Istraživanje: Mogu li učenici shvatiti uzročno posljedične veze Domovinskog rata?

Vještina razumijevanja povijesne priče uključuje koncepte uzroka i posljedica. Ukoliko učenik raspolaže razumijevanjem uzroka i posljedice, bit će u stanju interpretirati priču, a samim time i prema potpunom razumijevanju teme i povijesnog događaja. Uzrok i posljedica okosnica su tumačenja svakog povijesnog događaja, te je to jedno od čestih pitanja na provjerama znanja, kako bi se nastavnici uvjerili u razumijevanje zadane teme.

Udžbenik Školske knjige u uvodnom dijelu daje sažet, ali dostatan pregled kako bi objasnio eskalaciju događanja na području Hrvatske i navodi sve ključne dijelove: sukob republika, autonomne oblasti. Nedostatak objašnjenja nailazi se prilikom opisa balvan-revolucije: „U kolovozu te godine dogodila se tzv. balvan revolucija: paravojne srpske postrojbe blokirale su prometnice barikadama…“. Nije jasno definiran uzrok ovog čina koji je bio prekretnica za sve stanovnike tih područja, a nije jasno izražena ni namjera. Da su balvani postavljeni kao granice srpskih autonomnih oblasti, ne bismo imali problema s ovim dijelom; ipak, balvani su postavljani na ključnim mjestima u Dalmaciji, odsjecajući i slabeći hrvatski teritorij. Je li to jasno za iščitati učenicima ili je potrebno dublje razumijevanje koje će im pomoći da samostalno shvate kontekst revolucije? Smatram kako ovaj dio nije dovoljno jasan i kako ne pomaže u konstruiranju uzroka i posljedica akcija. Alfin udžbenik jasno definira tijek događaja, pa tako navodi kako je „Oružana (…) pobuna izbila nakon odluke Hrvatske da zbog najavljenog srpskog referenduma povuče oružje pričuvnog sastava iz policijskih postaja…“, a posljedično „…pobunjeni su Srbi blokirali sve puteve prema Benkovcu, Gračacu i Kninu.“ Nadalje, Alfin udžbenik napominje kako je to bio „…udar na njezinu suverenost“.

Nadovezujući se na neobjašnjene termine u uvodnom dijelu lekcije o Domovinskom ratu, bitno je za uočiti i kako nije jasno definiran pojam Jugoslavenska narodna armija u udžbeniku Školske knjige, i to po pitanju uloge JNA i u njezinoj unutarnjoj strukturi. „Hrvatska se policija suzdržavala u strahu da ne izazove sukob većih razmjera, dok je JNA glumila tampon word zonu između sukobljenih strana (a zapravo je naoružavala pobunjenike)“, rečenica je koja navodi ulogu JNA, te kasnije autori spominju da su „glavninu zapovjednog kadra JNA činili Srbi“, no učenici nemaju uvid u jačinu JNA po kojemu bi mogli posljedično zaključiti o sukobu malobrojne hrvatske vojske sa već uvježbanom JNA. Primjerice: „Posljednje godine svoga postojanja JNA je dočekala s najmanjim brojnim stanjem ljudstva u svojoj povijesti. Prvi siječnja 1990. mirnodopska JNA imala je 275.341 čovjeka…“. Ne spominje se ni ustroj Ministarstva unutarnjih poslova: „…a početkom 1990. je u ukupnom udjelu zaposlenih u MUP-u RH bilo gotovo 50%, ako ne i više, Srba i Jugoslavena, iako je u ukupnom broju stanovnika Hrvatske tada bilo 78% Hrvata“. Sve su ovo brojke koje itekako djeluju na razumijevanje velikih gubitaka, načina ratovanja i činjenice zašto je bilo toliko neopremljenih i neiskusnih ratnika. Produbljivanje ovih podataka utjecalo bi i na razvijanje vještina koje uključuju koncept perspektive. Na to se nadovezuje i već spomenuto osnivanje hrvatske obrane u obliku Zbora narodne garde (ZNG), koje je prikazano šturo i ne pomaže učenicima razumijevanje važnosti ovog događaja, ali i spominjanje Rudolfa Perešina, čija je uloga u tekstu udžbenika, malo reći, nejasna. Alfin udžbenik, kako bi razjasnio ulogu JNA u ratu, posvećuje jedno potpoglavlje ovoj temi. Tako autori učenicima razjašnjavaju primarne ciljeve JNA i srpske strane iz kojih učenici mogu jasnije iščitati ideološke razlike i uzroke sukoba do kojega će posljedično doći: „Srbija je bila za veliku Srbiju, a JNA za očuvanje Jugoslavije jer je smatrala da su na izborima u Sloveniji i Hrvatskoj povijedile „protujugoslavenske“ i „protusocijalističke“ snage. Zato je oduzela dio naoružanja slovenske i gotovo cjelokupno naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane, razoružavši Hrvatsku. (…) Međutim, nakon sukoba u Sloveniji, JNA je prešla na stranu Srbije ne smatrajuću Hrvatsku više dijelom zajedničke države…“. Ovakvo kratko objašnjenje ipak uspjeva stvoriti širu sliku o sukobu i suprotstavljenim stranama, te omogućava učenicima da dublje razumiju podjele, što utječe i na njihovu današnju percepciju prilikom spominjanja JNA.

