U petak, 15. studenog će se održati predstavljanje monografije i otvorenje istoimene izložbe ratnih fotografija “1991” Zorana Filipovića u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Predstavljanje knjige i otvorenje izložbe održat će se u Galeriji Oranžerije, Gradski muzej Vukovar, Županijska 2 i u Hrvatskom domu Vukovar, J.J. Strossmayera 20, u 18:00 h. Knjigu i izložbu će, u nazočnosti autora, predstaviti i otvoriti akademin Pavao Pavličić i književnica Julijana Matanović.
Zoran Filipović je poznati svjetski fotograf, pisac i dizajner, te je sudionik Domovinskog rata. Rođen je u Brčkom 27. travnja 1959. godine, a 1978. dolazi u Zagreb gdje živi i radi. Svoju profesionalnu karijeru je započeo u zagrebačkom magazinu “Start” i tjedniku “Danas”. U svojim autorskim knjigama, koje objavljuje u Hrvatskoj i inozemstvu, uglavnom kombinira svoje fotografsko i književno umijeće. Za svoje radove je nagrađivan više puta, a surađivao je i sa svjetski uglednim magazinima, revijama i agencijama. Jedna od njih je i Magnum Photos, gdje je za potpis svojih radova koristio pseudonim ZORO, pod kojim je i danas poznat u svijetu. Njegove fotografije su izlagane u najuglednijim muzejima i galerijama svijeta, a o njemu i njegovom radu je snimljeno i nekoliko dokumentarnih filmova. Neke od njegovih najpoznatijih izložbi fotografija u Hrvatskoj su “Zoran Filipović 1991.” i “Od Theresienstadta do Terezina; 1918. – 2018.”. Kroz niz fotografija pod nazivom “Zoran Filipović 1991.”, autor kronološki i slikovito prikazuje Domovinski rat, istinu ravno s mjesta događaja, sa svih hrvatskih bojišnica. Autor je tijekom Domovinskog rata, obilazio najteže hrvatske bojišnice, te fotoaparatom bilježio strahote koje su se događale. Njegov rad su svjedočanstva koja danas služe kao vrelo informacija i spoznaja o Domovinskom ratu i proživljenim strahotama, te posljedicama i nastalim štetama mnogih borbi i pretrpljenih napada. Zbirku izloženu pod nazivom “Od Theresienstadta do Terezina; 1918.-2018.” čini 40 crno-bijelih fotografija s temom utvrde Terezin u Češkoj, koja je tijekom Prvog svjetskog rata predstavljala logor u kojemu je bio zatočen i Gavrilo Princip. Autor je boravio u prostorima bivšeg logora 1996. godine te prema njegovim riječima, fotografijama pokušao dočarati atmosferu straha i smrti koja vlada tim prostorima, sablasni nemir i tjeskobu.