Koncepti kontinuiteta i promjene omogućavaju učenicima zauzimanje perspektive, ali im pomažu i shvatiti određene događajne mnijene kroz prošlost do danas. Uz pomoć ovih koncepata, sposobni smo određene događaje, pojave i procese promatrati unutar jednog povijesnog razdoblja ili pak kroz više njih, kroz prizmu užeg ili šireg područja. U području Domovinskog rata, učenici priliku usvajanja koncepata imaju u lekcijama koje obuhvaćaju razdoblja prije i nakon rata. U primjenu ovih koncepata uračunati su i koncepti usporedbe i sučeljavanja, kao vrsta oruđa kojim će se moći usporediti kontinuiranost i promjena koja je stupila.
Kako je Domovinski rat utjecao na ove prostore? Koncepti kontinuiteta i promjene upravo su ti koji bi učenike trebali uputiti ovu temu. Udžbenik Školske knjige na zadovoljavajućoj razini objašnjava promjenu na nekoliko razina. Prethodne lekcije u udžbeniku objašnjavale su ustroj same Jugoslavije, a lekcija „Domovinski rat – prve godine“ ukratko u uvodu objašnjava kako je Jugoslavija bila u raspadu, kao i eskalaciju sukoba republika. Učenici jasno mogu raščlaniti kako se osnivanjem SAO Krajine cijepa hrvatski teritorij, a vrhunac svega je balvan-revolucija. Ovim kratkim pregledom, učenici mogu usporediti situaciju prije i poslije.
Nakon lekcija koje ukratko daju pregled razvoja rata, ključno potpoglavlje za shvaćanje promjene jest „Posljedice rata. Obnova i povratak izbjeglica“. Usprkos tome što navedeno potpoglavlje navodi kako će učenici moći pročitati nešto konkretno o samim posljedicama, a potom i o izbjeglištvu, ono se orijentira samo na potonje. Učenici tako mogu shvatiti zašto je rat bolan i mogu se konsolidirati emocionalno sa žrtvama, no ne uspijevaju razabrati točne posljedice i promjene. Na metarazini ostaju podatci o razorenim domovima, raseljenom stanovništvu, razlogu zašto su hrvatske zajednice jake u inozemstvu; fokus je stavljen na politički razvitak Hrvatske od 1997. godine do danas, uključujući suđenja u Haagu i pristupanje Europskoj uniji. Upravo posljedice rata su jedna od bitnijih tema na kojoj se treba staviti naglasak; jasno je kako je rat štetan, no konkretni podatci o padu gospodarstva, gubitku poslova, manjem broju ljudi i inim faktorima uvelike će pomoći učenicima da nauče lekciju o sukobima i u svoje znanje uvrste percepciju o promjeni koja je nastupila i koja se ne može tako lako suzbiti. Alfin udžbenik pregled promjena na hrvatskom teritoriju počinje s potpoglavljem „Početak raspada SFRJ“, gdje sukobljava dvije struje misli: one koji su se u zajednici zalagali za ograničavanje autonomije republika unutar Jugoslavije, te one koji su se priklanjali za decentralizaciju republika i naglasak na povijesnim i gospodarskim jedinstvenostima.
Poslije objašnjenja srpskih nastojanja i navođenja velikosrpske ideje u potpoglavlju „Srpski nacionalizam“, učenici mogu steknuti dojam o dinamičnim kretanjima koja su se događala 1989. godine i mogu jasno pratiti kako nastupa vrijeme promjene. U uvodnim dijelovima poglavlja „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1990. – 1995.) navode se prvi slobodni višestranački izbori u Hrvatskoj, te je jasno naglašen rast napetosti na teritoriju. Nakon cjeline koja opisuje događanja tijekom Domovinskog rata, slijedi poglavlje „Kraj Domovinskog rata i euroatlantske integracije“, koje opisuje diplomatsko-političke dogovore, vraćanje zauzetih hrvatskih teritorija, a naposlijetku i brojke o ljudskim gubitcima i ratnim razaranjima. Ovako zaokružena cjelina pozitivno utječe na razvijanje svijesti o promjeni, ali utječe i na razvijanje senzibilnosti. Najvažnije od svega, učenik će dubinski moći razumijeti današnje događaje i povući iz ovakvog pristupa mnoge zaključke koji eksplicitno nisu inače navedeni.
Usprkos navedenim dijelovima, smatramo kako koncepti kontinuiteta i promjene u udžbenicima nisu u potpunosti ostvareni. Izneseni primjeri jedva da potkrepljuju konačni cilj – zauzimanje perspektive i uživljavanje u povijest. Kada sami autori udžbenika ne bi bili toliko opterećeni faktografijom i kada bi pruženi tekstovi bili obogaćeni multiperspektivnošću, vjerujemo da bi se dovelo do zadovoljavajuće razine koja bi koncepte smjestila u odgovarajući kontekst.
Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