Ako ne posljedična, onda uzročna veza nedostaje prilikom objašnjavanja pada grada Vukovara. Uvodne riječi učenicima pružaju sljedeće informacije: „Posebno je tragična bila sudbina Vukovara. Grad se od kolovoza do studenog 1991. godine nalazio pod opsadom JNA, pobunjenih hrvatskih Srba te paravojnih postrojbi pristiglih iz Srbije.“ Iz pruženog konteksta, učenici ne mogu shvatiti kako je došlo do opsade Vukovara i kako se organizirala njegova obrana. Autori nastoje iznijeti činjenicu kako je mnogo ljudi branilo pad, no problem nalazimo u situaciji što doista nemamo percepciju o čemu se tu radi. Kako je krenuo inicijativni napad i koliko je Vukovar bio dragocjen pobunjenim Srbima? Koji je bio sastav stanovništva i što je etabliralo Vukovar kao simbol Domovinskog rata? Sve ovo ostaju neodgovorena pitanja. Alfin udžbenik donekle pojašnjava važnost Vukovara rečenicom: „Postojala je ozbiljna opasnost da se Hrvatska presiječe i u zapadnoj Slavoniji, u delti Neretve i kod Karlovca“. Iako nije eksplicitno rečeno, subtekstualno učenici mogu sami zaključiti kako je do napada na Vukovar došlo upravo zbog nastojanja da se iz strateških mjesta zauzme što veći dio Slavonije, što donekle upotpunjuje koncept uzročno-posljedične veze. Tek šturo navodi se kako je napad trajao tri mjeseca, te se bitka potkrepljuje stradalim stanovništvom.

