Izdvojeno Kultura

Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj oduševio sadržajem

Grad Karlovac koji ove godine slavi svoj 440. rođendan za poklon je dobio veliku povijesno-kulturnu atrakciju – Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj. Dio vrlo atraktivnih eksponata izložen je već godinama na uočljivoj lokaciji uz jednu od najvažnijih prometnica prema Jadranu i iz godine u godinu izazivao je sve veću pažnju i privlačio mnoštvo posjetitelja, između ostalih i mnogobrojnih stranih turista.

 

Muzej Domovinskog rata Karlovac- Turanj djeluje u sklopu Gradskog muzeja Karlovac i nalazi se u sklopu Kompleksa Križanić Turnja, bivšeg vojnog prostora. Čitav kompleks zauzima površinu od 13 000 m2. Ovaj je lokalitet tijekom niza stoljeća imao vojnu namjenu i dio je vojničke povijesti grada Karlovca. Naime, u sklopu dogovora oko ustrojavanje obrane od Turaka na Saboru u Brucku na Muri 1578. godine odlučeno je i da se treba izgraditi nova utvrda za obranu od Turaka. Uskoro je odlučeno da se ona izgradi na sutoku Kupe i Korane, podno utvrde Dubovac. Sljedeće, 1579. godine započinje izgradnja grada Karlovca (prema legendi grad leži na 900 turskih lubanja) a ubrzo je u blizini, u sklopu obrambenih utvrda koje su služile za obranu od turskih provala, izgrađena i drvena stražarska kula koja je čuvala južne prilaze karlovačkoj tvrđavi. Sve do Domovinskog rata kompleks je služio potrebama vojski koje su obitavale na ovom području. Značenje novootvorenog muzeja posebno je simboličko s obzirom na planiranu granicu srpskih osvajanja „Virovitica-Karlovac –Karlobag“.

Turanj se tijekom Domovinskog rata nalazio na prvoj crti bojišnice i imao je presudnu ulogu u obrani grada Karlovca. Ovaj dio Karlovaca znao se nazivati i „malim Vukovarom“ jer gotovo da i nije bilo kuće i objekta koji nije bio oštećen projektilima. Muzejski postav izložen je u zgradi koja je zbog niza oštećenja ironično nazivana „Hotel California“. Zgrada je sačuvana i konzervirana, sa svim vidljivim oštećenjima iz Domovinskog rata, učvršćena čeličnim nosačima i zatvorena u staklenu opnu, čime i sama postaje trajni spomenik agresije ratnih razaranja u Domovinskom ratu. Izložba je podijeljena na šest tematskih cjelina: Kako je počeo rat?, Virovitica ‒ Karlovac ‒ Karlobag, Postali su branitelji, Životom protiv rata, Pobjeda i Borbena sredstva na otvorenom. Stalni postav izložbe obuhvaća više od 350 predmeta, 3 sata multimedijskih sadržaja, animacija,
filmova, glazbe i fotografija. Izložba je i velikim dijelom interaktivna. Unutar muzeja nalazi se i Spomen – soba posvećena poginulim braniteljima te višenamjenska dvorana i biblioteka. Izložba obuhvaća i vanjski postav koji prezentira borbenu tehniku s ukupno 23 predmeta,
između ostalog i improvizirana oklopna vozila ZNG-a, te borbeni zrakoplov MiG 21, kao i ostatke zrakoplova MiG 21 bis koji su oborili branitelji Saborskog. Eksponati današnjeg muzeja prikupljani su tijekom niza godina a jedan od zaslužnijih u prikupljanju zbirke je i brigadir Dubravko Halovanić, koji je godinama prikupljao oružje iz Domovinskog rata.

Svečanom otvaranju prisustvovala je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović te niz članova Vlade RH, predstavnika Oružanih snaga RH, braniteljskih udruga, javnih ustanova i mnoštvo građana. Predsjednica grabar Kitarović izrazila je vjeru da će muzej zbog jedinstvenog uređenja, poput Vodotornja u Vukovaru, postati jednim od najpoznatijih simbola Domovinskog rata. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je da se oko 20.000 hrvatskih branitelja s područja ove županije uključilo se u obranu, a njihova hrabrost i požrtvovnost ogleda se i u činjenici da je 526 hrvatskih branitelja svoje živote položilo na oltar domovine, a sedam ih se još uvijek vode kao nestali.
Na svečanosti su nastupili Zbor Karlovčana i Simfonijski orkestar Glazbene škole Karlovac pod ravnanjem Vetona Marvecija kao i solisti Ivan Šimatović, Tomislav Božičević i Ivanka Boljkovac.

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

O autoru

Janja Sekula Gibač