U velikoj je dvorani u kompleksu crkve Svete Matere Slobode 31. ožujka 2023. održano predstavljanje knjige Hrvatski jezikoslovci: Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević (2022.) u organizaciji Zajednice Hrvata istočne Hercegovine u Zagrebu. Riječ je o monografiji u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje posvećenoj četirima jezikoslovcima među kojima su potpisnici Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika te autori jezičnih priručnika koji su ponijeli hrvatsko ime u vrlo izazovnome razdoblju 1945. – 1990., kako je u uvodnome govoru istaknuo voditelj predstavljanja Branko Mustapić, predsjednik Zajednice.
Knjigu su predstavili književnik i spiritus movens književnih zbivanja na hrvatskome jugu Stjepan Šešelj te znanstvenici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Milica Mihaljević, Lana Hudeček i Domagoj Vidović.
Stjepan Šešelj se prisjetio početaka Neretvanskoga književnog, znanstvenog i kulturnog susreta, skupa posvećena važnim kulturnim trudbenicima sa širega neretvanskog područja, u okviru kojih je u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Čapljini i Ljubuškome od 10. do 12. listopada 2019. organiziran i skup o navedenoj četvorici hrvatskih jezikoslovaca te s publikom podijelio svoje uspomene na Krstu Spalatina s naglaskom na članak Darka Utovca, u kojemu se iznose izvješća UDBA-e o jezikoslovčevu djelovanju.
Na lik i djelo Luke Vukojevića i Slavka Pavešića, koje su povezivali zavičaj (Hercegovina) i izrazito domoljublje, osvrnula se Milica Mihaljević. Slavko Pavešić bio je jednim od potpisnika glasovite Deklaracije (1967.), urednikom i suautorom Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.) i jednim od autora institutske gramatike koja je 1979. ponijela hrvatsko ime, a Luka Vukojević vratio se iz Francuske u Hrvatsku pred Domovinski rat svjestan svih mogućih posljedica za osobnu sigurnost te je urednikom i autorom jednoga od najopsežnijih hrvatskih jezičnih priručnika, Hrvatskoga jezičnog savjetnika (1999.).
O leksikografskome radu četvorice jezikoslovaca govorila je Lana Hudeček istaknuvši kako dvojica među njima nisu bili autorima rječnika, ali su bilješke u prijevodima Krešićevih djela prave male minijature, a rječnički dio Hrvatskoga jezičnog savjetnika sadržava čak 80 000 natuknica te je izniman prilog hrvatskoj leksikografiji. Ujedno je iznijela primjere iz Peterojezičnoga rječnika europeizama Krste Spalatina te evocirala institutske uspomene na ispitivanje različitih služba autora Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika kojoj je Slavko Pavešić bio suautorom.
Predstavljanje je zaključio Domagoj Vidović iznijevši kratak presjek važnijih jezikoslovnih djela i događaja u Hercegovini te se dotaknuvši dviju temeljnih odrednica Krešićeva opusa: prevođenja (poglavito uporabe različitih idioma, pa i njegova domaćega, hrašanjskoga, pri prevođenju) te predana rada na iznošenju istine o hrvatskoj jezičnoj i književnoj baštini, uključujući i borbu za jezičnu samobitnost (Krešić je tzv. srpskohrvatski nazivao „monstruoznim ponižavajućim naslovom kemijske formule“).
Troje se institutskih znanstvenika u svojim izlaganjima, svatko na svoj način, prisjetilo svojega prerano preminuloga kolege Luke Vukojevića, s kojim su, poglavito Milica i Mihaljević i Lana Hudeček, dijelili sobu, te Slavka Pavešića, dobroga duha Instituta o kojemu je u zborniku pisala Marija Znika.
Ovim je predstavljanjem vraćen tek mali dio duga četvorici hrvatskih velikana, Stonjaninu Krsti Spalatinu, Konjičaninu Slavku Pavešiću, Hrašnjaninu Stjepanu Krešiću i Ljubušaku Luki Vukojevića, koji su tiho i daleko od svjetala reflektora ponizno stvarali i izgarali za hrvatski jezik i kulturu u prekretničkim vremenima iskazavši u tome razdoblju i osobnu hrabrost. Bili su to manje ljudi od riječi, a više od djela, ljudi kakvi nam i danas nedostaju.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Domovinski rat u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