Vukovar nije jedina iznimka što se tiče nejasnosti motivacije napada. Bljesak i Oluja smatraju se operacijama koje su bile ključne za vraćanje hrvatskih teritorija. Ovu činjenicu u uzročno-posljedičnom kontekstu učenici ne bi mogli objasniti kada bi se oslanjali na udžbenik. Što se operacije Bljesak tiče, autori udžbenika ulaze u temu direktno, bez ikakvih objašnjenja: „U svibnju 1995. Hrvatska je vojska vojno-policijskom operacijom Bljesak oslobodila područje zapadne Slavonije i tako omogućila nesmetan prolazak vozila prometnim pravcem.“ Autori nadalje objašnjavaju kako je operacija bila kratka, te nabrajaju neke od gradova koji su bili pod srpskom topničkom paljbom. Dio o Bljesku završava nepotrebno dugim odlomkom koji kazuje kako je predsjednik Srpske Krajine, Milan Martić, osuđen zbog zločina tijekom trajanja operacije Bljesak. Učenici samostalno mogu zaključiti zašto je ova operacija bila bitna, no površnost prilikom uvođenja u temu i značaj operacije za ostatak rata je nedorečeno. Primjerice, povijesna čitanka priručnik o Domovinskom ratu sasvim jasno navodi kako je došlo do organiziranja operacije: „Potkraj travnja 1995. krajinski su Srbi na jedan dan zatvorili promet autocestom kroz zapadnu Slavoniju, čime su pokazali svoje suprotstavljanje provedbi Gospodarskog sporazuma koji su smatrali „kapitulacijom“ pred Hrvatskom. Zagreb je tada upozorio da će promet na autocesti osigurati hrvatska policija. Nakon nekoliko incidenata (…) hrvatske su postrojbe 1. svibnja 1995. započele operaciju Bljesak…“. Jasno je navedena i posljedica: „Veliki uspjeh i brza pobjeda Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji nisu natjerali srpsko vodstvo u Kninu da odustane od svoje nepopustljive politike…“.

Nadalje, priručnik navodi koje sve izmjene su se dogodile nakon operacije Bljesak i kako je situacija eskalirala, što uvodi u operaciju Oluja. Što se same Oluje tiče, autori Školske knjige nude šturost podataka i tu, te ne ostvaruju u potpunosti uzročno-posljedični koncept: „Preostali dio hrvatskog teritorija pod srpskom okupacijom (s iznimkom istočne Slavonije) oslobođen je u kolovozu 1995. tijekom vojno-policijske operacije Oluja. Operaciji je prethodio dogovor o usklađenom djelovanju s bošnjačkim vojnim snagama“. Ostatak teksta koji se referira na Alfu govori većinom o oslobođenom prostoru, a posljedični faktor vidljiv je u definiranju reakcije:“Pobjeda u operaciji Oluja omogućila je početak povratka prognanika, gospodarskog oporavka, kao i prometno povezivanje Hrvatske“.  Alfin udžbenik daje konkretni uzrok operacije Bljesak: „Autocesta Zagreb – Lipovac sporazumno je otvorena potkraj 1994. No nakon ozbiljnog incidenta kod Okučana prometnica je zatvorena, što je Hrvatskoj dalo povod za intervenciju“. Iako se ne navodi koji je to bio ozbiljni incident, učenici svejedno usvajaju temelje s kojima mogu tumačiti i raspravljati o povodima oslobodilačkoj akciji, za razliku od informacija koje im daje udžbenik Školske knjige. Operaciji Oluja Alfin udžbenik također pristupa potpunije, objašnjavajući prethodne događaje: „Odbijanje srpske strane oko prihvaćanja plana (Plan Z-4, op.a.) i prijetnja da će vojska Republike Srpske zauzeti bihaćko područje, navelo je predsjednika F. Tuđmana da ne propusti povoljne okolnosti i pokrene vojnu operaciju“. Autori su nastojali objasniti navedeni Plan Z-4, reakcije bosanske, srpske i hrvatske strane i sporazum s BiH, faktore koji su doveli do realizacije Oluje. Potpunijim objašnjenjem učenicima se pružaju koncepti uzroka i posljedice, te im se pokazuje zaokružena cjelina: što je bila akcija, što reakcija i kako svi elementi zajedno dovode do velike vojne akcije koja se i danas obilježava posebnom ceremonijom.

Koncepti kontinuiteta i promjene omogućavaju učenicima uživljavanje u povijest, ali im pomažu i shvatiti određene promjene kroz prošlost do danas. Uz pomoć ovih koncepata, sposobni smo određene događaje, pojave i procese promatrati unutar jednog povijesnog razdoblja ili pak kroz više njih, kroz prizmu užeg ili šireg područja. U temi Domovinskog rata, učenici priliku usvajanja koncepata imaju u lekcijama koje obuhvaćaju razdoblja prije i nakon rata. U primjenu ovih koncepata uračunati su i koncepti usporedbe i sučeljavanja, kao vrsta oruđa kojim će se moći usporediti kontinuiranost i promjena koja je stupila.

