale raspadom Jugoslavije a koje i danas guše nasljednici totalitarističko-komunističke ideologije. Među njihovim (sve glasnijim) žrtvama je i europska Hrvatska.
