Obilježeno 15 godina postojanja Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata

Ovog mjeseca svečano se obilježava 15 godina postojanja i rada Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Osim prikaza njegovog dosadašnjeg znanstveno – istraživačkog rada kao javnog specijaliziranog arhiva, promocijom dvoknjižja Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991. – 1995. predstavljena je i izdavačka djelatnost Centra.

Na svečanosti su prisustvovali državni dužnosnici i građani iz javnog života, a uvodnu riječ su imali ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske. Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je uspješan rad Centra u svim područjima njegove djelatnosti, posebice na procesu digitalizacije arhivske građe koji je obuhvaćen primarnim projektom e-kultura. Tom prigodom ministrica je najavila i uspostavu enciklopedijskog portala o Domovinskom ratu uz potporu Ministarstva kulture. 

Predstavljena knjiga Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991. – 1995. 1 – 2 rezultat je trogodišnjeg truda dr. sc. Davora Marijana, ravnatelja Centra dr.sc. Ante Nazora, urednika i generala Zlatana Mije Jelića te drugih suradnika. Realizaciju projekta pokrenuo je autor Marijan uz pomoć brigadira Petra Kolakušića. Teoretska građa joj se bazira na izvornim dokumentima i drugim materijalima koji daju pogled na Domovinski rat i hrvatsko – bošnjački sukob temeljen na činjenicama i argumentima. Knjiga je prvotno predstavljena ove veljače u Bruxellesu gdje je voditeljica Arhivskog odjela Centra, dr. sc. Ana Holjevac Tuković istaknula:

Krizu i raspad SFRJ te rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovala je srbijanska ‘velikosrpska’ politika, odnosno pokušaj ostvarenja projekta ‘svi Srbi u jednoj državi’, koji je dio srbijanske političke elite pokrenuo sredinom 1980-ih prošlog stoljeća. U ratu u Bosni i Hercegovini Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta organizacija bila je temeljem nastojanja da se Hrvati održe kao konstitutivan i suveren narod u Bosni i Hercegovini. Rat u Bosni i Hercegovini, koji se rasplamsao u proljeće 1992., nastavak je rata u Hrvatskoj, odnosno druga etapa otvorene velikosrpske oružane agresije. Svakako treba istaknuti da su srpske snage 1991. Hrvatsku napadale i s teritorija Bosne i Hercegovine, a to se nastavilo sve do kraja rata. Ova knjiga daje sveobuhvatan pregled političkih i vojnih događaja u Domovinskom ratu, koji je nužan da bi se razumio sam sukob i prikazalo kako su na području Bosne i Hercegovine vođeni oružani sukobi, nakon agresije JNA, između HVO-a/ARBiH i JNA/VRS-a, između HVO-a i ARBiH te između ARBiH i ARBiH (Bihać). Već od samog početka oružanog sukoba između HVO-a i ARBIH u Bosni i Hercegovini, medijske i političke slike o Hrvatima i postrojbama HVO-a bile su iskrivljene, a zločini i njihove žrtve, Hrvati, prešućivani.

Prikupljeni podaci ukazuju na to da je tijekom ratnog perioda, na području Bosne i Hercegovine, smrtno stradalo 1.967 hrvatskih civila, 168 hrvatske djece i 1.126 pripadnika HVO (Hrvatsko vijeće obrane), za što su odgovorne vojne snage JNA (Jugoslavenska narodna armija) i VRS (Vojska Republike Srpske). Urednik Jelić je istaknuo kako je od navedenih 3.261 žrtava, 2.033 njih stradalo od srpske strane a 1228 od bošnjačke, čime je opovrgnuto dosadašnje mišljenje da ih je najviše smrtno stradalo od strane Bošnjaka. U izravnom sukobu poginulo je 4.660 HVO vojnika, 460 Hrvata koji su bili u sastavu Armije BiH te 47 u sastavu JNA/VRS. Osim što je rat u BiH odnio mnogobrojne živote, posljedice su vidljive i dandanas na demografskoj slici te zemlje. Naime, u razdoblju između dva popisivanja stanovništva u BiH (1991. i 2013.), broj hrvatskog stanovništva je uvelike smanjen u 53 bosansko – hercegovačke općine.

Ravnatelj Nazor je naglasio da je značaj knjige upravo u njenom objektivnom prikazu rata i njegove istine, a s njim se složio i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, Marijan Mareković, koji je poručio:

Prečesto su našu povijest pisali drugi i krivotvorili, a važnost Domovinskog rata nas obavezuje da to ne smijemo ponoviti.

Prikazivanje istine temeljene na znanstvenim činjenicama i argumentima upravo je glavna svrha Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Centar je osnovan pod inicijativom Republike Hrvatske, a važnost njegove uspostave pojašnjava Nazor:

S obzirom na obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskog rata smatram da Hrvatska ima najviše razloga da se razdoblje između 1989. i 1995. prikaže što objektivnije.

U cilju postizanja objektivnog prikaza rata, Centar prikuplja dokumente, zemljovide, video i audio zapise, fotografije i predmete iz Domovinskog rata koje potom stručno i znanstveno obrađuje, analizira te objavljuje kao publikacije. Trenutno raspolaže sa 17.850 kutija konvencionalnog arhivskog gradiva, 4.000 sati video zapisa, 80.000 slikovnih i 700 sati audio zapisa, a u prosjeku objavljuje šest do sedam knjiga godišnje. Dosad je objavljeno 99 knjiga i zbornika, od čega su jedna trojezična i 12 dvojezičnih. Osim arhivske i izdavačke djelatnosti, Centar organizira predavanja, izložbe i znanstvene skupove u cilju upoznavanja šire javnosti s utvrđenim činjenicama vezanim uz Domovinski rat. 

Uz ravnateljstvo i Upravno vijeće, u Centru je zaposleno 19 znanstvenika raspoređenih u tri odjela i dva odsjeka. Nazor je istaknuo da godišnje sudjeluju na više od 100 stručnih i znanstvenih skupova, tribina i okruglih stolova, te da u svom radu surađuju s drugim institucijama poput Hrvatskog državnog arhiva, Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog informativnog centra, MORH-a, Vijeća filmske fotodokumentacije iz Splita, OSRH-a itd. 

FOTO – Facebook stranica Hrvatska matica iseljenika

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.