Koncepti kontinuiteta i promjene učenike treba uputiti u događaje koji su utjecali na sadašnjost i stvorili budućnost kakva trenutno je. Udžbenik Školske knjige na zadovoljavajućoj razini objašnjava promjenu na nekoliko razina. Prethodne lekcije u udžbeniku objašnjavale su ustroj same Jugoslavije, a lekcija „Domovinski rat – prve godine“ ukratko u uvodu objašnjava kako je Jugoslavija bila u raspadu, kao i eskalaciju sukoba republika. Učenici jasno mogu raščlaniti kako se osnivanjem SAO Krajine cijepa hrvatski teritorij, a vrhunac svega je balvan-revolucija. Ovim kratkim pregledom, učenici mogu usporediti situaciju prije i poslije. Nakon lekcija koje ukratko daju pregled razvoja rata, ključno potpoglavlje za shvaćanje promjene jest „Posljedice rata – Obnova i povratak izbjeglica“. Usprkos tome što navedeno potpoglavlje navodi kako će učenici moći pročitati nešto konkretno o samim posljedicama, a potom i o izbjeglištvu, ono se orijentira samo na potonje. Učenici tako mogu shvatiti zašto je rat bolan i mogu se konsolidirati emocionalno sa žrtvama, no ne uspijevaju razabrati točne posljedice i promjene. Na metarazini ostaju podatci o razorenim domovima, raseljenom stanovništvu, razlogu zašto su hrvatske zajednice jake u inozemstvu; fokus je stavljen na politički razvitak Hrvatske od 1997. godine do danas, uključujući suđenja u Haagu i pristupanje Europskoj uniji.

Upravo su posljedice rata jedna od bitnijih tema na kojoj se treba staviti naglasak; jasno je kako je rat štetan, no konkretni podatci o padu gospodarstva, gubitku poslova, manjem broju ljudi i inim faktorima uvelike će pomoći učenicima da nauče lekciju o sukobima i u svoje znanje uvrste percepciju o promjeni koja je nastupila i koja se ne može tako lako suzbiti. Alfin udžbenik pregled promjena na hrvatskom teritoriju počinje s potpoglavljem „Početak raspada SFRJ“, gdje sukobljava dvije struje misli: one koji su se u zajednici zalagali za ograničavanje autonomije republika unutar Jugoslavije, te one koji su se priklanjali za decentralizaciju republika i naglasak na povijesnim i gospodarskim jedinstvenostima. Nakon objašnjenja srpskih nastojanja i navođenja velikosrpske ideje u potpoglavlju „Srpski nacionalizam“, učenici mogu steknuti dojam o dinamičnim kretanjima koja su se događala 1989. godine i mogu jasno pratiti kako nastupa vrijeme promjene. U uvodnim dijelovima poglavlja „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1990. – 1995.) navode se prvi slobodni višestranački izbori u Hrvatskoj, te je jasno naglašen rast napetosti na teritoriju.

Nakon cjeline koja opisuje događanja tijekom Domovinskog rata, slijedi poglavlje „Kraj Domovinskog rata i euroatlantske integracije“, koje opisuje diplomatsko-političke dogovore, vraćanje zauzetih hrvatskih teritorija, a naposljetku i brojke o ljudskim gubitcima i ratnim razaranjima. Ovako zaokružena cjelina pozitivno utječe na razvijanje svijesti o promjeni, ali utječe i na razvijanje senzibilnosti. Najvažnije od svega, učenik će moći analizirati današnje događaje i povući iz ovakvog pristupa mnoge zaključke koji eksplicitno nisu inače navedeni.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.